Ruby_Danderfluff

Jeste li vi stranka u postupku ili su vaše kćeri, čiji ste vi zakonski zastupnik, stranke u postupku? Ako jeste/jesu, onda imate pravo na uvid u spis prema Zakonu o općem upravnom postupku, čl. 84. (razgledavanje spisa - stranke i druge osobe koje dokažu pravni interes imaju pravo obavijestiti se o tijeku postupka te o svom trošku umnožiti akte iz spisa, itd. - ako tijelo odbija dopustiti razgledavanje spisa, mora o tome donijeti rješenje), te odredba čl. 320. Obiteljskog zakona, koja govori o izvanparničnim postupcima, te upućuje na primjenu Zakona o parničnom postupku - čl. 150. - stranke imaju pravo da razmatraju i prepisuju spise parnice u kojoj sudjeluju. Isto tako, ne nalazim u Kodeksu etike psihološke djelatnosti da bi čuvanje tajnosti podataka bilo u neskladu sa čl. 21.Zakona o psihološkoj djelatnosti, koji kaže da "korisnik psiholoških usluga ima pravo upoznati se s rezultatima procjene vlastitog psihičkog stanja, u skladu s Kodeksom etike psihološke djelatnosti". Dakle, smatram da vi, ako ste stranka u postupku ili zastupate kćeri koje su stranke u postupku, imate pravo uvida u spis. No sad kad je to rečeno i kad smo propise pročitali, znam da centri za socijalnu skrb redovito, iz neznanja ili malicioznosti, odbijaju strankama dati uvid u spise, čak i ako su stranke u postupku, te upućuju na postavljanje zahtjeva za pravo na pristup informacijama po Zakonu o pravu na pristup informacijama, što je po mom mišljenju pogrešno. Predlažem da postavite pisani zahtjev i da tražite uvid u cjelokupni spis kako vam je zagarantirano Zakonom o općem upravnom postupku i Obiteljskim zakonom, a ako vas odbiju i o tome donesu rješenje, na to rješenje možete uložiti žalbu. Što se tiče podnošenja vlastite psihologijske obrade, to možete učiniti o svom trošku, ali sud nije dužan pridržavati se vještačkog mišljenja koje nije odobrio niti naručio.

Ako se ne varam, radi se o Obiteljskom zakonu koji je stupio na snagu na vrlo kratko vrijeme, te je zbog ispitivanja ustavnosti stavljen izvan snage do odluke Ustavnog suda RH, tako da su ovi novinski napisi zapravo zastarjeli, a primjenjuje se dosadašnji Obiteljski zakon.

ako dobro razumijem, osoba koja je skidala antenu je smetala posjed, u tom slučaju treba podnijeti tužbu radi smetanja posjeda, i to u roku od 30 dana od dana smetanja posjeda, kojom će se utvrditi čin smetanja, tražiti od tuženika da se suzdrži od daljnjeg smetanja i da uspostavi ranije posjedovno stanje.

U istoj sam situaciji, ali je moj socijalni ginekolog zadovoljan takvom mojom odlukom jer ne mora ništa raditi, samo izdaje uputnice i recepte. Poslušajte savjet svog ginekologa: ako mislite to tako i dalje nastaviti raditi, zamijenite ga susretljivijim, bolje rješenje ne nalazim. Moram priznati da nisam tražila ništa o tome može li se kombinirati javna i privatna zdravstvena usluga u pravnom smislu, ali ja to tako činim i moj socijalni ginekolog nalaze privatnog subspecijalista uvrštava u moj karton svaki put kad dođem po uputnice i recepte. Osim toga, ako ne mogu dobiti uputnice za neke od pretraga (kod mene je to iz drugih razloga), i njih obavljam privatno u poliklinikama koje imaju laboratorije, jer cijene tih usluga nisu velike: 15,00-ak kn za uslugu vađenja krvi, kompletna krvna slika je 60,00-ak kn, npr., a sve je gotovo istog dana i po želji mi šalju na mail nalaze, tako da ne moram ići po njih. To je komocija koju sam voljna platiti umjesto da se gužvam po čekaonicama i skupljam viroze.

Da, s obzirom da to još nije niti došlo do nadležnog suda (jer je, prema vašim riječima, u fazi istraživanja i optuživanja), neće biti moguće podnijeti tužbu ustavnom sudu, jer ustavni sud odlučuje samo o meritornim odlukama državnih tijela kojima su povrijeđena ustavna prava).

Prethodna rečenica kaže ovo: "Osnovicu za utvrđivanje visine novčane naknade čini prosjek obračunate plaće, umanjen za doprinose za obvezna osiguranja ostvaren u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa, odnosno službe." Posljednja tri mjeseca zaposlenja se uzimaju kao osnovica, ništa ranije od toga.

ako je traženo na dnu svakog podneska, onda za te podneske može dobiti trošak (to se na većini sudova smatra valjanim zahtjevom za troškove). međutim, odvjetnici u pravilu vode računa o tome da ne zakasne sa svojim troškovnicima, jeste li sigurni da troškovnik nije podnesen nakon obustave?

