Jump to content

Kako doci do broja predmeta i/ili presude (ne bis in idem)


Nikica82

Preporučene objave

ako nisam stranka u postupku?

 

Naime zaintrigirao me jedan postupak pa bih volio znati kako je na posljetku zavrsio. Radi se o sljedecem postupku

http://www.zadarskilist.hr/clanci/12062010/oslobodeni-od-optuzbe-temeljem-odluke-suda-u-strasbourgu

Trazio sam na stranici vrhovnog sud i nista...

 

Inace je tema zanimljiva jer se radi o eventualnom krsenju nacela ne bis in idem, sto nase pravosude redovito i uporno cini.

 

Proucio sam presudu suda u strasbourgu, Armando Maresti protiv republike Hrvatske, gdje je sud u strasbourgu jasno dao RH packe i presudio da se ne moze voditi dvostruki kazneni postupak niti biti osuden dva puta u istoj stvari. Te da se postupak voden na prekrsajnom sudu po svojoj naravi takoder smatra kaznenim postupkom ako je za utuzeno prekrsajno djelo zaprijecena i izrecena zatvorska kazna.

 

U praksi sljaka, dakle ako prekrsajni sud izrekne pravomocnu zatvorsku kaznu (obicno je brzi od kaznenog suda), ne moze se dalje voditi kazneni postupak na kaznenom sudu.

 

Ono sto mene zanima u ovoj prici, kako je zavrsio gore navedeni postupak s obzirom da je prekrsajni sud izrekao novcanu kaznu, a ona je jedina i zaprijecena po zakonu o suzbijanju zlouporabe opojnih droga.

 

Kako se takav postupak pred prekrsajnim sudom moze podvesti pod kaznenu sferu, buduci da konvencija decidirano kaze:

"Nikome se ne može ponovno suditi niti ga se može kazniti u kaznenom postupku iste države zakazneno dje lo za koje je već pravomoćno oslobođen ili osuđen u skladu sa zakonom i kaznenim postupkom te države"

 

A sud u Strasbourgu navodi u presudi da se prekrsajno djelo moze smatrati kazneno-pravnim po naravi ako je moguce izreci zatvorsku kaznu, sto ovdje nije slucaj.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

taj sam slucaj proucio odavno.

 

Ono sto je bitna razlika slucaja "Maresti" i ovoga u Zadru jeste sto je u slucaju Maresti bila zaprijecena zatvorska kazna u oba postupka, prekrsajnom i kaznenom, zato je na kraju i osloboden u kaznenom postupku.

 

U slucaju "Santini" je na prekrsajnom sudu dosudena i zaprijecena novcana kazna pa taj prekrsajni postupak ne ulazi u sferu kaznenog prava. Ako uzmemo u obzir da se po nacelu ne bis in idem ne smije dvapu suditi za isto u kaznenom postupku, a kod Santinija u prekrsajni postupak nema kaznene konotacije (novcana kazna), onda nema ni dvostrukosti kaznenog postupka???

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

O ovoj temi bi se svašta moglo napisati! trebali bi pogledati praksu Ustavnog suda, možda postoji kakav sličan primjer jer osobno nisam upoznat niti s jednim slučajem da bi Vrhovni sud preinačio presudu zbog kažnavanja novčanu u prekršajnom postupku i kaznom zatvora u kaznenom postupku zbog iste stvari! a takvih postupaka je bilo puno, posebno zbog marihuane!

Smatram da se zakonodavac tu, blago rečeno, zeznuo pa onda da ne bi otvarali Pandorinu kutiju sudili su ljudima za istu stvar dva puta, a poslije nisu ukidali presude jer bi morali svima ukinuti!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

kod načela ne bis in idem najbitnija stvar je da se činjenični opis djela podudara u prekršajnom i u kaznenom postupku. sama podudarnost, odnosno istovjetnost ili sličnost činjenica isključuje kazneni progon bez obzira na zapriječenu kaznu ili posljedicu.

