canis

Na svakom rješenju koje donosi CZSS u upravnom postupku postoji na kraju istog pouka o pravnom lijeku. Obično je žalbeni rok 15 dana od dana primitka rješenja,a žalba se podnosi preko CZSS koji je rješenje donio Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi,pismeno,neposredno ili poštom ili usmeno izjavom na zapisnik. Rodbinska veza između vaše bivše supruge i osobe imenovane za provođenje nadzora nad izvršenjem roditeljske skrbi,pod uvijetom da istu možete dokazati,dobra je osnova za podnošenje žalbe.

Roditelj kojem je sudskom odlukom oduzeto pravo na roditeljsku skrb može od suda u izvanparničnom postupku tražiti vraćanje prava na roditeljsku skrb kada okolnosti zbog kojih je roditeljska skrb oduzeta prestanu. Postupak posvojenja provodi po službenoj dužnosti CZSS Za posvojenje nije potreban pristanak roditelja koji je lišen prava na roditeljsku skrb.(čl.130 ObZ-a).Prema tome roditelj čiji pristanak za posvojenje djeteta nije potreban nije stranka u postupku posvojenja. Kada dijete bude posvojeno, biološki roditelj ne može više tražiti vraćanje prava na roditeljsku skrb.

CZSS je najvjerojatnije pokrenuo postupak za lišavanje poslovne sposobnosti vašeg oca. Zdravstvene ustanove dužne su na zahtjev centra za socijalnu skrb ili po službenoj dužnosti dostaviti podatke centru za socijalnu skrb o duševnim smetnjama i drugim uzrocima radi kojih osoba nije sposobna brinuti se o svojim pravima i interesima. Sud će u izvanparničnom postupku punoljetnu osobu koja zbog duševnih smetnji ili drugih uzroka nije sposobna brinuti se o osobnim potrebama, pravima i interesima ili koja ugrožava prava i interese drugih osoba, djelomice ili potpuno lišiti poslovne sposobnosti. Sud treba pribaviti stručno mišljenje liječnika vještaka o zdravstvenom stanju osobe za koju je pokrenut postupak lišenja poslovne sposobnosti i o utjecaju tog stanja na njezine sposobnosti zaštite svih ili pojedinih osobnih potreba, prava i interesa te na ugrožavanje prava i interesa drugih osoba. Odlukom o djelomičnom lišenju poslovne sposobnosti sud će odrediti mjere, radnje i poslove koje osoba nije sposobna samostalno poduzimati, primjerice raspolagati imovinom, plaćom ili drugim stalnim novčanim primanjima, upravljati imovinom itd. Centar za socijalnu skrb osobi o kojoj je pokrenut postupak za lišenje poslovne sposobnosti imenuje posebnog skrbnika na kojeg se primjenjuju odredbe o skrbništvu za posebne slučajeve. Osobu koju je sud djelomice ili potpuno lišio poslovne sposobnosti centar za socijalnu skrb stavit će pod skrbništvo i imenovati joj skrbnika u roku od trideset dana od pravomoćnosti sudske odluke. Za osobe lišene poslovne sposobnosti liječnik primarne zdravstvene zaštite dužan je svake tri godine na zahtjev centra za socijalnu skrb dostaviti mu mišljenje o stanju zdravlja štićenika s obzirom na razlog lišenja poslovne sposobnosti. Skrbništvo prestaje kad sudska odluka o vraćanju poslovne sposobnosti postane pravomoćna.

Bračni drug koji nema dovoljno sredstava za život ili ih ne može ostvariti iz svoje imovine, a nije sposoban za rad ili se ne može zaposliti, ima pravo na uzdržavanje od svoga bračnog druga. Vi imate pravo podnijeti zahtjev za uzdržavanje do zaključenja glavne rasprave u parnici za razvod. Sud može odlučiti da obveza uzdržavanja bračnog druga traje do godine dana, osobito kad je brak trajao kratko ili kad je tužitelj u mogućnosti u dogledno vrijeme na drugi način osigurati sredstva za život. U opravdanim slučajevima sud može produljiti obvezu uzdržavanja. Tužba za produljenje uzdržavanja može se podnijeti samo do isteka vremena za koje je uzdržavanje određeno.

Uzdržavanje bračnog druga,način i vremenski rokovi traženja istog, kako i ostalo vezano za uzdržavanje, određeni su člancima 217,218,219,220 i 221 Obiteljskog zakona. Zakon ne predviđa postotak od ukupnih primanja koji bi davatelj uzdržavanja bio dužan mjesečno davati na ime uzdržavanja bračnog druga. Obzirom da navodite da vaši roditelji imaju podjednake mirovine (otac nešto višu od majke) nije osnovano očekivati da bi sud dosudio uzdržavanje vašoj majci od strane vašeg oca samo na osnovu te činjenice. Ako vaša majka smatra da nema dovoljno sredstava za život svakako može istaknuti zahtjev za uzdržavanje za vrijeme trajanja brakorazvodne parnice, ali konačnu odluku će donijeti sud. II. UZDRŽAVANJE BRAČNOG DRUGA Članak 217Obiteljskog zakona. Bračni drug koji nema dovoljno sredstava za život ili ih ne može ostvariti iz svoje imovine, a nije sposoban za rad ili se ne može zaposliti, ima pravo na uzdržavanje od svoga bračnog druga. Članak 218. (1) Bračni drug ima pravo podnijeti zahtjev za uzdržavanje do zaključenja glavne rasprave u parnici za razvod ili poništaj braka, na što ga je sud dužan upozoriti. (2) Iznimno ako u parnici za razvod ili poništaj braka nije postavljen zahtjev za uzdržavanje, bivši bračni drug može tužbom tražiti uzdržavanje u roku od šest mjeseci od prestanka braka, ako su pretpostavke za uzdržavanje, predviđene u članku 217. ovoga Zakona, postojale u trenutku zaključenja glavne rasprave u parnici za razvod ili poništaj braka i trajale bez prestanka do zaključenja glavne rasprave u parnici za uzdržavanje. (3)Bračni drug može tužbom tražiti uzdržavanje samo za vrijeme nakon njezina podnošenja. Članak 219. Sud može odbiti zahtjev za uzdržavanje bračnog druga, ako bi uzdržavanje predstavljalo očitu nepravdu za drugog bračnog druga. Članak 220. (1) Sud može odlučiti da obveza uzdržavanja bračnog druga traje do godine dana, osobito kad je brak trajao kratko ili kad je tužitelj u mogućnosti u dogledno vrijeme na drugi način osigurati sredstva za život. (2)U osobito opravdanim slučajevima sud može produljiti obvezu uzdržavanja. (3) Tužba za produljenje uzdržavanja može se podnijeti samo do isteka vremena za koje je uzdržavanje određeno. Članak 221. (1) Pravo na uzdržavanje prestaje kad razvedeni bračni drug ili bračni drug iz poništenog braka koji to pravo koristi sklopi novi brak. (2) Pravo na uzdržavanje prestaje sudskom odlukom ako sud utvrdi da razvedeni bračni drug ili bračni drug iz poništenog braka koji to pravo koristi živi u izvanbračnoj zajednici ili da je postao nedostojan tog prava ili ako više ne postoji koja od pretpostavki iz članka 217. ovoga Zakona. (3) Sud će odrediti da pravni učinak odluke o prestanku uzdržavanja iz stavka 2. ovoga članka nastaje prije njene pravomoćnosti, od dana kad su nastupile pretpostavke za prestanak uzdržavanja. (2) Pravo na uzdržavanje razvedenog bračnog druga ili bračnog druga iz poništenog braka prestaje i kad taj bračni drug zasnuje izvanbračnu zajednicu ili kada postane nedostojan tog prava ili kad prestane koja od pretpostavki iz članka 217. ovoga Zakona. (3) Odredbe članka 212.a i 212.b ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način. (4) Bračni drug koji je snosio troškove uzdržavanja drugog bračnog druga i nakon prestanka obveze za uzdržavanje, odnosno nakon njezina smanjenja ima pravo na povrat vrijednosti danog uzdržavanja i za vrijeme prije podnošenja tužbe kojom je tražio da se utvrdi prestanak obveze uzdržavanja, odnosno da se ta obveza smanji.

Osoba za koju mislite/znate da je biološki otac djeteta može očinstvo priznati pred matičarem. Ako to ne učini podnesite tužbu nadležnom općinskom sudu u kojoj trebate tražiti utvrđivanje očinstva. Očinstvo se može priznati i izjavom u sudskom postupku ili će sud odrediti vještačenje sukladno trenutnim dostignućima medicinske struke te će rezultati vještačenja biti presudni za konačnu sudsku odluku.

Otac djeteta ima zakonsko pravo zatražiti od suda reguliranje susreta i druženja s djetetom. To je izvanparnični postupak koji se pokreće prijedlogom i u kojem se ne može tražiti nikakav novac u zamjenu za susrete i druženja. Pravo na susrete i druženje je prvenstveno pravo djeteta i sud donosi odluku kako bi zaštitio to pravo. Susreti i druženja djeteta i roditelja s koji dijete ne živi mogu se ograničiti ili čak zabraniti ako bi zbog takvih susreta dijete imalo štetu. Sud procjenjuje svaki slučaj zasebno prije nego donese konačnu odluku. Vi svakako trebate istaknuti na sudu sve što ste napisali ovdje, te ovisno o situaciji tražiti od suda da provede vještačenje oca djeteta po sudskom vještaku psihijatru i/ili kliničkom psihologu kako bi se mogla donijeti ispravna odluka. Što se tiče oduzimanja prava na roditeljski skrb, takav postupak možete pokrenuti zahtjevom sudu i temelji se na čl.114 Obiteljskog zakona Članak 114. st. 1 i st. 2. (1) Sud će u izvanparničnom postupku roditelja koji zlorabi ili grubo krši roditeljsku odgovornost, dužnosti i prava lišiti prava na roditeljsku skrb. (2) Roditelj zlorabi ili grubo krši roditeljsku odgovornost, dužnosti i prava ako: 1. provodi tjelesno ili duševno nasilje nad djetetom, uključujući izloženost nasilju među odraslim članovima obitelji, 2. spolno iskorištava dijete, 3. izrabljuje dijete sileći ga na pretjerani rad ili na rad koji nije primjeren njegovoj dobi, 4. djetetu dopušta uživanje alkoholnih pića, droge ili drugih opojnih sredstava, 5. navodi dijete na društveno neprihvatljivo ponašanje, 6. je napustio dijete, 7. ne skrbi dulje od tri mjeseca o djetetu s kojim ne živi, 8. u roku godine dana ne stvori uvjete za zajednički život s djetetom s kojim ne živi, a da za to nema osobito opravdan razlog, 9. ne skrbi za osnovne životne potrebe djeteta s kojim živi ili se ne pridržava mjera koje je radi zaštite prava i dobrobiti djeteta prethodno donijelo nadležno tijelo, 10. na drugi način grubo zlorabi djetetova prava. Postupak za lišenje prava na roditeljsku skrb dužan je pokrenuti i centar za socijalnu skrb čim sazna za okolnosti iz stavka 2 ovoga članka, ili sud po službenoj dužnosti. Pravo na roditeljsku skrb može se vratiti odlukom suda kad prestanu razlozi zbog kojih je to pravo oduzeto, a izvanparnični postupak u kojem se traži vraćanje prava na roditeljsku skrb može pokrenuti roditelj kojem je to pravo oduzeto ili centar za socijalnu skrb. U slučaju da je pokrenut postupak za lišenje roditeljske skrbi za oba ili jedinog roditelja, centar za socijalnu skrb imenovat će djetetu posebnog skrbnika. Pravomoćna odluka o lišenju i vraćanju roditeljske skrbi dostavit će se nadležnom matičaru radi upisa u maticu rođenih djeteta i roditelja, ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa radi vođenja očevidnika o osobama koje su lišene roditeljske skrbi, a ako dijete ima neko pravo na nekretninama odluka će se dostaviti i zemljišnoknjižnom odjelu općinskog suda radi zabilježbe. Nakon punoljetnosti djeteta podaci o lišenju roditeljske skrbi ne iskazuju se u ispravama iz matice rođenih djeteta.

Ako se ne možete dogovoriti kao roditelji djeteta o načinu tko će dijete dovoditi,a tko odvoditi sa susreta i druženja,a isto nije regulirano pravomoćnom sudskom odlukom,možete pokrenuti sudski izvanparnični postupak i tražiti da nadležni sud o tome odluči,odnosno da se postojeća sudska odluka precizira i po tom pitanju. Sud obično ne navodi u sudskim presudama tko je dužan snositi troškove oko dovođenja/odvođenja djeteta u slučaju kad samo roditelj s kojim djete ne živi dolazi po dijete i vraća ga nakon susreta, ali je bilo situacija kada je sud presudio u takvim slučajevima da roditelji podjednako sudjeluju u troškovima. CZSS ne može mijenjati pravomoćne sudske odluke koje reguliraju susrete i druženja i dogovor roditelja pred istim je samo iskaz dobre volje i ne podliježe zakonskim sankcijama u slučaju nepoštivanja.

Obratite se nadležnom Centru za socijalnu skrb dopisom i zatražite intervenciju te ustanove povodom kršenje prava djeteta na susrete i druženje s roditeljem s kojim dijete ne živi i nepoštivanja pravomoćne sudske odluke koja susrete i druženje regulira. Susreti i druženje djeteta i roditelja s kojim ne živi regulirani su sudskom odlukom kako bi se zaštitilo pravo djeteta i njegova dobrobit. CZSS je dužan sukladno čl.108.Obiteljskog zakona poduzeti mjere iz okvira svojih zakonskih ovlasti, a svakako treba pozvati majku djeteta i upozorit je na nedopustivo ponašanje i nanošenje štete djetetu. Ako postupak pred CZSS ne promjeni sadašnju situaciju i dijete dalje bude zakinuto za svoje pravo preostaje vam pokretanje ovršnog postupka na temelju pravomoćne sudske presude pred nadležnim sudom. Moguće je podići i kaznenu prijavu protiv majke djeteta jer ista svojim postupcima u kojima onemogućava dijete da ostvari svoje pravo na susrete i druženje čini kazneno djelo iz čl.215 Kaznenog zakona.

Baka i djed imaju zakonsku osnovu pokrenuti izvanparnični postupak pred nadležnim sudom u kojem mogu zatražiti zaštitu prava djeteta na susrete i druženje s njima. (čl.107.st.1.ObZ-a) Sud će procijeniti osnovanost takvog zahtijeva i donijeti odluku pazeći da pri tome štiti pravo i dobrobit djeteta. Protivljenje roditelja djeteta susretima mal. djeteta s bakom i djedom sud će također uzeti u obzir, saslušati vas u postupku, te procijeniti osnovanost istog kod donošenja svoje konačne odluke. Članak 107.st1 Obiteljskog zakona (1) Sud će u izvanparničnom postupku na prijedlog bake ili djeda, odnosno djeteta, donijeti odluku o susretima i druženju unuka s bakom, odnosno djedom, uzimajući u obzir dobrobit djeteta.

Tema iz obiteljskog pdf-a prebačena u knjigu gostiju.

Ne vjerujem da je ovo što ste naveli sadržaj neke sudske presude. Obiteljski zakon je jasan u vezi utvrđenja očinstva, a polazi o činjenice da je majka djeteta jedina koja s sigurnošću može znati ili s određenim postotkom vjerojatnosti, da je određeni muškarac biološki otac djeteta, jer majka je ta koja je rodila dijete i trebala bi znati s kim je dijete začela. Prilikom prijave djeteta matičaru, a to čini u ovakvim slučajevima majka djeteta, matičar je dužan upozoriti majku djeteta da bi bilo dobro da imenuje mogućeg biološkog oca. Ako to ona ne učini ili ako navede ime mogućeg oca djeteta, matičar o tome mora obavijestiti CZSS koji poziva imenovanog muškarca i upoznaje ga s izjavom majke djeteta da je on biološki otac djeteta. Taj muškarac može priznati svoje očinstvo izjavom pred CZSS o čemu isti obavještava matičara i s tim je sve riješeno , jer matičar na osnovu te izjave izvršava upis u maticu rođenih te nastupaju sva prava i obveze iz okvira roditeljske skrbi za muškarca koji je upisan kako otac. Ako muškarac izrazi sumnju da je otac djeteta ne može ga se bez obzira na razloge prisiliti da dijete prizna. CZSS upućuje majku djeteta na sudski postupak ako muškarac kojeg je imenovala odbija priznati očinstvo, odnosno tužbu za utvrđenje očinstva, radi zaštite prava i dobrobiti djeteta. Majka je tu slobodna odlučiti da li će tužbu podnijeti ili ne. Dakle, po Obiteljskom zakonu je jasan redoslijed: matičar-CZSS-sud. Ovim ne želim kazati da ste vi pogriješili u postupku, jer život je čudan i donosi niz nepredvidivih okolnosti gdje se čovjek ne snalazi najbolje. Svakako postoji i mogućnost da osoba koja sebe smatra ocem djeteta može u sudskom postupku tražiti utvrđivanje svog očinstva. Da li će to i učiniti ovisi o tome s kakvim podacima raspolaže i da li vjeruje tim podacima, a napose i o želji da to učini. Također postoje situacije da muškarac želi priznati dijete izjavom pred matičarom ili CZSS, ali Obiteljski zakon traži suglasnost majke, pa ako majka uskrati takvu suglasnost neće doći do priznanja djeteta i upisa u matičnu knjigu rođenih. Kod nekih ljudi je već sumnja dovoljna, a kod nekih niti čvrste činjenice ne mogu utjecati na to da poduzmu korake – tužbu za utvrđivanje očinstva kako bi zaštitili pravo djeteta. Stoga izjava koju ste navele u prethodnom postu ne odgovara sadržaju i proceduri Obiteljskog zakona i u sebi sadrži kontradiktornost. (majka nije imenovala osobu koju smatra biološkim ocem djeteta, a što joj je omogućavao obiteljski zakon, nije podnijela tužbu za utvrđivanje očinstva ,a osoba – muškarac je možda sumnjao da je otac pa je samo na osnovi sumnje trebao poduzimati pravne radnje radi priznanja očinstva) Navod ''Zbog zaštite dobrobiti djeteta, dijete ima pravo na isplatu dospjelih a neisplaćenih iznosa uzdržavanja i za vrijeme prije podnošenja tužbe...".odnosi se na slučajeve kada dijete ima roditelja - osoba upisana u maticu rođenih, koji nije izvršavao obvezu uzdržavanja iz okvira svoje roditeljske skrbi. O tome vam jasno govori čl.209.Obiteljskog zakona Članak 209. (1)Roditelji su dužni uzdržavati svoje maloljetno dijete. (2) Roditelj koji nije uzdržavao svoje dijete koje s njim ne živi u obiteljskoj zajednici, a bio je dužan to učiniti, dužan je djetetu isplatiti naknadu za uskraćeno uzdržavanje i unatrag od nastanka toga prava pa do podnošenja tužbe. (3) Tražbina djeteta iz stavka 2. ovoga članka prema roditelju koji ga nije uzdržavao, zastaruje za vrijeme od 5 godina od dana nastanka obveze. (4) Smatra se da je obveza uzdržavanja za pojedini mjesec nastala koncem mjeseca za koji je uzdržavanje trebalo dati. Iz svega možete uočiti da neka osoba najprije mora postati roditelj pa da ima obvezu uzdržavanja. Kod djece rođene u braku to je žena koja je dijete rodila i njen muž (presumirano očinstvo), a kod izvanbračne djece je to žena koja je dijete rodila i osoba – muškarac koji prizna svoje očinstvo na način prije naveden ili mu se očinstvo utvrdi pravomoćnom sudskom odlukom. Dok se očinstvo ne prizna ili ne utvrdi pravomoćnom sudskom odlukom ne postoji pravo na roditeljsku skrb niti obveze koje iz tog proizlaze.

Od dana upisa očinstva u maticu rođenih na osnovi priznanja očinstva nastupile su obveze iz okvira roditeljske skrbi koje je dužan roditelj,u ovom slučaju otac djeteta, izvršavati prema djetetu. Prije tog vremena sadašnji otac nije imao obveze iz okvira roditeljske skrbi,a to znači da nije bio dužan i u materijalnom pogledu skrbiti za dijete. Stoga ga nije moguće teretiti za troškove nastale prije priznanja očinstva. Ako on želi podmiriti dio troškova u periodu koji navodite može to i učiniti na osnovi dobre volje.

Ako se stvarno ne može postići dogovor o podjeli bračne stečevine, onda neka podnese čim prije općinskom sudu u mjestu gdje se nekretnina nalazi tužbu za utvrđivanje i diobu bračne stečevine (ukoliko je kao vlasnik u zemljišnim knjigama upisan samo njen suprug). U tom slučaju treba zatražiti i zabilježbu spora u zemljišnim knjigama, koja neće spriječiti eventualnu prodaju nekretnine, ali će potencijalni kupci u tom slučaju znati da se u vezi te nekretnine vodi spor za diobu bračne stečevine pa sigurno do prodaje neće ni doći. Kad se podnese tužba, napravi se prijedlog za uknjižbu zabilježbe spora, priloži tužba sa žigom nadležnog suda da je zaprimljeno i to se preda na zemljišne knjige. Moguće je da je odvjetnica savjetovala ostajanje u kući upravo zbog toga što bi isto bitno otežalo prodaju ili neki drugi način otuđenja, useljavanje rodbine supruga, a da bi njen ostanak u kući bio svojevrstan '' pristisak'' na drugu stranu kako bi se podjela bračne stečevine što prije dogodila.. Svaka situacija je specifična i bilo bi dobro da se gospođa posavjetuje s odvjetnikom i da donese odluku koja će njoj koristiti uzimajući u obzir sve okolnosti, posebno pazeći na dijete i što bi za dijete značio život u takvoj sredini. Kredit za kuću je bračna stečevina i podjednako opterećuje oba supružnika bez obzira od čije plaće je otplaćivan za vrijeme trajanja braka jer se pretpostavlja se da je brak zajednica u kojoj se supružnici dogovaraju o svemu pa i o otplati kredita. Nakon prestanka braka kredit će trebati vraćati u jednakim dijelovima.

Bračna stečevina je imovina nastala za vrijeme trajanja braka na osnovi rada supružnika. Pri tome nije bitno da li su oboje supružnika bili u radnom odnosu i koliko je pojedini od njih pridonio stvaranju imovine. Supružnici su suvlasnici u bračnoj stečevini u jednakom dijelovima, osim ako nisu drugačije ugovorili bračnim ugovorom. Nije bitno da li gospođa stanuje u navedenoj kući, već je važno da li je ta imovina stečena za vrijeme trajanja braka i na način prije naveden Ne postoji zakonski rok koji bi ograničavao podizanje tužbe za utvrđenje i podjelu bračne stečevine. Vlasništvo ne zastarijeva, a bračni drugovi su suvlasnici u bračnoj stečevini. Podjela bračne stečevine se može osim u parničnom postupku koji se vodi neovisno o postupku razvoda braka, izvršiti i sporazumom između supružnika Teško je kazati koliko će određeni parnični postupak trajati jer to ovisi o konkretnom slučaju, ali svakako će iziskivati značajna materijalna sredstva i vrijeme pa je isplativost često upitna. Stoga je sporazumna podjela najbolji način, ako je moguće istu postići Ako roditelj ne doprinosi uzdržavanje djeteta, najbolje je da gospođa podnese podnesak sudu na broj predmeta pod kojim se vodi postupak razvoda braka i zatraži uvođenje privremene mjere kojom će se regulirati uzdržavanje djeteta dok postupak traje, odnosno do pravomoćnosti sudske presude o razvodu braka, u kojoj će međuostalim biti i određen mjesečni iznos uzdržavanja koji će biti dužan snositi roditelj s kojim djete neće živjeti.

Ne.

Slijepac, Vaša situacija je s pravne strane jednostavna, a vi ste ovdje tražili pravni savjet. Ukoliko ne želite ili ne možete dalje nastaviti zajednički život u braku sa sadašnjom suprugom, bez obzira na razloge, podnesite nadležnom općinskom sudu sporazumni zahtjev za razvod ili osobno podnesite tužbu za razvod braka. Sud u postupku razvoda ne utvrđuje krivicu niti jednog bračnog druga, već ocjenjuje da li se brak može ili ne može održati. Ako sud zaključi da ne brak nema perspektive isti će i razvesti i to je sve pošto navodite da u braku nemate zajedničku ili posvojenu malodobnu djecu. Ako podnesete tužbu za razvod biti ćete upućeni na posredovanje pri CZSS,od kojeg ne trebate očekivati ništa, jer niti ta ustanova ne može bilo koga prisiliti na ostanak u braku protivno njegovolj volji. Stoga preporučam da razvod zatražite sporazumnim zahtjevom ,pa se sve može okončati već na jednom ročištu. Ako imate imovinu koja bi predstavljala bračnu stečevinu istu možete podijeliti sporazumno ili u posebnom parničnom postupku. Moderator, Utjerivačzakona, vam je dao dobronamjeran savjet u vezi snimljenog materijala koji navodite,zato s tim budite veoma oprezni, jer bi vas se moglo lako teretiti za kazneno djelo iz čl.131 Kaznenog zakona – neovlašteno prisluškivanje i snimanje. Kako je u prethodnom postu postavljeno pitanje o mogućnosti poništaja braka,poništaj braka se može zahtjevati tužbom ako nisu zadovoljeni uvjeti iz čl.26 do čl.29 Obiteljskog zakona prilikom sklapnja braka,što ne vjerujem da se odnosi na vaš slučaj. Obiteljski zakon Osobno možete biti sretni da je vaš brak trajao kratko,da u njemu nema zajedničke djece i ovo vam može biti pouka za ubuduće, skuplje plaćeno životno iskustvo, da dobro otvorite oči kako bi izbjegli slične situacije. Sve analize, ma kako vam se sada činile potrebite, kao što su tko koga treba grliti i ljubiti, o osobinama muškaraca i žena i sl.,iznesenih u prijašnjim postovima, neće vam donijeti nikakvu korist niti ćete s njima bilo što razriješiti u pravnom smislu. Stoga, ako ste na čisto sa sobom u pogledu daljnjeg opstanka vašeg braka,odnosno želite razvod, postupite u okviru zakonskih mogućnosti koje su vam ovdje predložene, jer to je jednini način da razriješite sadašnju situaciju. Nadam se da će ovu temu zapaziti česti sudionik obiteljskog pdf-a, poštovani Bigfoot,te da će vas uputiti na relevantnu literaturu i druge izvore informacija vezane za Borderline personality disorder (BPD) koji vjetrojatno čini podlogu ponašanja vaše supruge

Dijete vam nitko ne može oduzeti. Dijete će samo po razvodu braka živjeti s jednim od roditelja a roditeljska skrb je uvijek zajednička. Dijete ima pravo na susrete i druženje s roditeljem s kojim ne živi i o tome će se odlučivati u brakorazvodnom postupku pred sudom. Uzdražavanje djeteta je dužunost i pravo roditelja.Roditelju s kojim dijete neće nastaviti živjeti sud će odrediti mjesečni novčani iznos uzdržavanja koji će isti biti dužan snositi (alimentacija). Što se tiče samog stana on nije bračana stečevina, jer navodite da ste ga kupili prije stupanja u brak. Eventualna ulaganja u navedeni stan prestavljaju bračnu stečevinu koja se može podjeliti sporazumom supružnika ili u posebnom sudskom postupku koji nije vezan za postupak razvoda braka.

Prema MKB-10 šifra R10 označava bol u trbuhu i zdjelici koja isključuje bol u leđima (M54),nadimanje i srodna stanja (R14) i bubrežne kolike. Navedena šifra bolesti pripada skupini simptoma, znakova i abnormalnih kliničkih nalaza koji nisu svrstani drugamo. Radi se o slabije definiranim stanjima i simptomima koji ako se slučaj ne ispita do te mjere da se može utvrditi konačna dijagnoza, mogu podjednako upućivati na dvije ili više bolesti ili na dva ili više sustava u organizmu. Iz svega navedenog je jasno da nije moguće predvidjeti trajanje bolovanja za stanja koje opisuje šifra R10.

Kronični alkoholizam je veliki javnozdravstveni problem. Ovisnici o alkoholu veoma se često ne žele liječiti i odbijaju svako sustavnije liječenje. Prisilno liječenje moguće je u okolnostima kad osoba zbog svoje bolesti direktno ugrožava vlastiti ili tuđi život. U takvim stanjima alkoholičar najčešće biva primljen na psihijatriju. Nakon nekoliko dana kad se uspostavi apstinencija i kad više nije direktno opasan, pacijent traži otpust iz bolnice. Ako se radi o potpuno razvijenoj ovisnosti osoba tada ima velikih teškoća u kontroli svog ponašanja koje je u potpunosti usmjereno na pijenje. Članak 22.Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (1) Osoba s težim duševnim smetnjama koja uslijed svoje duševne smetnje ozbiljno i izravno ugrožava vlastiti život ili zdravlje ili sigurnost, odnosno život ili zdravlje ili sigurnost drugih osoba može se smjestiti u psihijatrijsku ustanovu bez svog pristanka, po postupku za prisilno zadržavanje i prisilni smještaj propisanim ovim Zakonom. (2) Dijete, maloljetna osoba ili osoba lišena poslovne sposobnosti može se iz razloga navedenih u stavku 1. ovoga članka smjestiti u psihijatrijsku ustanovu i bez pristanka njenoga zakonskog zastupnika po postupku za prisilno zadržavanje ili prisilni smještaj predviđen ovim Zakonom. Ako postoje neke od posljedica kroničnog alkoholizma koje ugrožavaju funkcioniranje u obitelji, na poslu, u društvu, tada je moguće pokrenuti postupak za lišenje poslovne sposobnosti,potpuno ili djelomično. Članak 159.st.1.Obiteljskog zakona (1) Sud će u izvanparničnom postupku punoljetnu osobu koja zbog duševnih smetnji ili drugih uzroka nije sposobna brinuti se o osobnim potrebama, pravima i interesima ili koja ugrožava prava i interese drugih osoba, djelomice ili potpuno lišiti poslovne sposobnosti. Članak 160. (1) Svatko je dužan obavijestiti centar za socijalnu skrb o potrebi pružanja zaštite osobama iz članka 159. stavka 1. ovoga Zakona. (2) Zdravstvene ustanove dužne su na zahtjev centra za socijalnu skrb ili po službenoj dužnosti dostaviti podatke centru za socijalnu skrb o duševnim smetnjama i drugim uzrocima radi kojih osoba nije sposobna brinuti se o svojim pravima i interesima. Članak 161. (1)Centar za socijalnu skrb predložit će sudu pokretanje postupka kad ocijeni da bi zbog razloga iz članka 159. stavka 1. ovoga Zakona osobu bilo potrebno djelomice ili potpuno lišiti poslovne sposobnosti. (2) Centar za socijalnu skrb osobi o kojoj je pokrenut postupak za lišenje poslovne sposobnosti imenuje posebnog skrbnika na kojeg se primjenjuju odredbe o skrbništvu za posebne slučajeve. Radnje za čije poduzimanje skrbnik nije ovlašten osoba poduzima samostalno. Članak 162. Osobu koja je djelomice ili potpuno lišena poslovne sposobnosti centar za socijalnu skrb stavit će pod skrbništvo i imenovati joj skrbnika u roku od trideset dana od pravomoćnosti sudske odluke.

Možete podjelu tražiti i sada,sporazumno ili tužbom nadležnom općinskom sudu.

II. UZDRŽAVANJE BRAČNOG DRUGA Članak 217.Obiteljskog zakona Bračni drug koji nema dovoljno sredstava za život ili ih ne može ostvariti iz svoje imovine, a nije sposoban za rad ili se ne može zaposliti, ima pravo na uzdržavanje od svoga bračnog druga. Članak 218. (1) Bračni drug ima pravo podnijeti zahtjev za uzdržavanje do zaključenja glavne rasprave u parnici za razvod ili poništaj braka, na što ga je sud dužan upozoriti. (2) Iznimno ako u parnici za razvod ili poništaj braka nije postavljen zahtjev za uzdržavanje, bivši bračni drug može tužbom tražiti uzdržavanje u roku od šest mjeseci od prestanka braka, ako su pretpostavke za uzdržavanje, predviđene u članku 217. ovoga Zakona, postojale u trenutku zaključenja glavne rasprave u parnici za razvod ili poništaj braka i trajale bez prestanka do zaključenja glavne rasprave u parnici za uzdržavanje. (3)Bračni drug može tužbom tražiti uzdržavanje samo za vrijeme nakon njezina podnošenja. Članak 219. Sud može odbiti zahtjev za uzdržavanje bračnog druga, ako bi uzdržavanje predstavljalo očitu nepravdu za drugog bračnog druga. Članak 220. (1) Sud može odlučiti da obveza uzdržavanja bračnog druga traje do godine dana, osobito kad je brak trajao kratko ili kad je tužitelj u mogućnosti u dogledno vrijeme na drugi način osigurati sredstva za život. (2) U osobito opravdanim slučajevima sud može produljiti obvezu uzdržavanja. (3) Tužba za produljenje uzdržavanja može se podnijeti samo do isteka vremena za koje je uzdržavanje određeno. Članak 221. (1) Pravo na uzdržavanje prestaje kad razvedeni bračni drug ili bračni drug iz poništenog braka koji to pravo koristi sklopi novi brak. (2) Pravo na uzdržavanje razvedenog bračnog druga ili bračnog druga iz poništenog braka prestaje i kad taj bračni drug zasnuje izvanbračnu zajednicu ili kad postane nedostojan tog prava ili kad prestane koja od pretpostavki iz članka 217. ovoga Zakona. (3) Odredbe članka 212.a i 212.b ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način. (4) Bračni drug koji je snosio troškove uzdržavanja drugog bračnog druga i nakon prestanka obveze za uzdržavanje, odnosno nakon njezina smanjenja ima pravo na povrat vrijednosti danog uzdržavanja i za vrijeme prije podnošenja tužbe kojom je tražio da se utvrdi prestanak obveze uzdržavanja, odnosno da se ta obveza smanji.

Ne. Vi možete u dogovoru s djetetom obaviti u nekom od privatnih laboratorija test (DNK analizu) kojom se potvrđuje ili isključuje očinstvo.Za to je naravno potreban djetetov pristanak. Međutim u pravnom smislu i dalje ćete biti otac djeteta bez obzira na rezultate te analize,odnosno ako ista pokaže da niste biološki otac. Samo u sudskom postupku je moguće osporiti očinstvo na način i pod uvjetima kako je navedeno u prethodnom postu. Brak između vašeg sina i ostale vaše ženske djece iz eventualnog drugog braka ili izvanbračne zajednice nije moguć. Članak 28.st1.Obiteljskog zakona (1) Brak ne mogu međusobno sklopiti krvni srodnici u ravnoj lozi, a u pobočnoj lozi sestra i brat, polusestra i polubrat, dijete sa sestrom ili polusestrom ili bratom ili polubratom svojega roditelja, djeca sestara i braće te polusestara i polubraće. Također spolni odnošaj ili s njim izjednačena radnja između brata i sestre predstavlja kazneno djelo rodoskvrnuća. Članak 198.Kaznenog zakona 1) Tko izvrši spolni odnošaj ili s njim izjednačenu spolnu radnju s rođakom po krvi u ravnoj lozi ili s bratom ili sestrom,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. (2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počini s maloljetnom osobom, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. (3) Tko djelo iz stavka 1. ovoga članka počini sa djetetom,kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina Osobno upoznajte vašeg sina,ako on već ne zna, da ima još braće ili sestra po ocu kako bi se izbjegle moguće neželjene situacije.

Rok za podnošenje tužbe kojom bi osporavali očinstvo je odavno prošao u vašem slučaju. To je jedino moguće učiniti dok dijete ne navrši 7. godina života. Članak 79.Obiteljskog zakona (1) Majčin muž može osporavati očinstvo djeteta rođenog za vrijeme trajanja braka ili tijekom tristo dana od prestanka braka ako smatra da on nije otac. Ako je muž potpuno lišen poslovne sposobnosti ili je odlukom o djelomičnom lišenju poslovne sposobnosti određeno da ne može poduzimati radnje koje se tiču osobnih stanja, tužbu radi osporavanja očinstva može podnijeti njegov skrbnik uz prethodno odobrenje centra za socijalnu skrb. (2) Tužba iz stavka 1. ovoga članka može se podnijeti u roku od šest mjeseci od dana saznanja za činjenicu koja dovodi u sumnju istinitost upisanog očinstva, ali najkasnije do navršene sedme godine života djeteta. Međutim postoji mogućnost da dijete podnese tužbu nadležnom sudu jer mu Obiteljski zakon to omogućava do navršene 25.godine života i to ovisi isključivo o želji i volji djeteta. Članak 75.Obiteljskog zakona (1) Dijete može osporavati majčinstvo, odnosno očinstvo osobi koja je upisana u maticu rođenih kao njegov roditelj. (2) Tužbu iz stavka 1. ovoga članka dijete može podnijeti do navršene dvadeset i pete godine života. Sama DNA analiza koje bi bila provedena po privatnoj inicijativi ne znači ništa,jer se osporavanje očinstva provodi u sudskom postupku.a sud će prema okolnostima slučaja narediti medicinsko vještačenje na osnovi kojeg će donijeti svoju odluku. Dakle,vi jeste otac djeteta kojem ste upisani u maticu rođenih kao roditelj, bez obzira na vaše međusobne nesuglasice koje navodite u svom postu.

Ukoliko osoba za koju smatrate da je otac djeteta ne prizna svoje očinstvo pred nadležnim matičarem ili CZSS biti ćete upućeni u sudski postupak u kojem će se utvrđivati očinstvo. Sudska odluka kojom će se utvrditi očinstvo sadržavt će i odluku o visini mjesečnog uzdržavanja kojeg će biti dužan snositi roditelj s kojim dijete neće živjeti.Pri određivanju visine mjesečnog iznosa uzdržavanja se uzimaju u obzir prvenstveno potrebe djetetea ali i mogućnosti davatelja uzdržavanja,njegova primanja,ukupna imovina,mogućnost dodatne zarade itd. Obiteljski zakon propisuje najniži mjesečni iznos uzdržavanja obzirom na dob djeteta.Za djete od 0-6 godine isti iznosi oko 960,00 kuna i vezan je za prosječnu plaći isplaćenu kod pravnih osoba u RH za proteklu godinu (17%). Radno sposoban roditelj se ne može osloboditi obveze uzdržavanja djeteta. Obzirom na specifičnost situacije koju navodite postoji mogućnost da se traži u posebnom susdkom postupku uzdržavanje djeteta od bake i djeda po ocu ukoliko je izvjesno da otac neće biti u mogućnosti izvršavati svoju obvezu uzdržavanja.Uzdržavanje u tom slučaju se može tražiti danom podnošenja tužbe protiv bake i djeda. Dijete po svom rođenju stječe prava.Ta prava su među ostalim da bude uzdržavano od svojih roditelja,da se roditelji brinu za njega i njegov skladan razvoj.To pravo pripada obojici roditelja ravnpopravno i ostvaruju ga sporazumno.U slučaju da se ne može postići sporazum među roditeljima djetetova prava se mogu i moraju štititi preko nadležnih institucija i ustanova,prvenstveno suda i CZSS. Djetetovo pravo je također da ostvaruje susrete i druženja s roditeljem s kojim ne živi.O načinu susreta i druženja odlučuje sud,uzimajući u obzir okolnosti pojedinog slučaja. Svako kršenje djetetovih prava (pravo na uzdržavanje i pravo na susrete i druženje) od strane njegovih roditelja može se kazneno sankcionirati jer predstavalja kazneno djelo,a također CZSS može izreći mjere iz okvira svojih ovlasti kako bi prava djeteta zaštitio. Prezime djeteta djeteta roditelji određuju sporazumno na način da djete može nositi prezime jednog ili drugog roditelja ili oba prezimena.. U slučaju da djetetu nije priznato očinstvo ili dok se isto ne dogodi vi možete djetetu sami odrediti prezime (vaše prezime). Međutim kada se sudskim putem utvrdi očinstvo otac djeteta može tražiti da uz vaše prezime dijete nosi i njegovo.Ako se o tome ne budete mogli dogovoriti odluku će donijeti nadležni CZSS. Ovi bi bili načelni odgovori na vaša pitanja,a svakako bi bilo dobro da se pobliže upoznate s odredbama Obiteljskog zakona kao i Zakona o osobnom imenu. Obiteljski zakon Zakon o osobnom imenu