Jump to content

Da li vas nadređeni rukovoditelj može poslati po svojoj volji na korištenje prvog dijela godišnjeg


karantena

Preporučene objave

Ove godine sam u travnju po samovolji nadređenog rukovoditelja poslan na korištenje prvog dijela godišnjeg odmora.

Napominjem da nisam pismeno zatražio da koristim godišnji za taj period nego je to po svojoj volji i želji učinio moj nadređeni rukovoditelj i odredio mi kad ću ići na godišnji.

Molim nekog stručnog po tom pitanju da mi odgovori jeli stim gestom moj nadređeni napravio prekršajno il kazneno djelo prema meni osobno i kakve bi sankcije mogao snositi za prekršajno ili kazneno djelo ako ga uopće napravio.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Evo što kaže Zakon o radu:

 

Raspored korištenja godišnjeg odmora

Članak 56.

(1) Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu i ovim Zakonom.

(2) Pri utvrđivanju rasporeda korištenja godišnjeg odmora moraju se uzeti u obzir potrebe organizacije rada te mogućnosti za odmor i razonodu raspoložive radnicima.

(3) Radnika se mora najmanje 15 dana prije korištenja obavijestiti o rasporedu i trajanju godišnjeg odmora.

(4) Jedan dan godišnjeg odmora radnik ima pravo koristiti kada on to želi, uz obvezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije, ako kolektivnim ugovorom nije određen drukčiji rok.

 

 

Je li Vas obavijestio 15 dana unaprijed? Možda je to prekršio?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Poslodavac Vas može poslati na godišnji sukladno odredbama koje je marija navela. Jer, potpisali ste ugovor o radu s poslodavcem a ne rukovoditeljem. Inače bi se rukovoditelj zvao poslodavac. Nadređeni rukovoditelj nije ovlašten djelovati u ime poslodavca, osim ako ga je ovaj opunomoćio za takvo djelovanje, i to samo u određenim poslovima.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Teoretičari radnog prava kažu ovako „Iako je godišnji odmor pravo radnika, to ne znači da on može sam određivati i vrijeme kada će to pravo koristiti“. Za sam raspored korištenja kažu još i ovo: „Poslodavci mogu odrediti korištenje godišnjeg odmora u dijelovima, samo po zahtjevu, odnosno uz izričiti pristanak radnika“.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima

Članak 54.

(1) Radnik ima pravo godišnji odmor koristiti u dva dijela.

(2) Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio u trajanju od najmanje dvanaest radnih dana neprekidno, mora koristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor.

(3) Drugi dio godišnjeg odmora radnik mora koristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

ivonjska je napisao:

Teoretičari radnog prava kažu ovako „Iako je godišnji odmor pravo radnika, to ne znači da on može sam određivati i vrijeme kada će to pravo koristiti“. Za sam raspored korištenja kažu još i ovo: „Poslodavci mogu odrediti korištenje godišnjeg odmora u dijelovima, samo po zahtjevu, odnosno uz izričiti pristanak radnika“.

 

 

Pri utvrđivanju rasporeda korištenja godišnjeg odmora mo¬raju se uzeti u obzir potrebe organizacije rada te mogućnosti za odmor i razonodu raspoložive radnicima.

 

Radnika se mora najmanje 15 dana prije korištenja obavijestiti o rasporedu i trajanju godišnjeg odmora.

 

Novčanom kaznom od 31.000,00 do 60.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba:

 

ako raspored godišnjih odmora ne utvrdi u skladu s odred¬bama ovoga Zakona

 

 

Pa o čemu mi pričamo, radi se nekoj vrsti dogovora poslodavca i radnika uzimajući u obzir i potrebe i želje i jedne i druge strane, za koju je poslodavac obvezan donijeti odluku u pismenom obliku u gore navedenom roku. Ukoliko učini suprotno to ga košta neke novce. Veli Zakon.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

 

Pa o čemu mi pričamo, radi se nekoj vrsti dogovora poslodavca i radnika uzimajući u obzir i potrebe i želje i jedne i druge strane, za koju je poslodavac obvezan donijeti odluku u pismenom obliku u gore navedenom roku. Ukoliko učini suprotno to ga košta neke novce. Veli Zakon.

 

Tako bi trebalo biti ali u praksi najčešće nije...

Baš tražim, pa ne mogu naći gdje to piše da poslodavac mora donijeti odluku u "pismenom" obliku...Nešto kao "Članak 118.

(1) Otkaz mora imati pisani oblik."

 

Ima nešto u ovome, ali nekao opet nije izrjekom "pismeno":

Članak 152.

(1) Prije donošenja odluke važne za položaj radnika, poslodavac se mora sa radničkim vijećem savjetovati o namjeravanoj odluci…….

Važnim odlukama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se osobito odluke o:…..

– planu godišnjih odmora,

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Nije da sam zagovornik takvog postupanja ali u praksi to ide ovako: Kaže, u četiri oka, Frane: "Čuj Stipe, crkla nam je mašina pa si ti od sutra na godišnjem, a kad je popravimo zvat ćemo te". I ode Stipe na godišnji i kroz par dana dobije poštom na kućnu adresu izvanredni otkaz jer nije dolazio na posao. To se u pravilu događa i prodavačicama po buticima i manjim trgovinama. Dakle ja jesam za to da se 15 dana ranije izda pisano rješenje o korištewnju godišnjeg odmora u kojem piše koliko dana GO traje i kojega dana radnik ponovno započinje s radom ali... praksa je nešto sasvim drugo.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Trebalo bi biti u pisanom obliku, no, kako ivonjska kaže, u praksi se to ne događa, a ni članak 56. izričito ne obvezuje poslodavca da obavijesti radnika u pisanom obliku (jedino ako to predviđa KU, PoR ili ugovor o radu, na koji upućuje ZOR).

Jednako tako, upozorenje na kršenje radnih obveza - nigdje se ne navodi da mora uslijediti u pisanom obliku, dapače, sudska praksa se opredijelila da je poslodavac izvršio obvezu upozoravanja kod davanja redovitog otkaza i kad je radnika usmeno upozorio. U takvom slučaju bi radnik, ako bi smatrao da su mu povrijeđena prava iz radnog odnosa, pisanim oblikom trebao reagirati na dano mu usmneo upozorenje.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Trebalo bi biti u pisanom obliku, no, kako ivonjska kaže, u praksi se to ne događa, a ni članak 56. izričito ne obvezuje poslodavca da obavijesti radnika u pisanom obliku (jedino ako to predviđa KU, PoR ili ugovor o radu, na koji upućuje ZOR).

Jednako tako, upozorenje na kršenje radnih obveza - nigdje se ne navodi da mora uslijediti u pisanom obliku, dapače, sudska praksa se opredijelila da je poslodavac izvršio obvezu upozoravanja kod davanja redovitog otkaza i kad je radnika usmeno upozorio. U takvom slučaju bi radnik, ako bi smatrao da su mu povrijeđena prava iz radnog odnosa, pisanim oblikom trebao reagirati na dano mu usmeno upozorenje.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Nemojmo uvijek uzimati loše primjere iz prakse, eto jedan dobar:

 

Recimo: negdje u ožujuku, travnju prikupim izjave i zahtjeve radnika u kojim navode kada bi koristili godišnji odmor, ukoliko postoje određene potrebe za korekcijama, kontaktiram radnike koji bi trebali zamijeniti termine zbog neometanog procesa rada i nakon toga radnicima se u svibnju izdaju odluke o korištenju godišnjeg odmora, napisane, potpisane s mogućnošću izjavljivanja prigovora na iste....

 

i svi sretni i zadovoljni......

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija