Jump to content
legalisbird

Kupnja zemljišta putem katastra

Preporučene objave

Kao što je mnogima poznato, nakon 22. prosinca 2018, zakonom objavljenim u NN br 112/2018, kupoprodaja zemljišta sad se vrši samo putem gruntovnice.

Ovo je naravno smisleno i nije problem ako su npr. građevinska zemljišta u pitanju ili zemljišta velike vrijednosti. No što se tiče poljoprivrednih zemljišta, u Zagorju gdje imamo na parceli od 1000 kvadrata njih desetero upisanih u posjedovnim listovima, a u gruntovnici njih 30, ovo je posve neisplativa misija.

Pisao sam osobno u geodetsku gdje su odbili moj prijedlog da se neke regije izuzmu od istog (zemljišta male vrijednosti i slično), ali sam odbijen zbog obrazloženja da se treba osigurati pravni posao, koliko god da koštalo. Stoga moje pitanje slijedi:

  • parcela je recimo 7000 kvadrata
  • u parceli su tri posjedovna lista
  • kupio sam posjed od jednog posjednika
  • u gruntovnici nema nikoga tko bi bio kakav prednik ili osoba vezana uz prodavatelja na bilo koji način, dakle nema načina niti da se upišemo barem u nekoga tko bi bil njihov predak

Budući da nam je geodetska zagorčala život sa svojom odlukom o prijenosu zemljišta kod ovako zamršenih slučajeva i da ne popuštaju, ima tko načina da se ovo napravi na način da se ne mora sve skupa parcelirati, odnosno plaćati sve to skupa 5 puta više nego zemljište vrijedi samo po sebi?

Možda prijedlog za kupnjom od nepoznatog vlasnika u gruntovnici, jel postoji tak nešto, posebno ako je tamo upisana jedna ili dvije osobe?

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Ne znam jeste li se krivo izrazili ili nešto pobrkali, jer koliko je meni poznato Zakon o držvnoj izmjeri i katastru nekretnina nije se nešto promijenio 2018 u pogledu istoga iz 2007. Prema potonjem, a sukladno izmjenama i dopunama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima iste godine u pogledu povjerenja u zemljišne knjige, već od tada se nije moglo nešto promijeniti u katastru mimo ZK i obratno. Dakle, niste mogli napraviti prijenos vlasništva putem katastra, ne kuporodaju jer je ista samo pravni posao, posebno stoga što je i Zakon o zemljišnim knjigama poodavno propisao da su mjerodavni za pravni promet podaci iz zemljišnih knjiga.  

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
, Spitfire je napisao:

Ne znam jeste li se krivo izrazili ili nešto pobrkali, jer koliko je meni poznato Zakon o držvnoj izmjeri i katastru nekretnina nije se nešto promijenio 2018 u pogledu istoga iz 2007. Prema potonjem, a sukladno izmjenama i dopunama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima iste godine u pogledu povjerenja u zemljišne knjige, već od tada se nije moglo nešto promijeniti u katastru mimo ZK i obratno. Dakle, niste mogli napraviti prijenos vlasništva putem katastra, ne kuporodaju jer je ista samo pravni posao, posebno stoga što je i Zakon o zemljišnim knjigama poodavno propisao da su mjerodavni za pravni promet podaci iz zemljišnih knjiga.  

U razdoblju od 2017-2019 sam kupio oko 15 parcela kod kojih je naravno bio veliki nered u ZK, stoga nisam rješavao te slučajeve (još) jer se radi u poljoprivrednim zemljištima te sam se nakon kupoprodaje upisao kao izvanknjižni vlasnik u katastru, jer smo kupoprodaju i obavljali preko katastra (koji je praktički mjerilo "vlasništva", barem diljem zagorja).

