Ništavost odluke

[upitnik]

Zna li netko kako pravno izgleda situacija koju ću opisati? Npr. pravna osoba donese odluku na temelju određenoga članka određenoga zakona. U uvodu se poziva na pogrešan članak, a ne na onaj koji bi trebao biti temelj za odluku. Donositelj je mjerodavan i mjerodavno je to što se određuje, ali se u uvodu donositelj poziva na pogrešan članak iz zakona. Znači li to da takva odluka ne vrijedi ili ipak uz dodatno objašnjenje prolazi u javnoj ili sudskoj raspravi i prihvaća se kao vrijedeća odluka, bez obzira što je u uvodu zbog previda spomenut pogrešan članak iz zakona (npr. članak koji se spominje u uvodu govori o mjerodavnosti NO-a, a trebao bi govoriti o mjerodavnosti predsjednika uprave)?

[upitnik]

Zar je ovo pitanje toliko teško? Ima li neki odlikaš s prava da mi odogovori na ovo pitanje iz sfere nomotehničke pogreške?

[notarica]

Neki odvjetnik, bivši odlikaš s prava, bi vam pred sudom, ako ima interesa, itekako mogao zakomplicirati valjanost odluke (da je nejasna, proturječna ..)

Zašto ne donesete ispravak odluke u obliku nekog anexa?

 

[Jozef_K.]

zakoni i članci se mijenjaju svako malo.

bitno je ono što se htjelo i ako je (čak i uz falsa nominatio) dopušteno.

[upitnik]

Da ja odlučujem o tome, sve bi štimalo. Međutim, ja nisam pravnik, a baš pravnici u mojem poduzeću rade nomotehničke pogreške. Klasične pogreške su:

- neobilježavanje stavaka

- ostavljanje na snazi staroga akta nakon što je donesen novi

- započinjanje određenih odluka objašnjenjem (nakon uvoda odluke) zašto se odluka donosi, a tek potom slijedi prvi članak odluke

- neutemeljeno donošenje određenih akata i sl. Međutim, to me i ne čudi toliko koliko me čudi velika nepismenost koja se pojavljuje u našim zakonima (npr. stalno se piše "ovim Zakonom" - a treba "ovim zakonom", jer se radi o općoj imenici; samo kada se zakon piše kompletnim nazivom prva riječ ima prvo slovo veliko). Ne znam zašto se ne prihvaćaju nomotehnička pravila koja kažu da osim pravnih zakonitosti u pravnim aktima morajui biti poštivana i jezična pravila. Čak sam na to upozoravao i našeg uvaženog Šeksa dok je bio predsjednik Sabora, ali boli njega briga za hrvatski jezik. Hvala na odgovoru i ljubaznosti.

[civitas]

Ali, ...

 

"ovim Zakonom" jer se odnosi na Zakon o čemu već.

 

Npr. Zakon o vlasništvu je zakon koji se tako zove.

Jezikoslovci bi rekli, to mu je ime i prezime...

Stoga, kada se u samim člancima zakon piše velikim slovom, ta je upotreba velikog slova ispravna.

Taj članak se poziva na taj određeni zakon, Zakon o vlasništvu ili koji već...

 

Neka me isprave ako griješim...