Wolfenstein objavljeno: 9. listopad 2010. Dijeli objavljeno: 9. listopad 2010. Pozdrav, ja , te još 5 suvlasnika , nasljednika našeg pradjeda , posjedujemo jednu zemljišnu parcelu u makarskom primorju , cca 600 m2. Problem je , što smo u vlasničkom listu navedeni ja i tih 5 suvlasnika kao vlasnici 100% , znači 600 m2 , dok u katastru nas šestero smo navedeni kao zajednički vlasnici polovice , znači 300 m2, a druge polovice zemljišta jedan naš daljni rođak. Pošto imamo zainteresiranog kupca , zanima me da li taj naš daljnji rođak ima ikakva prava , pošto nije upisan u vlasničkom listu, te na koga se vodi eventualni kupoprodajni ugovor? Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
ude odgovoreno: 9. listopad 2010. Dijeli odgovoreno: 9. listopad 2010. Poštovani ! Taj Vaš daljnji rođak registriran je u katastru kao zakoniti posjednik na 1/2 tj. na 300 m2 .Taj daljnji rođak može tužbom za utvrđenje tražiti da se donese presuda kojom se njemu priznaje pravo vlasništva na tom dijelu koje posjeduje duže vrijeme , jer osobe koje su upisane u gruntovnici su samo formalni vlasnici ,a stvarni vlasnik i posjednik jeste osoba registrirana u katastru . Kupac kada kupuje takovo zemljište gdje postoje razlike u gruntovnici od one u katastru riskira ,jer sudskom presudom treba utvrditi tko je stvarni vlasnik i posjednik. Trebate vidjeti kako je osoba registrirana u katastru došla u posjed te nekretnine .Najbolje je da postignete sporazum,kako troškovi sudskog postupka ne bi bili veći od vrijednosti čestice . Pozdrav ! Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
felixx odgovoreno: 9. listopad 2010. Dijeli odgovoreno: 9. listopad 2010. ude je napisao: jer osobe koje su upisane u gruntovnici su samo formalni vlasnici ,a stvarni vlasnik i posjednik jeste osoba registrirana u katastru . To je jako pogrešno tumačenje. Zakon o vlasništvu prvenstvo daje povjerenju u zemljišne knjige. Ako osoba upisana u katastru nije stvarno i korisnik nekretnine (neprekidno nekoliko desetaka godina, i to može i dokazati), sam upis znači vrlo malo. Takvi upisi brišu se automatizmom. Ako je osoba upisana u katastru uistinu neprekidno koristila nekretninu dugi niz godina, može podići tužbu za stjecanje dosjelošću. Uspjeh takve tužbe je neizvjestan. Koristi li uistinu taj rođak nekretninu, i kako je upisan kao posjednik u katastru? Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
renvoi odgovoreno: 9. listopad 2010. Dijeli odgovoreno: 9. listopad 2010. ude je napisao: Poštovani ! Taj daljnji rođak može tužbom za utvrđenje tražiti da se donese presuda kojom se njemu priznaje pravo vlasništva na tom dijelu koje posjeduje duže vrijeme , jer osobe koje su upisane u gruntovnici su samo formalni vlasnici ,a stvarni vlasnik i posjednik jeste osoba registrirana u katastru . Ovo su jako opasni pravni savjeti. Kod kupoprodaje nekretnine, prodavatelj je osoba koja je u zemljišnim knjigama upisana kao vlasnik - u ovom slučaju Vas 6. Vi možete sasvim zakonito prodati navedenu nekretninu, neovisno o tome tko je upisan u katastru kao posjednik. Čest je slučaj da upisi u katastru i gruntovnici nisu jednaki, odnosno da upisi u katastru ne odgovaraju stvarnom stanju na terenu. A to što će Vaš rođak raditi, odnosno, da li će sudskim putem tražiti uknjižbu prava vlasništva (ako uopće i postoje uvjeti za to) nije Vaš problem. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
ude odgovoreno: 9. listopad 2010. Dijeli odgovoreno: 9. listopad 2010. Poštovani Renvoi! Stanje u zemljišnim knjigama smatra se istinitim dok se ne dokaže suprotno . Osoba registrirana u katastru kao posjednik (npr registrirana kao posjednik temeljem rješenja o nasljeđivanju ), jeste zakoniti posjednik ,i vanknjižni vlasnik,koji će tužbom za utvrđenje prava vlasništva temeljem pravnog posla i dosjelošću moći dokazati svoje pravo vlasništva. Istina je da osoba upisana u zemljišnim knjigama može sklopiti ugovor o prodaji zemljišta , ali neće moći predati u posjed ono čega nema u svom posjedu. Pozdrav ! Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
probaj odgovoreno: 9. listopad 2010. Dijeli odgovoreno: 9. listopad 2010. ude je napisao: Osoba registrirana u katastru kao posjednik Opet po tko zna koji puta se spominje nekakvo registrirano, upisano, tabularno ili kakvo već pravo posjeda. Posjed je u našem pravnom sustavu i u bivšem Zakonu o osnovnim vlasničkopravnim odnosima i u bivšem Općem građanskom zakonu, a i u današnjem Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima uvijek bio i sada je definiran kao „faktična vlast nad stvarima“. Literatura i dosadašnja praksa o posjedu su krcate tvrdnjama da ne postoji tabularni ili knjižni posjed. Istina, pojave nasljeđivanje prema katastarskim posjedovnim listovima vidio sam, ali samo u onim katastarskim općinama u kojima ni do današnjeg dana nisu osnovane zemljišne knjige ili jednostavno niz zemljišnih čestica nisu upisane u zemljišne knjige. No Udo doista ima pravo kad govori o tzv. izvanknjižnom vlasništvu koje je relativno masovno nastalo u proteklih 60-tak godina zbog niza razloga, ali uglavnom zato što je vlast na niz načina nastojala utrnuti privatno vlasništvo. Vlasnici su bili trn u oku socijalističkog uređenja. No doista, posjed se kod nas ne dokazuje pukom ispravom o upisu, već samo s onim dokazima (naravno da to mogu biti i isprave) koji dokazuje stvarnu faktičnu vlast nad određenom stvari koja se može posjedovati. Neki kažu da je posjed zapravo socijalna kategorija. To posjedovanje vide ostali ljudi. U našem primjeru zasigurno susjedi znaju tko posjeduje koristi predmetnu nekretninu, a vjerujem da je to poznato i postavljaču pitanja. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
renvoi odgovoreno: 9. listopad 2010. Dijeli odgovoreno: 9. listopad 2010. ude je napisao: Istina je da osoba upisana u zemljišnim knjigama može sklopiti ugovor o prodaji zemljišta , ali neće moći predati u posjed ono čega nema u svom posjedu. Ali zato postoji nešto što se zove vlasnička tužba. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
probaj odgovoreno: 9. listopad 2010. Dijeli odgovoreno: 9. listopad 2010. renvoi je napisao: Ali zato postoji nešto što se zove vlasnička tužba. Bravo, samo ima više vrsta takvih tužbi. Npr. - vlasnika neposjedinika koji traži povrat svog vlasništva u svoj posjed (vjerojatno je to slučaj s postavljačem pitanja), a i obrnuto, - eventualni posjedinik može vlasničkom tužbom dokazivati da je dosjelošću stekao pravo vlasništva. Tako da su sve opcije otvorene. No, prodavatelj je ipak dužan upoznati kupca o manama stvari koje prodaje. Primjerice da nije u posjedu (zar onaj koji skriva mane nije prevarant), a s druge strane kupcu je pametno ne nagliti da ne kupi "mačka u vreći". Zar nije tako? Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
TucBacon odgovoreno: 29. travanj 2015. Dijeli odgovoreno: 29. travanj 2015. (uređeno) Po zakonu valjda pisati i pozitivne i negativne strane predmeta, proizvoda ili bilo cega sto se prodaje.. uređeno: 1. svibanj 2015. od G-man reklamiranje Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
vapartman odgovoreno: 29. travanj 2015. Dijeli odgovoreno: 29. travanj 2015. Prema Zakonu o zemljišnim knjigama, članak 224. izvanknjižni nositelji stvarnih prava bili su dužni do 01.01.2007. pokrenuti postupak za upis stvarnih prava glede nekretnina i svih promjena na njima u zemljišnu knjigu Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Preporučene objave
Uključi se u diskusiju
Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.