Slyder

Nemate.

Ovisi od banke do banke. Može, a i ne mora biti da će Vas zbog uplate na lutriju odbiti za kredit. Puno je čimbenika i svaka banka za sebe procjenjuje rizik.

Dragi kolege forumaši, U jednoj privatnoj firmi (vjerujem da ima više takvih) djelatnici svakodnevno koriste privatni viber na službenim računalima kako bi mogli obavljati svoje radne zadatke. Stvar je u tome da se veliki dio komunikacije unutar tvrtke vodi putem navedenog kanala te zaposlenici nemaju izbora. Mene zanima, s obzirom da smo svjesni kako poslodavci mogu kontrolirati računala jednostavnim alatima ako to žele bili se ovo moglo smatrati povredom privatnosti? Kako stvari ovdje stoje iz pravnog aspekta budući da tu aplikaciju zaposlenici koriste privatno, a spletom okolnosti i službeno te što se može poduzeti u vidu zaštite privatnosti? Jeli ovakvo što uopće legalno?

Ako će biti samo dva dana, tada vam najvjerojatnije banka neće napraviti problem u vidu upisa u HROK. No, možete očekivati neku mizernu zateznu kamatu za ta dva dana. Možete i uputiti mail banci pa im "najaviti situaciju".

Firma je prema aktivnim propisima dužna isplatiti plaću radniku za obavljeni rad. Ukoliko firma ne isplati plaću, dužna Vam je izdati dokumentaciju za neisplaćene plaće, a koja je pak vjerodostojna isprava putem koje možete pokrenuti ovršni podtupak nad pravnom osobom. Zadržavanje zadužene opreme sa Vaše strane nije solucija u ovoj situaciji jer se, pravno gledano može smatrati otuđenjem, a time biste potencijalno ušli u rizik počinjenja kaznenog djela.

Nitko Vas ne može natjerati da odrađujete otkazni rok no ukoliko to ne učinite poslodavac svakako može tražiti naknadu štete, a hoće li posezati za time ovisi samo o njemu. Najbolja opcija je pokušati sporazumno se razići sa poslodavcem. Promjena posla nije opravdan razlog za izvanredni otkaz Ugovora o radu. Možete ga "isprovocirati", ali kako sam gore naveo, poslodavac može u tom slučaju zatražiti naknadu štete. Opet, hoće li to učiniti ovisi o njemu.

Zatražite pismeno očitovanje poslodavca (usmeno pa ako odbije pružiti pisano obrazloženje tada isto tražite pisanim putem s povratnicom). Niste dužni potpisati sporazum, a on Vam je otkaz ugovora o radu dužan obrazložiti. Ukoliko se ohluši na Vaš upit u krajnjem slučaju možete zatražiti zaštitu prava putem suda. Ali, opet napominjem, svoju je odluku o otkazu poslodavac dužan pismeno obrazložiti. Bez obzira na sve navedeno, uvijek je najbolja opcija sve sa poslodavcem riješiti bez posezanja za pravnim mogućnostima, no ukoliko je situacija takva kakvom je opisujete tada je moguće da neće biti drugog izbora

Vi ne biste došli u firmu, ali biste nastavili raditi od kuće?

Poštovani kolege forumaši, Nisam siguran gdje postaviti temu pa ako ne pripada ovdje ljubazno molim moderatore da je prebace u odgovarajući pod forum. Zanima me ima li osiguravajuće društvo pravo uskratiti mogućnost ugovaranja dodatnog zdravstvenog osiguranja na temelju dojagnoze? Naime, pokušao sam ugovoriti dobrovoljno dodatno osiguranje te nakon što sam potvrdno odgovorio na pitanje da imam jednu od navedenih dijagnoza, onemogućeno mi je sklapanje osiguranja. Na temelju navedenog ispada da, ako je čovjek zdrav tada je osiguranje moguće ugovoriti, no ukoliko nije tako tada ne može. Što bi na sve ovo rekao Europski sud za ljudska prava te postoji li kakva pravna mogućnost za ostvarenje gore navedenog?

Ne mogu biti prijave na mirovinsko i zdravstveno istovremeno po 2 različita propisa. Iz navedenog proizlazi kako je, ukoliko želite raditi na Ugovor o radu te biti osigurani po toj osnovi potrebno pričekati istek studentskog ugovora.

Dokumentaciju ste predali Centru za socijalnu skrb u svrhu ostvarivanja nekog prava?

Moguće je. Objašnjeno Vam je u odgovorima iznad. Moj Vam je savjet u budućnosti se ne dovoditi u takve situacije. A, ako što bude saznat ćete.

Ovo što cijenjeni Sivko navodi svakako stoji. Nadovezao bih se samo; nije moguće znati sa sigurnošću što će i hoće li uopće poduzeti oštećena strana, vrijeme će pokazati.

Pozdrav, Ne znam kamo bih svrstao ovu temu pa ako ovdje ne pripada, ljubazno molim poštovane moderatore da ju premjeste. Naime, planiram ugraditi kamere na vlastiti objekt u svrhu zaštite te me zanima kako smijem postaviti kamere da bi bilo pravno uredno? Može li kamera sa moje kuće gledati na cestu ili je to zabranjeno? Naime, nadzirao bih dvorište, ulaz u objekt i ulaz u dvorište. Kamera sigurno ne smije gledati na drugi objekt, odnosno može biti njemu okrenuta ali ne smije vidjeti preko granica prostora koji je u mom vlasništvu, jeli tako? Moram li na objekt staviti naljepnicu sa oznakom "ovaj objekt je pod video nadzorom"? Svaki savjet je dobrodošao. Hvala

Nisam siguran kako to funkcionira u drugim državama, ali u RH isplata plaće ne može ići na tuđi račun. Shodno tome, nije se za igrati sa time.

Ne može se zaposliti niti teoretski. Takav Ugovor nebi prošao. Redovni studenti, prema Zakonu o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti od 22. listopada prošle godine imaju mogućnost raditi preko Ugovora o radu, ali ako se zaposle na taj način tada gube neka prava. Neovisno o tome što je Zakon omogućio zapošljavanje redovnih studenata preko "klasičnog radnog odnosa", za njih, ali i poslodavce daleko je najisplativije da kao i do sada rade preko studentskih ugovora, a ne preko Ugovora o radu.

Učenik u redovnom sustavu školovanja, prema aktivnim propisima u Republici Hrvatskoj može raditi isključivo preko učeničkog servisa preko praznika. ( Servis zato i postoji). Redovnim Ugovorom o radu može zasnovati radni odnos jedino učenik koji je u izvanrednom, ne redovnom sustavu školovanja.

Nadovezao bih se ovdje sa pitanjem o licenci ako je to u redu da ne otvaram novu temu. Naime, jasno mi je da za zaštitara/čuvara osoba mora imati licencu i zadovoljiti zdravstvene uvjete. Zanima me što je sa ljudima koji rade na CDS -u, moraju li i oni imati licencu? Pretpostavljam da da.

Odgovara obračun iznosu koji djelatnik dobiva na račun, ali je situacija takva da je djelatnik prijavljen na manju plaću, a onda se u platnu listu pišu stvari poput na primjer naknade na službenom putu, a djelatnik na službenom putu nije bio i slično.

Još jedno pitanje, ukoliko su u platnim listama navedene netočne informacije, odnosno ako poslodavac u platne liste piše razne naknade i/ili bonuse kako bi nadoknadio razliku između iznosa na koji je radnik prijavljen, i onog koji zaista prima na račun svakog mjeseca, jeli to opravdan razlog za izvanredni otkaz od strane djelatnika?

Poštovana Borbena, U Ugovoru takva naknada nije definirana. Za interne akte pak ne znam budući da ih djelatnik nikada nije dobio na uvid. Doduše nije niti tražio uvid u iste. Koje su moguće kazne tada? Također vrijedi napomenuti da je djelatnik kod sklapanja Ugovora isti dobio na uvid prije potpisivanja, ali nikada nije dobio svoj primjerak nakon što je Ugovor potpisao.

Pozdrav kolege, djelatnika čeka drugo radno mjesto. E sad, otkazni rok za osobe koje su manje od godinu dana kod poslodavca je po ZOR-u minimalno 14 dana. A, kako znamo da ZOR propisuje minimalne i maksimalne rokove te poslodavci u Ugovoru mogu navesti bilo koji rok u tom rasponu, što ako djelatnik recimo ne može odraditi 30 dana ? Što ako se dogodi scenarij da poslodavac ne pristane na sporazumni? Postoji li tada, pravno gledano, bilo kakva opcija da se otkazni rok ne odradi. Naime, poznato je da poslodavci koji imaju potrebu popunjavanja radnih mjesta nerijetko ne mogu čekati predugo već uzimaju kandidate koji mogu početi raditi u najkraćem mogućem roku. Naravno, postoje i iznimke. Nepojavljivanje na poslu pa izvanredni otkaz nikako nije opcija. Svaka informacija je dobrodošla. Hvala i srdačan pozdrav svima, Slyder

Pozdrav kolege forumaši, Zanima me ima li Dioničko društvo (u ovom slučaju banka u vlasništvu Republike Hrvatske) obvezu zapošljavanja samo onih osoba koje su stekle određen stupanj obrazovanja, ako za to radno mjesto zapravo u aktivnim aktima u RH to nije propisano kao uvjet? Hipotetski, ako se osoba želi zaposliti na radnom mjestu čistača recimo, d.d. stavlja kao uvjet SSS obrazovanje, a kandidat koji se prijavio ima NKV, smije li ga d.d. zaposliti?

Slažem se s ovim. No , dodao bih da je uvijek pametnije upozoriti drugu stranu da se razgovor snima, jer u suprotnom nepotrebno se ulazi u rizik počinjenja kaznenog djela.

Ne proizvodi pravni učinak. Odnosno, isto Vam je dali ga Vi sada ili po povratku sa bolovanja. Jer Vam, kako je navela poštovana Borbena, otkazni rok ne teče za vrijeme bolovanja. Dakle, iz svega navedenog proizlazi kako će Vam otkazni rok početi teći tek po povratku, te će se od tog datuma računati njegovo trajanje.