Jump to content

IZJAVA SUGLASNOSTI O ZAPLIJENI


anonimno

Preporučene objave

Znam da je to pitanje već bili postavljeno ali nema

konkretnih odgovora jer Ovršni zakon jasno kaže:

Članak 149.

 

(1) Ovrha na plaći, naknadi umjesto plaće, naknadi za skraćeno radno vrijeme i naknadi zbog umanjenja plaće i mirovini, radi naplate tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno udržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja može se provesti do iznosa od jedne polovine, a radi naplate tražbine po drugoj osnovi do iznosa od jedne trećine plaće, naknade umjesto plaće ili mirovine.

 

(2) Ako ovršenik prima zajamčenu plaću u skladu s kolektivnim ugovorom ili zakonom, ovrha radi naplate tražbine iz stavka 1. ovoga članka može se provesti do iznosa od jedne trećine, odnosno do iznosa od jedne četvrtine takve plaće.

 

(3) Odredba stavka 1. ovoga članka primjenjuje se i na plaće vojnih osoba te na primanja osoba u pričuvnom sastavu za vrijeme vojne službe.

 

(4) Ovrha na primanju invalida po osnovi novčane naknade za tjelesno oštećenje i doplatak za tuđu pomoć i njegu može se provesti samo radi naplate tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, i to do iznosa od jedne polovice toga primanja.

 

(5) Ovrha na primanju po osnovi ugovora o doživotnom uzdržavanju i doživotnoj renti te na primanju po osnovi ugovora o osiguranju života može se provesti samo na dijelu koji prelazi iznos najviše stalne socijalne skrbi koja se isplaćuje na području na kojemu ovršenik ima bivalište.

 

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Na žalost jeste (zakonito). A da li je i pravedno? Zakoni se ionako tumače ovisno o dekadi u kojoj živimo (npr. da li su dužnici još uvijek dobro stojeći ili im je svega previše)..

 

Izjava dana pred javnim bilježnikom nije rješenje koje donosi sudac, mada se kasnije postupak prisilne naplate može osporavati prema pravilima OZ-a. Ali ne i za dio veći od 1/3 plaće ukoliko ne prelazi ukupnu obvezu.

 

Nešto o tome u knjizi Ovršni zakon s komentarom (Zinajda Stuhne) str. 179.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Može se ići i preko 1/3 dijela plaće, međutim zakon kakav jest tj. Ovršni zakon nje dovoljno precizan pa ostaje svakom da ga tumači kako mu odgovara.

 

Prisilno se u ovršnom postupku može zapljeniti 1/3 odnosno 1/2 radi uzdržavanja... U ovršnom postupku ne pita se ovršenika da li mu je to frago, pa ga zakon štiti.

 

Ali izjavu o suglasnosti zapljene dužnik potpisuje i ovjerava kod javnog bilježnika dobrovoljno pa nema razloga da ga štiti zakon od samoga sebe. Zakon ne predviđa do kojeg iznosa je moguće zaplijeniti plačću uz pristanak ovršenika, u zakonu se spominje dio plaće. To pravno uređenje nije dovoljno precizno, ali mislim da ovaj institut možemo povezati s čl. 72. Ovršnog zakona koji kaže da ako je ovrhovoditelj na temelju prvnog posla s ovršenikom stekao na nekoj stavri ili pravu založno pravo ili slično pravo, ovršenik se ne može protiviti takvoj ovrsi pozivajuće se na razloge iz čl. 70. OZ.

 

:-?:-?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija