Slyder

A ako ne propisuje, realno gledajući poslodavac i dalje može potraživati naknadu štete sudskim putem ukoliko zaposlenik ne odradi otkazni rok, ili? Ne može, slažem se. No, opet ostaje pitanje što ako poslodavac traži naknadu štete ako otkazni rok nije odrađen u slučaju redovnog otkaza UOR?

Što vam stoji u Ugovoru o radu vezano za otkazne rokove? Naime, zakon određuje minimalne i maksimalne rokove, a Ugovorom o radu mogu biti propisani uvjeti unutar zakonskih okvira. Redoviti otkaz možete dati, a nitko od Vas to ne može tražiti niti Vas na njega prisiliti. "Dogovorni" bi bio, u smislu pravnih akata zapravo sporazumni raskid Ugovora o radu, a ako idete na sporazum sa poslodavcem tada u Sporazumu možete dogovoriti točan datum prestanka rada te, ukoliko se poslodavac složi možete i zaobići otkazne rokove.

Možete pokušati prijaviti inspekciji kako bi utvrdili eventualne nepravilnosti. Samo što ne možete znati hoće li na kraju to radno mjesto biti isto i što će drugim djelatnicima stajati u Ugovoru. Ako poslodavac raspolaže sa više firmi, tada je moguće da time manipulira pa ako Vama da otkaz na jednom mjestu u jednoj firmi, ali zaposli osobu u drugoj firmi na istom radnom mjestu ukoliko tamo za time ima potrebe, tada je pravno "čist".

1. otkazni rok ne teče za vrijeme bolovanja. 2. Za izvanredni otkaz mora postojati pravovaljani razlog kojeg morate dokazati. 3. Godišnji je Vaše pravo , ali i obveza te Vam poslodavac mora isplatiti naknadu ili isti morate iskoristiti . Pokušajte postići sporazum s poslodavcem o prestanku radnog odnosa objasnivši mu pritom ovdje navedeno, da zbog zdravstvenog stanja niste više u mogućnosti obavljati poslove iz Ugovora o radu. Ne vidim zašto Vam poslodavac u ovim okolnostima nebi izašao ususret. A, ako ćete Ugovor ipak otkazati redovnim putem, tada GO teče za vrijeme otkaznog roka. Ipak, hoće li Vam omogućiti GO ili isplatiti naknadu za isti o tome će odluku donijeti sam poslodavac.

Ovisi na koju točno naknadu se odnosi Vaše pitanje. Ukoliko budete tražili osobnu invalidninu putem CZSS tada bi ona trebala biti 232.26 eura.

Sumnju na nezakonito postupanje bilo kojeg subjekta možete prijaviti uvijek.

U ovoj priči ovo nije kažnjivo. Možete pokušati postići sporazum s poslodavcem. Upitno je jedino hoće li se poslodavac tog dogovora držati. Samo, pripazite na dvije stvari: Dobro proučite novi Ugovor da bi ste vidjeli jeli poslodavac u njemu predvidio kazne u slučaju ne obavljanja posla u potpunosti. Također, ukoliko posao iz Ugovora nećete objavljivati u potpunosti, tada bi u najgorem scenariju, onda kada to poslodavcu neće odgovarati isti mogao imati alat da taj Ugovor otkaže. Moj Vam je savjet da ništa ne ostavite na usmenom dogovoru, nego sve definirate u pisanom obliku u svakom slučaju.

Moguće je navedeno obavljati putem Ugovora o djelu , a takav je Ugovor reguliran Zakonom o obveznim odnosima. Vezano za isplativost, imajte na umu da i primanja po osnovi Ugovora o djelu podliježu određenim troškovima.

Ovo bi se moglo protumačiti kao prijetnja. A, kako je navela poštovana Borbena, iz ovoga nam nije poznato koje je Vaše pitanje za Legalis.

Isprike što se ubacujem, ali zanima me sljedeće; Znači li ovo da bi svaka zaposlena osoba s invaliditetom mogla tražiti od poslodavca izmjene Ugovora o radu kako bi radila od kuće ili sam u krivu? Ima li poslodavac obvezu odobriti takav zahtjev i na koji rok?

Vjerojatno nisu dalje reagirali budući da si ipak sve ostavio. Jesi pokušao ukrasti, ali na kraju nisi pa oni zapravo nisu oštećeni. Nemoj više ići u taj dućan neko vrijeme i u budućnosti se nemoj dovoditi u takve situacije.

Pozdrav kolege forumaši, jasno mi je iz ZOR- a da, ako radim na puno radno vrijeme kod poslodavca, a želim iskoristiti mogućnost dodatnog rada prema odredbama navedenog Zakona(kod nekog drugog poslodavca), tada od poslodavca moram tražiti pisanu Suglasnost. Moje pitanje je: što ako kod matičnog poslodavca radim na nepuno radno vrijeme (30h tjedno) i želim u isto vrijeme raditi i kod drugog poslodavca do fonda od 40h tjedno, odnosno na taj način ukupnim radom kod oba poslodavca ne prelazim fond od 160h mjesečno, moram li i u tom slučaju imati pisanu suglasnost poslodavca?

Pozdrav, radnik je kod prijašnjeg poslodavca potpisao sporazumni raskid ugovora o radu te je u roku 7 dana prešao kod drugog poslodavca. Što se događa s godišnjim? Briše li se on, treba li prethodni poslodavac isplatiti naknadu za neiskorišteni godišnji odmor ili radnik prenosi GO kod drugog poslodavca? Ako radnik nema pravo koristiti GO za prošlu i ovu godinu od prijašnjeg poslodavca kod novog, kada i pod kojim uvjetima stječe pravo na GO kod novog poslodavca?

Hvala poštovani Mirane, kad smo kod navedenog, zaposlenik je od poslodavca primio " Poziv na medicinu rada i procjenu" sa datumom kada bi trebao pristupiti pregledu. Poslodavac djelatnika prije ovoga nije upoznao sa svojom namjerom niti mu je na bilo koji način dao do znanja da će podnijeti zahtjev Zavodu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom u bilo koju svrhu te je u ovoj obavijesti naveo djelatniku da će mu telefonski biti objašnjena situacija. Ako je bitno, zaposlenik je nedavno dostavio poslodavcu potvrdu o statusu osobe s invaliditetom iz registra osoba s invaliditetom u svrhu priznavanja prava na duži godišnji odmor prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom te je dobio potvrdu poslodavca da je mirovinsko prihvatilo izmjenu. Budući da je za upis u očevidnik o zaposlenim osobama isto tako dovoljan samo gore navedeni dokument, isključujem mogućnost da je postupak poslodavca opravdan time što je zaposlenik tražio. Jedino logično objašnjenje je da poslodavac želi ostvariti poticaje, no detalji će biti poznati kasnije. Moje pitanje je: koju pravnu osnovu za ovakav postupak ima poslodavac, osim ako želi ostvariti poticaje za osobu s invaliditetom? Ima li osoba s invaliditetom kakve koristi od ovoga, i ako ne, može li odbiti poziv?

Pročitao navedeni Zakon i našao zanimljive stvari, no odredbe vezane za konkretnu situaciju nisam našao. Kojim je točno aktom ovo propisano? Iskreno, ne znam ima li koga, odnosno jeli i tko odgovoran za to. Radi se o maloj - srednjoj privatnoj firmi. Uvjeti rada su takvi da cca 7-8h dnevno djelatnici u tom odjelu sjede za računalom između ostalog

Poštovani članovi foruma, siguran sam da je propisano, no ne znam gdje tražiti. Budući da nas je poslodavac dosta "nagurao" u mali prostor koji ima samo jedan prozor koji je k tome nemoguće otvoriti za sada, zanima me kojim je aktom i kako propisano koliko prostora mora imati svaki zaposlenik na svom radnom mjestu? Naime, u firmi postoje prostori koji definitivno ispunjavaju uvjete, a ovaj prostor koji je najmanji u njemu ispada da je najviše ljudi. Također, što ako poslodavac, odnosno prostor ne ispunjava uvjete za rad?

Pozdrav svima, ako je poslodavac već zaposlio osobu s invaliditetom, a prilikom zapošljavanja nije podnio zahtjev za neki poticaj, može li poslodavac naknadno ostvariti neke beneficije dok je ta osoba u radnom odnosu? Ako da, koje bi beneficije poslodavac mogao ostvariti i na koji način ( Navedeni poslodavac nije obveznik kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom

U pravu ste poštovana Borbena. Svakako će biti podnesen zahtjev pa ćemo vidjeti ishod

Pozdrav, sticajem okolnosti jako sam dobro upoznat s time kako funkcionira osobna invalidnina. Ipak, nije mi poznato ima li osoba koja boluje od konkretno parkinsonove bolesti pravo na osobnu invalidninu?

Hvala poštovani prof. Ako sam dobro shvatio, to znači da je zahtjev moguće podnijeti i nakon na primjer 2 godine, te će osoba moći ostvariti to pravo ako joj isto pripada temeljem propisa, samo što neće dobiti zaostatke?

Pozdrav kolege forumaši, zna li netko koliki je rok za podnošenje zahtjeva za obiteljsku mirovinu nakon što osoba premine?

Članak 122. Zakona o radu propisao je minimalne otkazne rokove, izuzev stavka 7 istog članka u kojem stoji da "ako radnik otkazuje Ugovor, otkazni rok ne može biti duži od 30 dana ako on za to ima osobito važan razlog". Shodno tome, proučite ugovorne odredbe i interne akte poslodavca jer je lako moguće da je u njima definiran duži otkazni rok od 2 tjedna, a tada bi se na Vas primijenila odredba iz Ugovora. Sad je jedino pitanje što praksa smatra "osobito važnim razlogom" po kojem otkazni rok ne može biti duži od mjesec dana.

Slažem se s Vama, ali pojedinac protiv toga teško da može nešto učiniti.

Zanimljivo pitanje. Kao što to obično i bude teleoperateri su se o ovome dogovorili međusobno a HAKOM je odobrio. Vidjet ćemo razvoj situacije hoće li im se sve to "obiti i glavu". Po meni bi to trebalo biti potpuno nezakonito... Izvlače se na inflaciju a u stvarnosti imaju ogromne ooerativne dobiti a isto tako i povlastice od strane , primjera radi, distributera električne energije odnosno od same države

Samo po sebi neovlašteno snimanje je kazneno djelo. No, kako ste snimili kazneno djelo i ta snimka može biti dokazom istog, ovdje bi protupravnost trebala biti isključena. A detaljnije će Vas znati uputiti drugi kolege sa foruma.