Jump to content

Ovrha na plaći i računu


Trix

Preporučene objave

Mali smo poslodavac. Za jednog našeg radnika EOS Matrix nam je poslao ovrhu na plaću, a on već od prije ima drugu ovrhu na svom računu u banci. Ukoliko bismo radniku s plaće skidali nezaštićeni dio i doznačivali direktno EOS-u, na njegov redovan račun ne bi se uplaćivalo ništa i na taj bi način EOS Matrix preskočio redoslijed naplate ovrha koji je odredila FINA. Tako smo i odgovorili EOS-u, ali oni tvrde da ovrha plaće ima prednost pred ovrhom računa i prijete nam da će od nas kao poslodavca tražiti da nadoknadimo propuštene rate. Neki primjeri iz sudske prakse što smo ih našli na internetu govore da prednost ima jedino sudska ovrha po osnovi zakonskog uzdržavanja i slično, a ostale ovrhe da je poslodavac dužan skidati direktno s plaće jedino ako se plaća ne isplaćuje na bankovni račun u Hrvatskoj. S druge strane, u Ovršnom zakonu piše da ovrhovoditelj može tražiti izravno od poslodavca da mu isplati iznos za namirenje njegove tražbine... 

Molimo za savjet što učiniti.

Hvala!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Dana 21. 08. 2023. u 11:33, Trix je napisao:

Tako smo i odgovorili EOS-u, ali oni tvrde da ovrha plaće ima prednost pred ovrhom računa

Dužni ste postupiti po njihovom traženju, jer se ne radi o istom redu čekanja. Jedan red je za ovrhu na novčanim sredstvima koju provodi FINA-a, a drugi red je za ovrhu na plaći koji provodite Vi kao poslodavac.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Hvala na odgovoru. Znači, u redu je što onda na redovan račun radnika nećemo uplaćivati ništa i na taj će se način prekinuti naplata dugovanja koje se je do sada naplaćivalo ovrhom na računu našeg radnika? Mislim, nećemo li isto tako kao poslodavac biti u nekom prijestupu jer radniku ništa neće biti uplaćivano na redovan račun?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Stalna sudska praksa u više navrata ukazala je kako poslodavac mora provoditi ovrhu na plaći samo ako radniku ne isplaćuje plaću na račun kod banke: - ŽS Split, Gž Ovr-38/2021-2 od 1. veljače 2021. - ŽS Split, Gž Ovr-150/2020-2 od 24. travnja 2020. - ŽS Zadar, Gž Ovr-19/2019-2 od 16. siječnja 2019. - ŽS Rijeka, Gž Ovr-810/2018-2 od 25. listopada 2018. - ŽS Pula, Gž Ovr-124/2018-2 od 17. travnja 2018.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 6 sati , Trix je napisao:

Znači, u redu je što onda na redovan račun radnika nećemo uplaćivati ništa i na taj će se način prekinuti naplata dugovanja koje se je do sada naplaćivalo ovrhom na računu našeg radnika?

Da, uredu je. 

prije 6 sati , Trix je napisao:

Mislim, nećemo li isto tako kao poslodavac biti u nekom prijestupu jer radniku ništa neće biti uplaćivano na redovan račun?

Nećete sve dok mu ne dirajte dio kojoj je izuzet od ovrhe.

Također, dajte radniku svu dokumentaciju koju ste zaprimili, pa ako želi može svoja prava potraživati na sudu.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 18 sati , TonyBob je napisao:

Stalna sudska praksa u više navrata ukazala je kako poslodavac mora provoditi ovrhu na plaći samo ako radniku ne isplaćuje plaću na račun kod banke: - ŽS Split, Gž Ovr-38/2021-2 od 1. veljače 2021. - ŽS Split, Gž Ovr-150/2020-2 od 24. travnja 2020. - ŽS Zadar, Gž Ovr-19/2019-2 od 16. siječnja 2019. - ŽS Rijeka, Gž Ovr-810/2018-2 od 25. listopada 2018. - ŽS Pula, Gž Ovr-124/2018-2 od 17. travnja 2018.

Da, to smo i mi našli na internetu, ali u Ovršnom zakonu piše drugačije... A, kako se ono kaže, "s rogatima se ne treba bosti" 😁 

Htjeli smo ići na ruku radniku, ali, naravno, ne do mjere da mi moramo pokrivati rate koje mu ne skinemo s plaće. Zato ćemo postupiti po ovrsi EOS Matrixa, kako nam je savjetovala Borbena7.

prije 12 sati , Borbena7 je napisao:

Da, uredu je. 

Nećete sve dok mu ne dirajte dio kojoj je izuzet od ovrhe.

Također, dajte radniku svu dokumentaciju koju ste zaprimili, pa ako želi može svoja prava potraživati na sudu.

Puno hvala na Vašim savjetima! Teško se je snaći u zakonima koji govore jedno, primjerima iz sudske prakse koji govore drugo i u cijeloj toj zbrci. 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 23 sati , Trix je napisao:

Zato ćemo postupiti po ovrsi EOS Matrixa, kako nam je savjetovala Borbena7.

Vi u ovom slučaju postupate po čl. 284. OZ-a, ali pripazite na činjenicu da ste pri tome dužni postupati sukladno čl. 202. OZ-a. Tako dajete prostora i radniku da koristi pravnu zaštitu, ako mu je sporno traženje ovrhovoditelja ili Vaše postupanje. Na ovaj način nitko nije zakinut.

prije 23 sati , Trix je napisao:

ne do mjere da mi moramo pokrivati rate koje mu ne skinemo s plaće

Ovo su prazne prijetnje.

Ovrhovoditelj može tražiti da mu poslodavac isplati sve obroke što ih je propustio obustaviti i isplatiti, ali tek kada poslodavac odbije postupiti po rješenju o ovrsi kojega mu je dostavio sud. Znači dostava rješenja o ovrsi mora biti od strane suda, a ne od ovrhovoditelja.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 9 minuta, Borbena7 je napisao:

 

Ovrhovoditelj može tražiti da mu poslodavac isplati sve obroke što ih je propustio obustaviti i isplatiti, ali tek kada poslodavac odbije postupiti po rješenju o ovrsi kojega mu je dostavio sud. Znači dostava rješenja o ovrsi mora biti od strane suda, a ne od ovrhovoditelja.

Nije li ovo kontradiktorno?

Sa jedne strane upućuje se poslodavac da postupi po "ovrsi" koju je poslao Eos a sa druge strane nije to dužan učiniti jer se ne radi o sudskoj ovrsi.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Dana 22. 08. 2023. u 12:22, Borbena7 je napisao:

Dužni ste postupiti po njihovom traženju, jer se ne radi o istom redu čekanja. Jedan red je za ovrhu na novčanim sredstvima koju provodi FINA-a, a drugi red je za ovrhu na plaći koji provodite Vi kao poslodavac.

 

prije 5 sati , Borbena7 je napisao:

Vi u ovom slučaju postupate po čl. 284. OZ-a, ali pripazite na činjenicu da ste pri tome dužni postupati sukladno čl. 202. OZ-a. Tako dajete prostora i radniku da koristi pravnu zaštitu, ako mu je sporno traženje ovrhovoditelja ili Vaše postupanje. Na ovaj način nitko nije zakinut.

Ovo su prazne prijetnje.

Ovrhovoditelj može tražiti da mu poslodavac isplati sve obroke što ih je propustio obustaviti i isplatiti, ali tek kada poslodavac odbije postupiti po rješenju o ovrsi kojega mu je dostavio sud. Znači dostava rješenja o ovrsi mora biti od strane suda, a ne od ovrhovoditelja.

Ovo da smo dužni postupati sukladno čl. 202. OZ-a znači da smo s plaće dužni sustezati jedino ako nam je dostavljena javnobilježnički ovjerena suglasnost o zapljeni dijela plaće potpisana od strane dužnika? A ako nam je dostavljeno samo rješenje o izvansudskoj ovrsi, a ne i dužnikova suglasnost, onda nismo dužni po tome postupati? Ne razumijem do kraja, pa molim ako mi možete dodatno pojasniti.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 3 sati , Trix je napisao:

Ovo da smo dužni postupati sukladno čl. 202. OZ-a znači da smo s plaće dužni sustezati jedino ako nam je dostavljena javnobilježnički ovjerena suglasnost o zapljeni dijela plaće potpisana od strane dužnika?

Ne.

prije 3 sati , Trix je napisao:

Ne razumijem do kraja, pa molim ako mi možete dodatno pojasniti.

Pogledajte čl. 284. st. 4. OZ-a, a onda čl. 202. OZ-a. Radi se o načinu postupanja kojeg ste dužni primjeniti sukladno odredbama čl. 202. OZ-a.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 17 sati , Borbena7 je napisao:

Ne.

Pogledajte čl. 284. st. 4. OZ-a, a onda čl. 202. OZ-a. Radi se o načinu postupanja kojeg ste dužni primjeniti sukladno odredbama čl. 202. OZ-a.

Mislite na stavak 2 članka, odnosno rok od šezdeset dana za postupanje po ovrsi? Ali naslov članka 202. je Zapljena po pristanku dužnika, što bi zaista trebalo značiti da nam mora biti dostavljena dužnikova suglasnost.

A ako pogledamo članak 197. OZ-a, onda uopće nismo dužni provoditi ovrhu jer plaću isplaćujemo na račun kod banke.

Hvala na savjetima, ali spomenuti članci OZ-a su zaista zbunjujući i kontradiktorni i na kraju nismo sigurni kako postupiti.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 1 sat , Trix je napisao:

Mislite na stavak 2 članka, odnosno rok od šezdeset dana za postupanje po ovrsi?

Da, mislim na taj rok, ali ne za postupanje već za čuvanje zapljenjenih sredstava.

prije 1 sat , Trix je napisao:

Ali naslov članka 202. je Zapljena po pristanku dužnika, što bi zaista trebalo značiti da nam mora biti dostavljena dužnikova suglasnost.

Ne, jer Vas članak 284. st. 4. OZ-a upućuje na način postupanja po čl. 202. OZ-a.

prije 1 sat , Trix je napisao:

A ako pogledamo članak 197. OZ-a, onda uopće nismo dužni provoditi ovrhu jer plaću isplaćujemo na račun kod banke.

Netočno, jer se ovdje ne radi o sudskoj već izvansudsoj ovrsi po čl. 284. OZ-a.

prije 1 sat , Trix je napisao:

Hvala na savjetima, ali spomenuti članci OZ-a su zaista zbunjujući i kontradiktorni i na kraju nismo sigurni kako postupiti.

Postupiti po čl. 202. st. 2. OZ-a. tj. zaplijenite dio plaće i isplatite ga ovrhovoditelju nakon proteka roka od 60 dana od dana zaprimanja ovršne isprave.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Dana 25. 08. 2023. u 13:57, Borbena7 je napisao:

 

Netočno, jer se ovdje ne radi o sudskoj već izvansudsoj ovrsi po čl. 284. OZ-a.

 

Ali to bi onda značilo da su izvansudske ovrhe više rangirane po važnosti od sudskih, što zaista nije logično. Odnosno; izvansudske se moraju sustezati s plaće, a sudske ne, osim po osnovi zakonskog uzdržavanja i sl.

Uostalom, članak 197. se ne odnosi samo na sudske ovrhe, nego na sve ovrhe na plaći. U st. 1. tog članka stoji da pljenidbu određenog dijela plaće mora provoditi poslodavac koji ovršeniku ne isplaćuje plaću na račun u banci, a st. 2. govori da je poslodavac dužan provoditi ovrhu na plaći jedino ako mu to sud naloži (po osnovi zakonskog uzdržavanja i sl.).

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 19 sati , Trix je napisao:

Ali to bi onda značilo da su izvansudske ovrhe više rangirane po važnosti od sudskih, što zaista nije logično.

Koji Vam je ovo zaključak. Odakle uopće potreba nekakvog rangiranja u posve od ljetnim, zasebnim postupcima.

prije 19 sati , Trix je napisao:

Odnosno; izvansudske se moraju sustezati s plaće, a sudske ne, osim po osnovi zakonskog uzdržavanja i sl.

Isto pogrešno tumačite. 

Sud će odbiti bilo kakav prijedlog ovrhe na plaći, ako vjerovnik raspolaže sa ovršnom ispravom s kojom se može namiriti na plaći izvansudskim putem. U protivnom bi se radilo o litispendenciji.

prije 19 sati , Trix je napisao:

Uostalom, članak 197. se ne odnosi samo na sudske ovrhe, nego na sve ovrhe na plaći.

Netočno. St. 2. jasno kaže da ovo rješenje o ovrsi donosi isključivo sud.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Dana 29. 08. 2023. u 9:01, Borbena7 je napisao:

Koji Vam je ovo zaključak. Odakle uopće potreba nekakvog rangiranja u posve od ljetnim, zasebnim postupcima.

Zaključak je izveden iz pretpostavke da su sve Vaše tvrdnje točne.

1) Tvrdite da je poslodavac dužan postupati po izvansudskoj ovrsi.

2) Tvrdite da se čl. 197. odnosi samo na sudske ovrhe.

Iz toga proizlazi da poslodavac mora postupati po izvansudskim ovrhama, a po sudskim ne mora (osim po osnovi zakonskog uzdržavanja i sl.).

Potreba rangiranja proizlazi iz sljedeće teoretski moguće situacije: neki XY vam je dužan novce koje niste od njega uspjeli dobiti "mirnim" putem, pa ste pokrenuli postupak kod suda i odlučeno je u vašu korist te je određena ovrha na novčanim sredstvima dužnika. Budući da XY prima plaću na račun kod banke, prema čl. 197. neće mu se vršiti pljenidba plaće, nego nezaštićenog računa u banci. I tako se taj dug lijepo počne otplaćivati, ali nakon toga poslodavac dobije izvansudsku ovrhu za XY i to u takvom iznosu da teško da će ga XY za života moći otplatiti. Prema onome što tvrdite, poslodavac će morati postupiti po toj ovrsi, pa na nezaštićeni račun u banci više neće uplaćivati nikakva sredstva i tako će vaš dug za naplatu kojeg su se već počela skidati sredstva s računa XY, ostati zauvijek nepodmiren. 

 

Netočno. St. 2. jasno kaže da ovo rješenje o ovrsi donosi isključivo sud.

Nije netočno. Članak 197. odnosi se na sve ovrhe. Jedino što st. 2 govori da su samo neke vrste sudskih ovrha iznimka od st. 1 tog članka, tj. jedino se sudske ovrhe po osnovi zakonskog uzdržavanja i sl. moraju provoditi na plaći, bez obzira na to što poslodavac plaću isplaćuje na račun u banci. 

https://www.iusinfo.hr/aktualno/u-sredistu/ovrha-na-placi-i-stalnom-novcanom-primanju-kroz-sudsku-praksu-49666#

Gore je link na primjere iz sudske prakse koji isto to govore, a ako nije dozvoljeno ovdje stavljati linkove, ispod su navedeni neki od tih primjera (a prethodno ih u ovoj temi već spominje korisnik TonyBob) :

Stalna sudska praksa u više navrata ukazala je kako poslodavac mora provoditi ovrhu na plaći samo ako radniku ne isplaćuje plaću na račun kod banke: - ŽS Split, Gž Ovr-38/2021-2 od 1. veljače 2021. - ŽS Split, Gž Ovr-150/2020-2 od 24. travnja 2020. - ŽS Zadar, Gž Ovr-19/2019-2 od 16. siječnja 2019. - ŽS Rijeka, Gž Ovr-810/2018-2 od 25. listopada 2018. - ŽS Pula, Gž Ovr-124/2018-2 od 17. travnja 2018.

 

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.

  • Temu je nedavno pogledalo   0 korisnika

    • No registered users viewing this page.
  • Korisnici koji su trenuto na stranici



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija