povrat uvezene robe - povrat carine i PDVa?

[L]

Htjela bih naručiti odjeću putem interneta iz UK i Slovenije.

Kod uvoza plaćam PDV i carinu.

Ako vratim primljenu robu, mogu li tražiti povrat plaćene carine i PDVa?

Kakav je postupak općenito i postupa li se različito u slučaju povrata i u slučaju zamjene za drugu veličinu?

I što ako vraćam samo dio primljene robe, odn. dio onoga što je navedeno na računu?

S vraćenom robom šaljem kopiju računa i reklamacijski obrazac na kojem navodim koje artikle vraćam.

Puno hvala na pomoći!

Lela

[L]

ponovo sam tražila na googlu i pronašla odgovor pa ga stavljam ovdje svima za informaciju...

 

iz navedenog zaključujem da vraćaju carinu i porez, bez ostalih troškova, i to samo ako primljena roba ne odgovara naručenoj robi.

ne vraćaju ako je primljeno ono što je naručeno, znači da u slučaju odjeće ne bi vratili plaćeno u slučaju zamjene za drugu veličinu.

 

 

 

http://www.carina.hr/Novosti/Novosti.aspx?args=ERLQkn5iAEs%3D

 

OSNOVNE INFORMACIJE O POVRATU U INOZEMSTVO NEODGOVARAJUĆE ROBE NARUČENE PUTEM INTERNETA

10.12.2009

Obzirom na učestale upite građana vezano uz carinski postupak koji se primjenjuje kada se uvezena roba, prethodno naručena putem interneta (primjerice eBay kupovina) i dostavljena poštanskom pošiljkom ili takozvanom kurirskom službom, želi kao neispravna odnosno neodgovarajuća roba vratiti u inozemstvo te s time u vezi obveze naplate carinskih davanja i ostvarivanja prava na povrat već plaćenih davanja, u svrhu potpunog informiranja šire javnosti, nastavno dajemo sljedeća pojašnjenja:

 

 

Prvenstveno je potrebno voditi računa da sve poštanske pošiljke koje su predmetom međunarodnog poštanskog prometa, kao i kurirske pošiljke koje se unose u carinsko područje Republike Hrvatske podliježu mjerama carinskog nadzora i postupku carinske provjere.

 

Problematika povrata (zamjene) robe naručene iz inozemstva putem nekih od web servisa u bitnome obuhvaća okolnosti reklamacije uvezene robe u kojima osoba koja je uvezla određenu robu (uvoznik) želi izvršiti povrat neispravne, odnosno neodgovarajuće robe u inozemstvo.

 

Općenito, u okolnostima u kojima je roba koja je bila redovno uvozno ocarinjena (puštena u slobodan promet), a uvoznik utvrdi da ista ima određene nedostatke (tj. da je neispravna) ili da ne odgovara uvjetima utvrđenim ugovorom (npr. roba neodgovarajuća glede svojih svojstava i kakvoće) ista se može vratiti prodavatelju u inozemstvo.

 

U takvom slučaju, odnosno u slučaju povrata robe u inozemstvo uvoznik može ostvariti i pravo na povrat uvoznog carinskog duga pod uvjetima iz članka 234. Carinskog zakona (NNRH, broj 78/99 do 45/09), to jeste:

 

- da roba nije bila upotrebljavana, osim ako je početna uporaba bila nužna da bi se utvrdili nedostaci robe ili njezina neusklađenost s odredbama ugovora, te

 

- da je roba izvezena iz carinskoga područja Republike Hrvatske.

 

Za povrat carine treba podnijeti zahtjev (u roku od 12 mjeseci od kada je uvoznik bio obaviješten o carinskom dugu), na propisanom obrascu i uz zahtjev se moraju priložiti sve isprave kojima se dokazuju odlučne okolnosti za povrat carine, što, između ostaloga, znači da se dokazuje da roba nije odgovarala uvjetima utvrđenim ugovorom temeljem kojeg je roba uvezena o čemu uz zahtjev treba priložiti dokaz (ugovor, narudžbu i slično) kao i okolnost da se zahtjev za povrat carinskog duga odnosi na robu koja je prethodno uvezena te koja se potom izvozi.

 

Dakle, povrat ili otpust uvoznog duga odobrava se na temelju pisanog zahtjeva koji se u roku od 12 mjeseci podnosi carinarnici kod koje je bila podnesena carinska deklaracija, odnosno provedene carinske formalnosti u vezi koje se zahtijeva povrat ili otpust carinskog duga.

 

Shodno odredbama članaka 481. do 507. Uredbe za provedbu Carinskog zakona (NNRH, broj 161/03 do 76/09) zahtjev za povrat ili otpust podnosi se u dva primjerka (izvornik i kopija), sukladno obrascu koji je otisnut u Prilogu 38. Uredbe, a može se podnijeti i u drugom pisanom obliku ako sadrži sve podatke naznačene u navedenom obrascu.

 

Slijedom navedenog, pod gore opisanim uvjetima i uz predočenje dokaza da je upravo predmetna roba izvezena iz carinskog područja Republike Hrvatske možete ostvariti povrat plaćenog carinskog duga, s time da će za pošiljku koju kao zamjensku eventualno primite od prodavatelja također nastati obveza plaćanja carinskog duga.

 

Dakle, u konkretnom slučaju neispravna (neodgovarajuća) roba se može vratiti u inozemstvo te se za tu neispravnu robu od nadležne carinarnice može traži i ostvariti povrat plaćene carine uz ostvarivanje propisanih uvjeta, s time da se nova ispravna roba, koja je umjesto neispravne robe koja se vraća u inozemstvo poslana primatelju u Republici Hrvatskoj mora, kao i svaka druga roba, redovno uvozno cariniti čime se krug uvoza, izvoza (povrata robe) i povrata plaćenog duga zatvara.

 

Da li su u konkretnom slučaju ispunjeni sve navedeni uvjeti za ostvarivanje prava na povrat plaćenog carinskog duga utvrđuje se od slučaja do slučaja u upravnom postupku pri čemu se uzimaju u obzir sve konkretne okolnosti svakog pojedinog slučaja.

 

Pri tome posebno napominjemo da ako isporučena roba odgovara narudžbi, tada nema osnova za povrat carinskog duga temeljem navedene odredbe te da je u svrhu ostvarivanja svih propisanih preduvjeta za ostvarivanje prava na povrat plaćenog carinskog duga isti jedino svrhovito i strogo preporučljivo podnijeti prije izvoznog carinjenja robe koja je imala nedostatke ili nije odgovarala uvjetima utvrđenim ugovorom temeljem kojeg je ista uvezena te se stoga vraća u inozemstvo s time da je nadležna carinarnica ovlaštena temeljem članka 486. do 489., 491. i 496. Uredbe za provedbu Carinskog zakona odrediti pojedinosti o obvezama kojima roba podliježe do izvršenja odluke o povratu što uključuje i provedbu pregleda robe na koju se odnosi zahtjev i koja se namjerava izvesti kao i pribavljanje dodatnih podataka o istoj te odrediti i rok za ispunjenje formalnosti koje su potrebne za povrat.

 

Osim navedenog, dodatno ukazujemo da sam uvoz poštanskih ili kurirskih pošiljaka te, također, postupak carinjenja istih, može implicirati nastanak određenih troškova za uvoznika, dakle osobu koja podnosi robu na carinjenje.

 

Takvi troškovi se, između ostalih, odnose na i troškove poštarine, smještaja robe i manipulacije s istom, troškove carinskog posredovanja i slično, s kojima, carinska služba nema nikakvog dodira niti na iste može na bilo koji način utjecati (iste naplaćuju zastupnici u postupku carinjenja, poštanska te kurirske službe), te iste treba jasno razlikovati od davanja po osnovi carine i poreza koje carinska služba naplaćuje kod carinjenja robe.

 

Također, osim postojanja dodatnih troškova koji proizlaze iz naručivanja robe iz inozemstva putem interneta, koje kupci (građani) nemaju uvijek na umu, i ovom prigodom, dakle, ukazujemo na važnost sagledavanja ukupnih troškova i potrebe provođenja propisanog carinskog postupka, kako kod prvog uvoza robe tako i prilikom povrata neodgovarajuće robe u inozemstvo, a potom i prilikom uvoza zamjenske robe nakon povrata neodgovarajuće.

 

Zaključno, osobito važnim nalazimo istaknuti da savjetujemo građanima da se prije naručivanja robe iz inozemstva uz korištenje različitih web servisa, cjelovito i iscrpno informiraju o uvjetima pružanja usluga prijevoza, dopreme i posredovanja u carinjenju takve robe i poglavito cijenama istih, te, također, da u pogledu pojedinosti carinskog postupanja konzultiraju odgovarajući sadržaj na web portalu Carinske uprave (www.carina.hr), putem kojega je moguće iznijeti primjedbe te postaviti upite u vezi sa postupanjem carinske službe.

[koraljka]

draga L nisam razumijela vaš upit

 

blesavi nastavni odgovor te birokratske carinske uprave me se nije dojmio -

imam osjećaj da te odgovore pišu teoretičari koji nemaju iskustva u praksi -

- internet trgovina jeste novost u našem zakonodavstvu, ali nije razlog da se neznanje prikriva blesavo općenitim odgovorima -

. ako je u pitanju kupovina fizičke osobe putem interneta, ,tada se povrat robe obavlja usmenim deklariranjem koje poštansko - carinski službenik pismeno bilježi na međunarodno propisanom poštanskom obrascu CP - naravno kada utvrdi istovjetnost robe koja se vraća - , a obrazac CP ili CN pošta čuva u zakonskom roku od 18 mjeseci i relevantni je dokaz za povrat robe u ovom prometu jer zamjenska roba stiže najkasnije u roku od mjesec - dva dana - naravno da pošiljatelj treba dobiti jedan primjerak i čuvati ga kao dokaz ukoliko mu carinska služba pokuša naplatiti uvozna davanja -

 

 

ukoliko nisam bila dovoljno jasna postavite upit i potrudit ću se odgovorit - pozdrav

[L]

draga koraljka,

iz teksta carine ja zaključujem drugačije nego što ste vi napisali.

mislim da je ključni ovaj dio:

 

...pod gore opisanim uvjetima i uz predočenje dokaza da je upravo predmetna roba izvezena iz carinskog područja Republike Hrvatske možete ostvariti povrat plaćenog carinskog duga, s time da će za pošiljku koju kao zamjensku eventualno primite od prodavatelja također nastati obveza plaćanja carinskog duga.

Dakle, u konkretnom slučaju neispravna (neodgovarajuća) roba se može vratiti u inozemstvo te se za tu neispravnu robu od nadležne carinarnice može traži i ostvariti povrat plaćene carine uz ostvarivanje propisanih uvjeta, s time da se nova ispravna roba, koja je umjesto neispravne robe koja se vraća u inozemstvo poslana primatelju u Republici Hrvatskoj mora, kao i svaka druga roba, redovno uvozno cariniti čime se krug uvoza, izvoza (povrata robe) i povrata plaćenog duga zatvara.

 

to tumačim da za povrat robe ostvarujem pravo na povrat plaćene carine i poreza (ako carina procijeni da je to opravdano).

a zamjena robe tretira se kao povrat i nova narudžba, tj. za povrat robe mogu dobiti povrat carine i pdv-a, a za zamjensku robu ponovo plaćam carinu i porez (i ostale troškove).

[koraljka]

draga L - jednostavniji način ostvarivanja ovog prava je vratiti robu natrag, sačuvati dokaz o vraćanju i prilikom primitka nove pošiljke biti oslobođeni uvoznih davanja, odnosno izravnati razliku u uvoznim davanjima ukoliko je ima (povrat ili nadoplata) -

 

- možete i na ovaj drugi način, ali to vam je više posla - pišete pismeni zahtjev za povrat plaćenoga , nosite na poštu i šaljete preporučeno ili osobno nosite na protokol u carinu da vam ovjere primitak - po meni čisti gubitak vremena i energije -

jedino je realan ukoliko nepovratno vraćate robu pošiljatelju, a nova pošiljka će biti od drugog pošiljatelja

pozdrav

[L]

da, to bi bio jednostavniji način, samo što nisam mislila da je i to moguće jer nisu naveli u tekstu

 

u međuvremenu mi je stigao paket iz Slovenije i samo sam morala podići carinski paket na pošti. carinu i pdv su već obračunali, nisu me zvali na carinu da predočim račun.

robu neću vraćati, sva sreća

no kad bi se ovdje radilo o zamjenskoj robi, dakle već bih jednom platila davanja kod prvog uvoza, ne bih imala utjecaj na obračun davanja na zamjensku robu - mogla bih se pretpostavljam samo žaliti?