Jump to content

dioničar

Korisnik
  • Broj objava

    416
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Sve što je dioničar objavio

  1. Kaznu za šta? Bovu, znate kako odvjetnik kaže kad mu se ne da raditi: Jesi potpiso? Jesam. E pa onda...
  2. Vrlo jednostavno, ovrhe se mogu slati kod poslodavca i na mirovinsko, dok se istovremeno mogu slati i u FINA-u, ovo vrijedi samo za dio ovrha, dok se neke osnove za naplatu šalju samo u FINA-u. Osnovna razlika je u tome što se poslodavac i mirovinsko moraju pridržavati ograničenja ovrhe odmah po postupanju, dok FINA-a skida sve (a ako su sredstva na računu nedostatna onda ide blokada) dok od ovršenika ne primi obavijest o ograničenju ovrhe.
  3. U područni ured HZMO-a pošaljete upit pozivajući se na čl. 16b Ovršnog zakona, navodeći ime, prezime i još pokoji podatak radi identifikacije (dat. rođenja, oib) i to je to, za naknadu od 250 kn znam da nije prije bila potrebna, kako je sada provjerite sami.
  4. Možete biti predstavnik okrivljene pravne osobe, okrivljena odgovorna osoba nastupa sama ili preko branitelja, dakle odgovornu osobu nitko ne predstavlja (kako iz Vašeg pitanja proizlazi).
  5. Poštovani, svakako predlažem angažirati odvjetnika, Vama u korist ide to što nema Vaših otisaka prstiju na oduzetim predmetima, što nemate pozitivan nalaz krvi ili urina (ako je navedeno uopće i ispitano), također možete tražiti prijatelja kao svjedoka. Prije svega nevedenoga, predlažem podići kaznenu prijavu protiv policajaca, možda se predomisle prije rasprave pred prekršajnim sudom.
  6. Nažalost jeste, jer vlasničkopravni odnosi su nebitni, gleda se namjena površine, također članci koje ste citirali nisu iz zakona koji je mjerodavan.
  7. Poštovani, 1. Može dakako, iako to nije u skladu sa zakonom. 2. Možda možete dokazati da imovina nije u vlasništvu firme, međutim zakon kaže da se traži dokaz tko JE, a ne tko NIJE vlasnik. Dakle, ako nemate dokaz da su stvari vaše, nikom ništa. 3. Iako su vjerovnici po novome oslobođeni dodatne pristojbe u ovakvim stečajevima (bez imovine i zaposlenih) isti dakako nemaju interesa da uopće ulaze u bilo kakve postupke. Međutim, predujam nije uvijek nužan, jer sud može dužnika kao predlagatelja osloboditi plaćanja, pa možete predložiti stečaj i vidjeti što će biti. 4. Probajte se javiti na Poreznu upravu, jer su oni preuzeli "ubrzane" stečajeve, iako neznam da li je ovo zaživilo.
  8. Nažalost i ovdje je stečajni upravitelj u pravu, rok je za Vas protekao, međutim Vi niste kao radnik mogli znati da li je bivši poslodavac (dužnik) imao uvjete za stečaj. Koliko vidim niste imali ovršne isprave kojima bi ste išli direktno u ovrhu, pa je tijekom suđenja nastupio stečaj, moglo se tu još napraviti, ali sada ostaje mogućnost kaznenog i prekršajnog progona odgovorne osobe poslodavca.
  9. Pozdrav, jednom pokrenuti stečajni postupak dalje se vodi po službenoj dužnosti, dakle svi su jednaki u pravima kada se stečaj otvori, bez obzira koji vjerovnik je podnio prijedlog. Stećajni sud može na prijedlog dužnika ili stečajnog upravitelja, a nakon roćišta, donijeti rješenje potvrdi o potvrdi stečajnog plana. Drugo pitanje,...
  10. Poštovani, da li je stečajni postupak otvoren ili nije? Nevezano uz podpitanje, to što je stečajni upravitelj rekao je uglavnom točno, jedino što bi ste se na ovaj način naplatili djelomično.
  11. Ne bi trebalo, ali bi moglo, što sam i naveo kao prvu mogućnost.
  12. Poštovana, ukratko... ovdje se radi o prenošenju ugovora o radu na novoga poslodavca, gdje radnik zadržava sva prava i obveze iz ugovora o radu sa starim poslodavcem, u kojem slučaju se najčešće sa novim poslodavcem ne sklapaju novi ugovori. Za sve obveze nastale prije prelaska kod novog poslodavca ovaj solidarno odgovara za obveze starog poslodavaca.
  13. Poštovani, možete raditi 9 sati, ali isti rad mora biti evidentiran, prikazan u isplatnim listama i mora biti u skladu sa odredbama ZOR-a o prekovremenom radu. Ovdje ne vrijede odredbe čl.3. st. 2. Zakona o radu, jer se gleda stvarno stanje, dakle faktični rad, a ne funkcija kod poslodavca (odnosno vrijede samo za dio radnog vremena kojeg i ako provedete radeći kao direktor). Pored ovoga, ugovorom o radu bi ste trebali ili "pokriti" oba posla, ili sklopiti ugovor o radu samo za rad u prodavaoni.
  14. Poštovani, rakao bih da ste krivo razumjeli ili prenjeli pitanje, jer isto stvarno nema smisla. Predlažem konzultiranje sa odvjetnikom jer ovako bitne stvari nije dobro rješavati preko posrednika i to laika.
  15. Naravno, zato se i zove zakonska zatezna kamata.
  16. Nema više uvjeta rada u prethodnoj godini, tako da radnica stječe pravo na naknadu za neiskorišteni godišnji (za prošlu godinu kao i razmjerni dio za tekuću)odmah, nevezano za istek porodiljnog.
  17. Kako se radi o komunalnom poduzeću rekao bih da je rijeć o neplaćenim komunalijama, a ne komunalnoj naknadi koja je u nadležnosti upravnih odjela jedinica lokalne samouprave, pa je rok zastare 1 godina od dospijeća. Prigovorom zastare morate točno naznačiti koji dio potraživanja je zastario, dok sve ranije radnje tipa opomene i nalozi za isključenje struje ne prekidaju tijek zastare, jer ne predstavljaju pravnozaštitni zahtjev.
  18. Poštovani, stare zadužnice se ne mogu upotrebljavati nakon stupanja na snagu novih propisa (ovdje mislim na stare obrasce). Međutim stare zadužnice koje imaju svojstvo ovršnosti, dakle koje su ovjerene i dalje vrijede jer su ovršne isprave, pa iako niste naveli točne datume rekao bih da imate osnove za žalbu, jer ne gleda se izgled isprave nego svojstvo.
  19. Upravo to. ...razlog postojanja odredbe u statutu koja zabranjuje zaposlenicima izbor u skupštinu, nadzorni ili upravni odbor, pa makar bili i članovi udruge... Sad je tek jasnije, ovo je druga situacija i tu bi se radilo o nezakonitosti.
  20. Poštovani, svakako probajte ispuniti obrazac primanja izuzetih od ovrhe, međutim rekao bih da je to nema neke svrhe. Ovo iz razloga jer je FINA pretrpana ovrhama, dakle otvorenim predmetima, pa je pitanje što bi neki referent radio odnosno gdje bi zabilježio Vašu obavijest.
  21. Poštovani, Iako se Zakon o radu odnosi i na zaposlenike u udrugama, čl. 163. zakona se ne odnosi na iste. Skupština je organ u kojem sudjeluju članovi udruge, a ne sudjelovanje radnika u skupštini nije protuzakonito, dapače logično je, kao što ni u d.d. radnici ne sudjeluju u glavnom skupštini, dakako ovo se ne odnosi na slučajeve kada su radnici ujedno i članovi. Kako upravo skupština ima nadzornu ulogu u udruzi, a uz prethodno navedeno radnici su dakle onemogućeni u sudjelovanju u nadzoru rada udruge kao poslodavca.
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija