siomstar79

Ovo Vam ide u korist vezano uz datum ugovora. Ali, Porezna ima uz ugovore i prosječnu cijenu za svako područje u koju ulaze svi ugovori sklopljeni za nekretnine u tom području, znači ne samo 3 ugovora. Ako je ta prosječna cijena građevnog zemljišta 300 eura/m2 ili veća na temelju više ugovora, nećete moći puno postići.

Nije od utjecaja naziv zemljišta: vrt, oranica. Ako je u građevnoj zoni, Porezna Vam uzima cijene za građevno zemljište. Ali moraju imati dokument o tome da je u građevnoj zoni.

Kod ovog ugovora o kupoprodaji, ako se pozovete na njega (a ako je za njega doneseno PRIVREMENO POREZNO rješenje) Porezna uprava može izvršit provjeru cijene i u tom ugovoru o kupoprodaji, dignut cijenu i donest POREZNO rješenje na razliku (a ne više privremeno porezno rješenje).

Ukratko, ako Vi to zemljište zajednički mislite prodavati, onda Vam se ne isplati žaliti.

Ako ćete Vi na zemljištu graditi, onda Vam se možda isplati žaliti.

Još morate uzeti u obzir rizik da po Vašem prigovoru, Porezna može i izaći na teren i zaključit da ono vrijedi više. To Vam nitko ne može jamčiti što će proizvesti Vaš prigovor.

Zato Vam je najbolje otići prvo sa zapisnikom u Poreznu kod referenta koji Vam je u potpisu zapisnika i zamolit ju/ga da Vam isčita prosječnu cijenu iz njihovog ekrana dakle temeljem svih ugovora. Ako je ona 300, 400 eura ili više po m2, onda znate sve...

 

Preuzimanje ispunjenja je promjena kada se treći obvezuje dužniku da će ispuniti njegovu obvezu prema vjerovniku. U ovakvim slučajevima je potreban pristanak vjerovnika, kao i te treće osobe. 

Lijepo ste to smislili, ali nema zakonske osnove za ovo, a pogotovo zato što nema volje kod treće osobe.

Ne, jer više niste prijavljeni u evidenciju nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Koliko vidim trebali bi prvo rješiti vlasničke odnose kod upisa garaže u zk. 
Tko je vlasnik čestice na kojoj se nalazi garaža? 
Da li je zgrada etažirana i da li garaža istoj pripadak, imate li kakav ugovor/odluku dokument na osnovu kojeg koristite garažu? 

Ne može, ali nađite geodeta da vam izradi elaborat koji će se provesti u katastru i gruntovnici te priložiti to rješenje izvedenom stanju.

Pred JB kao sudskim povjerenikom.

Nema pravila, ovisi o opterećenosti suda. Možete nakon nekog vremena poslati požurnicu.

Zahtjev za NPI se predaje nadleznom sudu,tj.onom sudu koji je proveo prvotni postupak, a onda ce sud dodijeliti ostavinski predmet nekome od biljeznika (u pravilu ide svakom biljezniku iz odredjenog mjesta po jednak broj spisa, ako je biljeznika vise).

Ako je javno objavljeno i vidljiva je plomba, smatra se da ste ju svi od suvlasnika vidjeli. Ako niste, a objavljena je, na to se ne mozete pozivati kao ispriku sto niste na vrijeme poduzeli odredjene radnje.
Nadalje, ako ste plombu vidjeli i pratite sto se po njoj dogadja, imate pravo koristiti se i pravnim lijekovima koje Vam omogucava zemljisnoknjizno pravo. 
Da je dobio sluznost, o tome biste bili obavijesteni(slalo bi Vam se rjesenje o upisu kao protustranci), kao i svakom drugom provedenom upisu glede nekretnine u suvlasnistvu.

Gledajte, kada neka osoba umre, činenicu smrti treba prijaviti nadležnom Matičnom uredu. Prema Zakonu o nasljeđivanju matičar mora sastaviti smrtovnicu i dostavit ju sudu. Sud (ili javni bilježnik kao povjerenik suda) pokreće ostavinski postupak po službenoj dužnosti.
Sad,
ili nije prijavljena činjenica smrti (da se ovime ogradim, što je meni jako sumnjivo i čudno) - ili matičar nije dostavio smrtovnicu sudu (opet da se ogradim, što je meni itekako čudno i sumnjivo) pa da zbog toga, amo reći, nije provedena ostavinska.
Ili vi možda nemate (dovoljno) saznanja o tome što se događalo.

Smatra se da jeste, ako je stajala plomba (broj Z) jer je zemljišna knjiga javna knjiga.

Ovako, Zakon o nasljeđivanju propisuje:
-da će sud za ostavinsku raspravu zakazat ročište
-u pozivu za ročište će pozvati zainteresirane osobe i obavijestiti ih o pokretanju postupka, obavijestiti je li mu oporuka već predana (...)
-ako nasljednici nisu poznati objavit će oglas na oglasnoj ploči i u Narodnim novinama te na drugi prikladan način
Sumnjam da nije provedena ostavinska rasprava ako je ta nećakinja poznata i ako je ona, u ovom slučaju, nasljednica sukladno svom nasljednom redu (dakle, nema nasljednih redova koji imaju prednost pr. djeca itd.). 
U slučaju da nema poznatih nasljednika, kako sam rekao sud će objaviti oglas, ako se nitko je odazove u roku 6 mjeseci od objave oglasa, sud će provesti raspravu na temelju poznatih podataka i činjenica kojima raspolaže. Nadalje, ako ostavitelj nema poznatih nasljednika, imovina ostavitelja silom zakona (čl. 20.) prelazi na grad ili općinu.

Nisam vas najbolje razumio. Mislite li vi o naknadno pronađenoj imovini ostavitelja ili o novim nasljednicima koji nisu bili poznati u vrijeme održavanja ostavinske rasprave?

Ne znam što mislite pod "prešuti ostale nasljednik". Na ostavinsku raspravu se pozivaju svi poznati nasljednici. Oni se izjašnjavaju hoce li ili ne prihvatiti nasljedstvo. Problem moze nastati ako se nakon nekoliko godina pojavi nasljednik kojo u doba ostavinske rasprave nije bio poznat (npr. davno izgubljeni sin).
Tko ako proda trećemu? Nasljednik? Ako je riječ o nasljedniku koji ima rješenje o nasljeđivanju, takva prodaja bi bila valjana i treći bi se mogao upisati u zemljišne knjige.
Što se tiče razvrgnuća ona se provodi sporazumno ili putem suda, u pravilu pokretnine fizičkom diobom, a nekretnine geometrijski, ako to nije moguće (zbog prirode stvari) onda se provodi na drugi način. S obzirom da se radi o nekretnini-oranici, dioba se provodi geometrijski, odnosno parcelacijom i formiranjem novih katastarskih čestica. Ako ništa od toga nije moguće onda bi se trebala provesti civilna dioba, odnosno prodaja stvari i podjela novca sukladno suvlasničkim udjelima.
Vlasnišvo je u našem pravnom sustavu, amo plastično reći "svetinja", ako prirom nije opterećeno nekim drugim i tuđim pravima. Iz ovoga što ste vi napisali  vidljivo je da nije ničime opterećeno. 
Ono što bi vam ja preporučio jeste: sa pronađete suvlasnika tog suvlasničkog dijela koji vas zanima, stupite s njime u kontakt te se dogovorite ili o eventualnoj prodaji ili zakupu tog dijela ili pak nešto treće.
Pozdrav!

Ukratko govoreći...
 
Vlasništvo dosjelošću se stječe samostalnim posjedom stvari, ako taj posjed ima određenu kakvoću i traje zakonom određeno vrijeme, posjednik ima sposobnost biti vlasnikom.
-Posjed mora biti zakonit, istinit i pošten (kakvoća posjeda) kroz 10 neprekidnih godina (zakonom određeno vrijeme) da bi posjednik stekao vlasništvo.
Prema vašem opisu slučaja posjed je istinit jer nije stečen silom, prijevarom, zlouporabom povjerenja itd., ali nije zakonit jer nemate valjan pravni temelj posjedovanja, također moglo bi se zakljčiti da posjed nije niti pošten jer u onom trenutku kada ste vi došli u posjed tog suvlasničkog dijela nekretnine, s obzirom na okolnosti, ste znali ili ste imali dovoljno razloga posumnjati da vam ne pripada posjed.
Također, to što nije provedena ostavinska ne znači da ne postoje nasljednici. Čak i da nema fizički živih nasljednika, prema Zakonu o nasljeđivanju takva imovina (tzv. ošasna) pripada gradu ili općini prema mjestu gdje se nalazi.

Pa zabilježeno je da mu je odbijen prijedlog, odnosno prigovor radi upisa prava služnosti prolaza.

Poštenje graditelja se u ovome slučaju ne odnosi na to je li mu tko zabranio građenje već u tome je li znao ili je morao znati da gradi na tuđem i to je ono što bi morao dokazati u postupku.

Postoji prema Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, da je nositelj prava na nekretninama dužan u roku 90 dana prijaviti nadležnom uredu za katastar svaku promjenu koja utječe na podatke upisane u katastarski operat, čak postoje i prekršajne odredbe, no kako nema nekakove posebne kontrole niti su kat. uredi nadležni za prekršajne postupke toga se malo tko drži.

Osim navedene smanjene vrijednosti ne vidim nekakov drugi problem. Rješenje o izvedenom stanju se odnosi na građevinu i nema nekakov utjecaj na vlasništvo te u smislu legaliziranja građevine ne gubi pravni učinak. Naravno da i suvlasništvo kao takovo nosi svoje probleme.

Ne bi trebalo biti ako ispunjavate uvjete propisane odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima a na koji način, već je opisano u temi.
Naravno da ne. Poziv se dostavlja ovlašteniku upisanom u ZK a je li proveden ostavinski postupak i postoje li nasljednici koji će se pojaviti ili ne i nije baš vaš problem.

Naravno riješiti vlasništvo jer ne možete parcelirati nešto što nije vaše tj. još uvijek je upisano kao društveno vlasništvo.
Da. No kao ovlaštenici na susjednoj nekretnini mogu se pojaviti i nasljednici ako ih ima, ali ne mora nitko iako su uredno pozvani.

Nije uvjet 

Ne, vi bi trebali kod podnošenja zahtjeva imati pisanu suglanosti ostalih suvlasnika kao Dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinskee dozvole.

Ukoliko nema suglasnosti svih suvlasnika, zahtjev za izdavanje Građevinske dozvole će biti odbijen.