No sada se to više ne može, dakle ako kupite nešto putem katastra, ne možete se više upisati u katastar, već samo u gruntovnicu, a to onda čitav posao čini neisplativim, i za kupca i za prodavatelja , jer ako je parcela npr. 7000 kvadrata, a vi kupite temeljem jednog od recimo 4 posjedovna lista, morate parcelirati da bi se upisali u gruntovnicu jer upisa u katastra više nema.

Dakle, kupite parcelu za 4000 kn, a upis će vas koštati oko 15-20 000. I tako za svaki sljedeći dio koji kupite, jer neće svi prodati. Stoga je pitanje - što se tu može, a da nije preskupa parcelacija? Pričamo dakle o područjima van građevinskih područja, s malom vrijednošću i generalno slabom kvalitetom zemlje.

Na sve moje argumente, državna geodetska uprava je odgovorila da oni žele da se osigura pravni posao kako valja, što drugim riječima znači podilaženje geodetskom lobiju i daljne osiromašenje ionako pustih zagorskih sela:

Ovo su bili moji argumenti koji njima nisu bili dovoljno valjani:

- cijene zemljišta (bilo poljoprivrednih ili građevinskih) znatno variraju ovisno o regiji, stoga npr. poljoprivredno zemljište u okolici Zagreba može vrijediti 50 kn kvadrat, dokle zemljište slabije kvalitete zemlje ili udaljeno od “centara zbivanja” negdje usred Zagorja može vrijediti 5 kn kvadrat

- brojna zemljišta u Zagorju zbog brojnih povijesno-ekonomskosocijalnih razloga su rascjepkana, ne samo po pitanju parcela, već na na temelju broja posjedovnih listova unutar iste parcele

- shodno gore rečenom, nije rijetkost da parcela od recimo 800 kvadrata koja ima tržišnu cijenu od možda 5000 kn ima po 5 posjedovnih listova u kojima ima upisano po 5-6 posjednika, što bilo kakvu kupnju čini nemogućom*

- ukoliko jedan posjednik iz prethodnog primjera drži oko 90% površine u posjedu i ako je on defakto u punom posjedu iste, po tom novom zakonu, ukoliko kupim tu parcelu za npr. 5000Kn, da bih se upisao u zemljišne knjige, moram ili kupiti parcelu od SVIH posjednika (što je u praksi uglavnom nemoguća misija) ili platiti parcelaciju koja bi na cijenu zemljišta dodala još barem dvaput-triput toliko, što bi čitav posao napravilo posve neisplativim te samo pridonijelo ubrzanom procesu pretvaranja nekad zelenih i obrađenih zagorskih brjegova u zapuštene šikare

- nered u zemljišnim knjigama nije krivnja današnjih generacija i nisu one koji bi morale plaćati izrazito visoke iznose 100 godina što lijenosti, što zakona, što povijesne zbilje i ostalih procesa koji su se zbivali unazad vrlo dalekog razdoblja čiji počeci – zemljišnih knjiga, odnosno gruntovnica – datiraju još iz doba 19. stoljeća ili čak i ranije ako se ne varam

- ukoliko ste zainteresirani za kupnju npr. samo dijela posjeda unutar parcele koja ima još nekoliko posjedovnih listova i za koje se „zna” tko obrađuje koji dio (recimo davni dogovori između braće, susjeda i slično), također morate raditi vrlo skupu parcelaciju da bi se upisali u vlasništvo i kasnije u posjed**

- nasljednici ovakvih parcela također bi morali provesti vrlo skup proces parcelacije da bi svojatali ono što im i zakonski pripada, te bi takvi procesi uvelike nadmašili cijene zemljišta, što je, ponovno ističem, posve promašena politika**

- brojne županije (posebice moja zagorska) nisu blagoslovljene parcelama koje se mjere u desecima ili čak stotinama hektara, već su rascjepkane na brojne male čestice, a zemljišne knjige i posjedovni listovi daleko su od bilo kakvog rješavanja – rješavanje istih putem osiromaših džepova žitelja ruralnih krajeva svakako nije adekvatno rješenje

 

 

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

If you have an account Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.




×
×
  • Napravi novi...