Rampa na parkingu

[silba]

Dio zemljišta na kojem se nalazi stambena zgrada (ista zemljišna čestica) je uređena i služi stanarima kao parking. Dio stanara (navodno većina) preko predstavnika stanara dogovara i plaća postavljanje rampe te nakon toga koristi parking koji je sada nedostupan ostalima.

 

Prije svega, pretpostavljam da je već samo postavljanje rampe nelegalno jer spada u izvanredne poslove održavanja za koje je potrebna suglasnost svih stanara, a ne samo većine. Zatim, ne vidim kako suvlasniku može tuđom voljom biti uskraćeno korištenje vlastite imovine. I na kraju, zanima me da li ovakvo stanje, a koje traje duže od godine dana, uskraćuje pravo na samopomoć (uklanjanjem rampe), ili pak kod suvlasništva nema gubitka posjeda u korist drugih suvlasnika.

 

Možda je pravno malo neprecizno sročeno, nadam se da su pitanja ipak dovoljno jasna.

[lav_strasni]

moguće je u ovom slučaju bilo koristiti samopomoć no vaši rokovi su istekli. Rok za samopomoć je 30 dana od saznanja za čin smetanja i počinitelja odnosno godina dana od počinjenog smetanja kao i za podizanje tužbe. Kako ovo traje više od godine dana nemate pravo na samopomoć a i rokovi za tužbu su vam protekli.

 

 

Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima
Pravo na zaštitu posjeda 
Članak 21. 
(1) Koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. 
(2) I posjednik koji je posjed stekao samovlasno ga oduzevši drugome silom, potajno ili zlouporabom povjerenja, ima pravo štititi svoj posjed; jedino ga nema pravo štititi od one osobe kojoj ga je bio samovlasno oduzeo, no smjet će to i protiv nje nakon što mu posjed postane miran. 
(3) Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja. 
(4) Pravo na zaštitu posjeda ostvaruje se u posebnom postupku pred sudom (postupak zbog smetanja posjeda) ili putem samopomoći. 
(5) Posjed koji je posjedniku bio oduzet, nije prestao niti je bio prekinut ako ga je posjednik služeći se svojim pravom na zaštitu posjeda ponovno uspostavio ili ishodio njegovu uspostavu. 
Sudska zaštita 
Članak 22. 
(1) Posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. 
(2) Sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu. 
(3) Pravo na poduzimanje posjedovnih čina smije se isticati i o njemu se smije raspravljati jedino u vezi s prigovorom da oduzimanje, odnosno smetanje posjeda nije bilo samovlasno. 
Članak 23. 
(1) Zaštitu posjeda ovlašten je tražiti i posredni posjednik, s time da u slučaju kad neposredni posjednik ne može ili neće ponovo preuzeti neposredni posjed koji mu je bio oduzet, posredni posjednik može za sebe zahtijevati predaju stvari. 
(2) Posredni posjednik nije ovlašten staviti zahtjev u cilju zaštite svoga posrednoga posjeda od smetanja koje je počinio neposredni posjednik, ako bi za odlučivanje o tom zahtjevu bilo nužno raspravljati o njihovu pravnom odnosu. 

Članak 24.  
(1) Svaki je suposjednik ovlašten štititi suposjed putem suda od samovlasnoga smetanja treće osobe, a od drugih suposjednika jedino ako su ga potpuno isključili od dotadašnjega suposjeda ili su mu bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti.  
(2) Suposjednik nije ovlašten staviti zahtjev za zaštitu svoga suposjeda od smetanja koje je počinio njegov suposjednik ako bi za odlučivanje o tom zahtjevu [u]bilo nužno raspravljati o njihovu pravnom odnosu.[/u]

 

Preostaje vam se poslužiti jednom od vlasničkih tužbi koje ne zastarjevaju:

 

Vlasnička tužba predmnijevanoga vlasnika  
Članak 166.  
(1) Onoga tko u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom dokaže pravni temelj i istinit način svoga stjecanja stvari smatrat će se vlasnikom te stvari (predmnijevani vlasnik) prema osobi koja stvar posjeduje bez pravnoga temelja ili na slabijem pravnom temelju.  
(2) Predmnijevanom će vlasniku na njegov zahtjev predati posjed stvari posjednik koji nema pravni temelj posjedovanja ili je slabiji time što mu je posjed nepošten ili nezakonit, ili što ne može označiti svojega prednika ili može samo sumnjivoga, ili što je stekao posjed stvari besplatno a onaj koji zahtijeva posjed bio ga je stekao naplatno; no neće mu trebati predati posjed stvari posjednik koji ima jednako jak pravni temelj kao on. 
(3) Predmnjeva vlasništva ne djeluje u korist osobe koja nije bila pošteni posjednik stvari.  
(4) Predmnijevani vlasnik treba, umjesto da dokazuje vlasništvo, dokazati činjenice na temelju kojih se predmnjeva njegovo vlasništvo i činjenice od kojih zavisi utemeljenost njegova zahtjeva prema posjedniku stvari iz stavka 1. i 2. ovoga članka; inače se na vlasničku tužbu predmnjevanoga vlasnika, na prigovore posjednika, kao i na pravni položaj koji ima pošteni odnosno nepošteni posjednik kad je dužan predati stvar vlasniku, na odgovarajući način primjenjuje ono što i za pravu vlasničku tužbu, ako nije drugo određeno zakonom niti je u suprotnosti s pravnom naravi tužbe predmnjevanoga vlasnika.  Zaštita od uznemiravanja 
Članak 167.  
(1) Ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane.  
(2) Da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vlasnik ostvario svoje pravo iz stavka 1. ovoga članka, vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari; ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže.  
(3) Kad je uznemiravanjem iz stavka 1. ovoga članka prouzročena šteta, vlasnik ima pravo zahtijevati naknadu štete po općim pravilima o naknadi štete.  
(4) Pravo na zaštitu, poput onoga koji je dokazao da je stvar njegovo vlasništvo, ima i onaj tko u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom dokaže pravni temelj i istiniti način svoga stjecanja posjeda stvari (predmnjevani vlasnik), no nema pravo na zaštitu vlasništva od uznemiravanja onaj koji nije bio pošteni posjednik stvari. Na pravo na zaštitu predmnjevanoga vlasnika na odgovarajući se način primjenjuju pravila o vlasničkoj tužbi predmnjevanoga vlasnika. 

[desimir]

Lave,

Zasto su ovi komentari nepregledni i rasprostiru se znatno u sirinu ekrana nego je to uobicajeno?

 

Ne mislim da si nejasan, nego nesto izgleda do tehnike ili web preglednika?

 

Pozdrav

[lav_strasni]

desimir je napisao:

Lave,

Zasto su ovi komentari nepregledni i rasprostiru se znatno u sirinu ekrana nego je to uobicajeno?

 

Ne mislim da si nejasan, nego nesto izgleda do tehnike ili web preglednika?

 

Pozdrav

neman pojma, ja ovo kopiran izzakona i stavin u code. ja san mislija da samo meni ovo bude, al izgleda da nije...

ne razumin do čega je problem?!

[desimir]

Lave...

 

Nemoj stavljati u "code"...

 

Stavljaj uvijek u "quote".