HZZ kaže ovako: http://www.hzz.hr/default.aspx?id=10292 Dakle, mislim da oni žele ovako računati visinu naknade: "Ako se osnovica za utvrđivanje novčane naknade ne može utvrditi prema plaći, nezaposlenoj osobi se utvrđuje osnovica u visini minimalne plaće, umanjene za doprinose za obvezna osiguranja utvrđene posebnim propisom, ovisno o postotku." S obzirom da se u obzir uzimaju samo zadnja tri mjeseca, onda je to razumljivo zašto oni tako gledaju. Možda bi dobro bilo pisati žalbu na rješenje o visini naknade, ali nisam sigurna u ishod.

prema mom iskustvu, ako ste sve napisali u sporazumnom zahtjevu za razvod, ako ne predlažete da vas se saslušava, te ako vi i suprug date punomoći odvjetnicima, ne morate se pojavljivati na sudu.

Prvo predlažem da angažirate odvjetnika i pokušate s bivšom izvanbračnom suprugom (i eventualno njezinim odvjetnikom) postići izvansudsku nagodbu da ne bi morali gubiti vrijeme i novac u sudskom postupku, ako je isto moguće postići mirnim putem. O tome koliko ćete platiti odvjetnika i nagodbu ovisi o broju odrađenih radnih sati i detaljima same nagodbe. Ako budete morali ići u postupak, o vrijednosti predmeta spora (vrijednosti kuće, odnosno cjelokupne zajedničke imovine) ovisi i koliko će vam odvjetnik naplatiti za zastupanje, i koliko će biti sudske pristojbe u postupku.

To se moglo izbjeći na način da su obje strane (ili njihovi odvjetnici) došli na objavu presude, tada ne bi bilo javne objave na e-oglasnoj ploči, ali kao što su rekli drugi forumaši, sad je kasno misliti o tome. Nažalost, anonimizacija još uvijek ne funkcionira.

Što prije počnite s redovitim obrocima uzdržavanja, po mogućnosti na račun ili putem novčane uputnice preko pošte, kako biste imali dokaz o plaćanju. To neće zaustaviti kazneni postupak koji se vodi protiv vas, niti ćete time moći poništiti učinke tjeralice, odnosno rješenja o određivanju istražnog zatvora koje je određeno protiv vas. Nažalost, u pogodno vrijeme ćete se ipak morati vratiti i odraditi taj istražni zatvor, ali se pobrinite da u to vrijeme više nema dugovanja, jer će time kazneni postupak i istražni zatvor kratko trajati. Čak i ako je postupak u odsutnosti protiv vas završen, možda vam je izrečena i zatvorska kazna (kao što reče G-man) koju ćete morati izdržati. S druge strane, zbog činjenice da od 2010. do 2012. godine niste plaćali uzdržavanje, a da su vas vaše dijete i vaša bivša supruga čekali bez poduzimanja ičega, te da netočno zaključujete da je vaša supruga sigurno pokrenula kazneni postupak (to je mogao biti i CZSS nakon inicijative vaše supruge za plaćanjem privremenog uzdržavanja od strane centra), te da i tri godine nakon toga niste plaćali uzdržavanje, teško mi je zadržati simpatije za vas.

Ustavnu tužbu? Ne, rok za podnošenje ustavne tužbe je 30 dana od dana primitka odluke koja se pobija ustavnom tužbom.

Da, isto razmišljamo: i ja sam kasnije provjeravala i uvidjela da su kazne u novom ZOZO mijenjane, u ostalome se slažemo, i ja bih radije išla na ublažavanje kazne nego na poricanje prekršaja.

Kakva je korist od toga za zadrugu koja zapošljava, odnosno prepušta te radnike? Ako zadruga kojoj se prepuštaju radnici očigledno nema financijske uvjete da ih zaposli, onda plaćanje plaća, poreza i doprinosa za te radnike ide na teret zadruge koja ih je zaposlila, a ja ne vidim razlog zašto bi ta zadruga to činila na dobrobit druge zadruge.

Nažalost, ne postoji takav propis. Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima zabranjuje samo poslovnim subjektima koji posluju u okolnostima blokade poslovnog računa plaćanje gotovim novcem, odnosno zaobilaženje poslovnog računa, ne i fizičkim osobama.

dodajem još samo, da ako se doista radi o otkazu koji daje radnik, čl. 122. ZOR-a kaže da ako radnik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok ne može biti dulji od mjesec dana, ako radnik za to ima osobito važan razlog. tako da je minimalno trajanje otkaznog roka u ovom slučaju mjesec dana.

Novčana kazna za ovaj prekršaj za fizičku osobu je 8-8.000,00-13.000,00 kn (čl. 151. ZOZO), što znači da prema odredbama Prekršajnog zakona, ako platite 2/3 propisane kazne, smatra se da ste sve platili, to može biti smanjeno na 5.334,00 kn, osim ako prije pokretanja prekršajnog postupka ne postignete neki dogovor s HZZO-om (ne znam postoji li mogućnost nagodbe da navedeno plaćate u ratama i slično). Mislim da nema smisla apelirati na to da niste krivi (iako time možda možete prolongirati obvezu na plaćanje), jer je nesporno da ste zakasnili u propisanom roku Zavodu dostaviti sve podatke u vezi s prijavom i odjavom osigurane osobe (osim, eventualno, ako možete dokazati da ste bez svoje krivnje bili spriječeni to učiniti i da to nitko drugi nije mogao učiniti za vas, time da nepoznavanje propisa u konkretnom slučaju ne opravdava).

Jedino moguće rješenje ovog problema koje mogu zamisliti jest obnova postupka u okviru Zakona o općem upravnom postupku, po čl. 123. Zakona o općem upravnom postupku (rok je tri godine od dana dostave rješenja u vrlo ograničenom broju slučajeva, te bez roka - dakle, bez vremenskog ograničenja). No razlozi zbog kojih se dopušta obnova postupka bez vremenskog ograničenja su vrlo specifični i taksativno navedeni: ako je rješenje o lišenju poslovne sposobnosti doneseno na temelju lažnog iskaza svjedoka ili vještaka ili je posljedica takvog kaznenog djela (dakle, prethodno treba provesti kazneni postupak za utvrđenje da je do takvog kaznenog djela došlo); zatim, ako se rješenje temelji na presudi donesenoj u sudskom postupku, a ta je presuda pravomoćno ukinuta (niste rekli detalje oko odluka OS i ŽS, pa u tom smislu ne mogu reći postoje li takve presude), te ukoliko se rješenje temelji na prethodnom pitanju koje je kasnije drugačije riješeno. Ipak, s obzirom da više niste lišeni poslovne sposobnosti, sumnjam u uspjeh ovakvog postupka (prilično je izvjesno da će on rezultirati i upravnim sporom nakon što vas CZSS i njegovo drugostupanjsko tijelo odbiju), a svakako ne preporučujem da se u takav postupak uopće upuštate bez angažiranja stručne pomoći bilo koje vrste, jer ćete samo izgubiti vrijeme i novac, a nećete uspjeti ništa postići. Želim vam sreću, ako vam je ovo doista važno.

Mislim da savjetodavna tijela pravne osobe ne mogu imati vlastitu pravnu osobnost, osim ako to ne proizlazi iz društvenog ugovora ili statuta te pravne osobe, odnosno ako tako ne proizlazi iz zakona (zakon također definira je li TZ pravna osoba, pa tu treba tražiti odgovor)

Moram se složiti s marijacogelja, ako dobro razumijem problematiku: naime, ako je prvostupanjska presuda preinačena (dakle, trošak je određen tužitelju kao onome tko je uspio u sporu), preinačena je i odluka o troškovima, sada u korist tuženika, a ne više tužitelja, pa onda paricijski rok treba računati od dana donošenja drugostupanjske presude, a ne prvostupanjske, jer je obveza na platež troškova tužitelja nastala tek donošenjem drugostupanjske presude i prije nije bila uspostavljena.

Potvrđujem, za primanje naknade s biroa bitno je da ugovor o radu nije prestao vašom krivnjom (skrivljeno ponašanje, osobno uvjetovani otkaz). Uvjet je da ste radili najmanje 9 mjeseci u posljednja 24 mjeseca.

Mislim da ćete kod traženja naknade štete morati dokazati da vam je upravo namjerom ili grubom nepažnjom hotela prouzročena šteta. ako se radi o običnoj nepažnji ili nesretnom slučaju na koji hotel nije mogao utjecati niti ga je mogao predvidjeti, ne znam da ćete moći ostvariti odštetu. osim toga, morat ćete dokazati i u kojem vam je smislu nastala šteta (materijalnom, nematerijalnom).

Svi odvjetnici (kao i svi javni bilježnici i sudski vještaci) dužni su sklopiti policu osiguranja od odgovornosti za nesavjestan rad. Da sam ja na vašem mjestu, od osiguravajućeg društva u kojem se osigurao odvjetnik (ako doista postoje čvrsti i nedvojbeni dokazi o štetniku, oštećeniku, štetnoj radnji i nastaloj šteti) bih tražila naknadu štete u određenom iznosu postavljanjem odštetnog zahtjeva, a potom, ako zahtjevu ne bi bilo udovoljeno, i podnošenjem tužbe za naknadu štete. Što se tiče prijave odvjetnika disciplinskim tijelima odvjetničke komore, zaista ne znam da bi takva prijava imala propisanu formu, ali to bi se možda nalazilo u statutu i pravilnicima HOK-a...