dioničar

O tome bi trebao voditi brigu poslodavac, koji za to i odgovara. Ali ne brinite, praksa trpi svašta, pa tako uvjek možete od Ministarstva tražiti privremeno da Vas oslobodi ustrojavanja službe, ili da inspekcija prilikom nadzora ne prikloni pozornost ovoj obvezi.

Kao prvo sudski ovršitelj mora prilikom uredovanja konstatirati da te cd-ove imate u posjedu, iste zapljeniti, procjeniti po svojoj slobodnoj procjeni, o istome sastaviti zapisnik. Tako zapljenjena roba ide na javnu dražbu, gdje se ne može prodati ispod 2/3 procjenjene vrijednosti (I. dražba), odnosno ne ispod 1/3 procjenjene vrijednosti (II. dražba). Vi uvijek robu možete ponuditi "pod dug", ali ovrhovoditelj bira sebi povoljniji način naplate.

Može biti samo tako kako ste naveli, osim toga razlučno pravo ne bi postojalo.

Iz kojeg razloga je sud obustavio ovrhu? U svakom slučaju vjerovnik može "aktivirati" garanciju i kasnije, a ako Vi smatrate da je to neosnovano od suda možete tražiti privremenu mjeru zabrane prijenosa sredstava sa računa, a onda povrat preplaćenog zbog stjecanja bez osnove.

Vaša kolegica neka samo radi, dok se ne povuče neki konkretni potez, jer najave raznih odluka nemaju nikakvog učinka. Moguće da se poslodavac predomisli kada vidi da je duguročno pravnik ipak potreban i da je taj posao specifičan, kao što je i posao odvjetnika specifičan. Inspekcija sa slučajem nema veze jer ona nema nadležnosti u ostvarivanju subjektivnih prava koje pruža zakon o radu, dakle ako kolegici zatreba, onda zakon u ruke i tražiti svoje.

Ne bi, jer i sada imate trgovačkih društava koji se među ostalim, bave i pružanjem pravnih savjeta. Može se naplaćivati prema tarifi, ali u sklopu obavljanja samostalne djelatnosti.

Najviše do visine minimalne mjesečne plaće iz državnog fonda, a ostatak (ako se nađe) iz stečajne mase.

Stečajni postupak je ipak povoljniji od kaznenog i prekršajnog postupka, gdje odgovarate osobno.

Mislim da u ovom slučaju to ne bi bio odvjetnik već pravnik, a usluge se također ne bi mogle naplaćivati temeljem tarife, već samostalno.

Onda lijepo kod javnog bilježnika tražiti uvid u spis da se vidi način na koji je obavljena dostava, a ako za to ima uvjeta od suda zatražiti ukidanje potvrde ovršnosti.

Cigo1, ne bih se složio s Vama po ovom pitanju, naime nije isto radno mjesto i mjesto rada,. Uobičajeno je u ugovor o radu staviti:" radnik će obavljati te i te poslove u sjedištu poslodavca kao i drugim lokacijama poslodavca". Dakle ako poslodavac može prvi sljedeći dan nakon povratka otkazati takav ugovor onda također nema zapreke da bi se radnika premjesto u drugo mjesto. Svakako bi trebalo pogledati ugovor, kao i pravilnik o radu i kolektivni ugovor ako takvih ima.

Ako se radi o trgovini onda ne vidim razloga da se ustroji knjiga žalbe, osim ako inspekcija nije kao i puno puta ranije pomješala istu sa obavjesti o prigovorima potrošaća. Što se "tužbe" tiče ako nije istekao rok svakako dostavite pismenu obranu, postupite po rješenju...itd itd, a kazna se u praksi obično umanjuje u skladu sa odredbama Prekršajnog zakona.

drž se Slavonijo

Ukoliko član/ovi društva imatelji poslovnog udjela nađu potencijalnog kupca tada se sklapa ugovor o prijenosu poslovnog udjela u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave potvrđene od javnog bilježnika. Novi stjecatelj društvu šalje prijavu za upis u knjigu poslovnih udjela te se u istu upisuje, a promjena čanova društva prijavljuje se i trgovačkom sudu. Dakle činjenica dugovanja prema dobavljačima nema utjecaja na prijenos poslovnih udjela odnosno "prodaju d..-a", ali je bitna jer novi imatelj poslovnih udjela stječe sva prava i obveze iz istih.

Svakako još proučite predugovor jer se radi ovakvih pitanja isti i sastavlja, ako pak nemate ništa uređeno po tom pitanju, onda možete pristupiti sklapanju glavnog ugovora (može Vam ga sastaviti odvjetnik, bilježnik ili si kupite obrazac ugovora). Kad se ugovor sklopi i ovjeri, ide isplata novca prodavatelju, a kupac sa ugovorom odlazi na sud na uknjiđbu.

Poslodavac ne bi smio (što ne znači da ne može) smanjiti broj dana godišnjeg odmora ako se na to obvezao ugovorom o radu, pravilnikom o radu ili kolektivnim ugovorom bez obzira na zakon.

Šprancu ne popunjavate nego Vam ona služi kao predložak za pisanje prijedloga za ovrhu, a s obzirom da imate pravo tražiti sav trošak nastao povodom ovrhe, najbolje da Vam to odradi odvjetnik. Prijelog za ovrhu se predaje sudu prebivališta ovršenika.

Ovisno o visini štete određuje se rok za naknadu iste, ukoliko niste namireni onda sa presudom tražite ovrhu na mirovini.

Mogu uzeti razliku ali rekao bih sa klimavom pravnom osnovom, čemu ide u prilog odluka Vlade od 17.12.2009. gdje traže da se isplati 625,00 kn odnosno vrati preplaćeno, ali ne i način kako bi se to provelo, niti se navodi kada će se i na koji način ispoštovati ranije utvrđeno pravo na punu božićnicu.

A gdje to stoji točno?

Nije mi jasan ovaj drugi dio računa, na šta se to odnosi? i šta ste platili avansom, dio ili svu uslugu? Uglavnom naknadno izdavanje računa (to vjerovnici obično rade kako bi prikrilii zastaru) ne utječe na rokove zastare, jer ista teče prvog dana poslije dana dospijeća. Budući se radi o opomeni pred ovrhu istu zanemarite ali si pripremite svu dokumentaciju u slučaju pokretanja ovrhe.

Probajte ovo, http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_12_149_3635.html pa usporedite sa ranijim zakonom http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_10_137_2415.html ili ovako http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=14853

Probajte sa prijavom prestanka udruge, Zakon o udrugama: VI. PRESTANAK POSTOJANJA UDRUGE Razlozi za prestanak postoja­nja udruge Članak 28. (1) Razlozi za prestanak postoja­nja udruge su: 1. odluka nadležnog tijela udruge o prestanku postoja­nja udruge, 2. prestanak djelova­nja udruge, 3. pravomoćna odluka suda kojom je zabra­njeno djelova­nje udruge, 4. stečaj. (2) Smatra se da je udruga prestala djelovati ako se broj članova udruge sma­nji ispod broja određenog za osniva­nje udruge ili ako je proteklo dvostruko više vremena od vremena predviđenog statutom za održava­nje sjednice skupštine, a ona nije održana. (3) Či­njenice iz stavka 1. točke 1. i 2. ovoga članka, na prijedlog nadležnog tijela udruge, članova udruge ili drugih zainteresiranih fizičkih i pravnih osoba ili na vlastiti poticaj, utvrđuje rješe­njem ured državne uprave, u postupku po službenoj dužnosti. (4) Ured državne uprave donosi rješe­nje o prestanku udruge zbog razloga navedenih u stavku 1. točki 1. i 2. ovoga članka i dostav­lja to rješe­nje nadležnom sudu, radi provedbe stečaja. (5) Na teme­lju pravomoćne presude suda kojom je zabra­njeno djelova­nje udruge i rješe­nja ureda državne uprave iz stavka 4. ovoga članka, nadležni sud otvorit će stečajni postupak po službenoj dužnosti, bez provedbe prethodnog postupka.

Probajte u sudskom registru trgovačkog suda tražiti uvid u spis, a što ne bi trebao biti problem osim ako je spis kod suca.

Glede priznanice dovoljna je ovjera potpisa, dakle JB ne mora biti prisutan, a niti je Vaš potpis potreban. Zadržavanje kapare odnosno vraćanje dvostruke kapare nije nužno navoditi budući da isto proizlazi iz zakona.