Danas se to pokušava izbjeći suradnjom policije i državnom odvjetništva gdje odluku o pokretanju jednog ili drugog postupka donosi d.o. upravo zato da ne bi došlo do povrede navedenog načela.No odluku da li se u pojedinom slučaju radi o ovom načelu utvrđuje sud prema konkretnom slučaju o kojem odlučuje.

pogledaj i odluku u predmetu Sergej Zolotukhin protiv Rusije gdje je zauzet stav da se odluka da li su dva kaznena djela identična mora temeljiti na usporedbi činjenica samog predmeta neovisno o pravnoj kvalifikaciji prema nacionalnim propisima.

No, neovisno o tome što naši sudovi odlučili, uvijek ostaje mogućnost da u konkretnom slučaju konačnu odluku donese Europski sud za ljudska prava.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

kod načela ne bis in idem najvažnijim se smatra činjenični opis djela, koji u slučaju istovjetnosti ili sličnosti činjenica dovodi do primjene istog.

o tome možete vidjeti u predmetu Sergej Zolotukhin protiv Rusije gdje je zauzet stav da se pri odluci da li su dva kaznena djela identična mora temeljiti na usporedbi činjenica samog predmeta neovisno o pravnoj kvalifikaciji prema nacionalnim propisima.

Danas se zbog izbjegavanja primjene istog javlja suradnja između policije i državnog odvjetništva koje odlučuje hoće li pokrenuti prekršajni ili kazneni postupak, upravo zbog navedene presude u slučaju Maresti.

U svakom konkretnom slučaju nadležni sud odlučuje da li je došlo do povrede načela ne bis in idem.

No. neovisno o odlukama naših sudova uvijek ostaje mogućnost da konačnu odluku u konkretnom slučaju donese Europski sud za ljudska prava.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Osobno sam imao slucaj gdje mi je u prekrsajnom i kaznenom postupku izrecena kazna zatvora. Naravno, prekrsajna presuda je prva postala pravomocna.

 

Zupanijski sud u drugom stupnju nije uvazio moju zalbu da je prekrseno nacelo ne bis in idem te je presuda opcinskog suda postala pravomocna i izvrsna.

 

Potom sam podnio vrhovnom sudu zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomocne presude te se pozvao na presudu Strasbourga u slucaju Maresti protiv RH, i vrhovni sud je presudio da se optuzba odbija te ukinio presude opcinskog i zupanijskog suda.

 

Dakle stvar provjereno radi u slucaju zaprijecene kazne zatvora u oba postupka.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

http://www.iusinfo.hr/CaseLaws/TOCVRSH.aspx-pogledajte tu, naći ćete presude Vrhovnog suda po godinama,pa potražite, tu imate i presude županijskih sudova....

Što se tiče Vašeg slučaja zašto niste otišli do kraja i podnijeli zahtjev Europskom sudu za ljudska prava ako smatrate da je u istom povrijeđeno načelo presuđene stvari....

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

http://www.iusinfo.hr/CaseLaws/TOCVRSH.aspx-pogledajte tu, naći ćete presude Vrhovnog suda po godinama,pa potražite, tu imate i presude županijskih sudova....

Što se tiče Vašeg slučaja zašto niste otišli do kraja i podnijeli zahtjev Europskom sudu za ljudska prava ako smatrate da je u istom povrijeđeno načelo presuđene stvari....

 

Vrlo malo presuda je objavljeno online, ova koju trazim nije.

 

Za pristupiti europskom sudu za ljudska prava prvi je uvjet da su iscrpljena domaca pravna sredstva.

Pred domacim pravosudem sam dobio jednu bitku u tom smislu, sada trazim presude koje bi mi pomogle za drugu bitku. Presuda u slucaju Santini i dr. je upravo to.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uputio mail predsjedniku Zupanijskog suda u Zadru i dobio odgovor:

 

"Poštovani,

Presude u kaznenom postupku se, prema odredbama Zakona o kaznenom postupku, dostavljaju samo strankama.

S poštovanjem,

Vladimir Mikolčević

Sudac ovlašten za obavljanje poslova sudske uprave"

 

Zar se presude ne izricu javno, odnosno nisu li to javni akti? Sto je sa zakonom o pravu na pristup informacijama?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija