Naslijeđen parnični trošak (više nasljednika)

[Pulhica]

Nasljednica sam u 1/2 dijela, djeca su dobila nužni dio (2 x 1/4). Djeca žive u Srbiji i Njemačkoj.

 

Ovih dana je stiglo pismo iz odvjetničkog ureda u kojem se zahtjeva da se plate sudski troškovi koje je umrli ostavio iza sebe. Radi se o sudskom sporu kojeg je umrli izgubio još 2007. Odvjetnički ured zastupa tuženu.

 

Odvjetnica traži od mene da platim sve troškove ili se ide u ovrhu na moju imovinu, i izrijekom kaže da nema namjeru tražiti ovrhu od nasljednika iz inozemstva.

 

Ovih dana mi je stiglo i pravomoćno rješenjeo nasljeđivanju.

 

Iz pisma odvjetnice:

Nasljednici odgovaraju i za dugove ostavioca, s toga vas pozivam da izvršite uplatu glavnice u iznosu od 6000kn na žiro račun: -----,... s naznakom "Sudski trošak za MJ".

 

Ukoliko uplatu izvršite do 15. rujna 2013 (navela je krivi datum)

nećemo potraživati kamate na taj iznos (unatrag 6 godina!), u protivnom gospođa J ce pokrenuti ovršni postupak radi naplate glavnice, kamata i ovršnog troška.

Također napominjem da je pravo gospođe J naplatiti se od bilo kojeg nasljednika, jer oni odgovaraju solidarno za dugove ostavitelja, a u ovom slučaju sigurno je da nećemo pokretati ovršni postupak protiv nasljednika koji žive u inozemstvu!

 

Kasnije dolazi ispravak u kojem piše da imamo 8 dana da platimo inače će stranka koju odvjetnica zastupa pokrenuti ovršni postupak.

 

Na kraju pisma piše:

Samo da podsjetim, vaša obveza podmirenja duga mojoj stranci, po osnovu sudskog troška temeljem pravomoćne presude, je bila dospjela danom pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju, kojim ste utvrđena kao jedna od nasljednica ostavitelja, a što vam je bilo poznato tijekom ostavinskog postupka i naznačeno je i na samom rješenju o nasljeđivanju!

 

U rješenju o nasljeđivanju piše da je vjerovnik MJ prijavila svoje potraživanje s naslova naknade parničkog troška. Ne piše o kojem iznosu se radi.

 

Da li je istina to da ja moram platiti parnične troškove u cijelosti iako sam nasljedila samo pola imovine? Što je s ostalim nasljednicima? Da li je istina da vjerovnik može birati od kojeg nasljednika će se naplatiti?

Ima li osnove za zastaru kod takvih troškova?

 

Hvala

[Matrix]

Postovana,

s obzirom da se radi o solidarnoj odgovornosti nasljednika za dugove ostavitelja, to u smislu odredbe čl. 43 st. 1 Zakona o obveznim odnosima, svaki dužnik solidarne obveze odgovara vjerovniku za cijelu obvezu i vjerovnik može zahtijevati njezino ispunjenje od koga hoće, sve dok ne bude potpuno ispunjena, ali kad jedan dužnik ispuni obvezu, ona prestaje i svi se dužnici oslobađaju, pa je nasljednik koji ispuni obvezu ovlašten zahtijevati od ostalih nasljednika da mu naknade dio isplaćenog dugovanja ostavitelja koji otpada na svakog nasljednika, budući da se među nasljednicima dugovi dijele razmjerno njihovim nasljednim dijelovima.

U vashem slucaju trazbina je nastala odlukom suda,te se glede toga nemoze te pozivati na zastaru,jer takva trazbina zastarijeva protekom 10 godina,sto u vashem slucaju nije.

Pozdrav

[Pulhica]

Hvala vam na odgovoru.

 

To sad znaci da svi vjerovnici koji se pojave mogu ići preko mojih leđa? Jer sigurno nitko neće slati ovrhe u inozemstvo.

 

I što znači da sam ovlaštena tražiti naknadu od ostalih nasljednika? To znači da ih moram tužiti ako ne žele dobrovoljno platiti svoj dio?

[G-man]

To sad znaci da svi vjerovnici koji se pojave mogu ići preko mojih leđa? Jer sigurno nitko neće slati ovrhe u inozemstvo.

 

To je gotovo pa siguran scenarij. Vi ste im "lakša meta" od inozemaca.

 

I što znači da sam ovlaštena tražiti naknadu od ostalih nasljednika? To znači da ih moram tužiti ako ne žele dobrovoljno platiti svoj dio?

 

Znači da imate pravo tražiti dio duga koji otpada na njih, a izračunava se prema visini njihova nasljedna dijela - dakle, od svakog djeteta imate pravo tražiti 1/4 duga. Naravno, ne morate odmah s tužbom ići, ali pretpostavljam kako razgovor u vašoj priči i neće uroditi plodom, pa je tužba praktički neminovna.

[Pulhica]

Da li mogu nekako tražiti da se taj dug namiri iz imovine pokojnog?

 

Na primjer da na bankovnom računu ima nešto novca. Kako sam ja nasljedila samo pola banka će mi isplatiti samo pola iznosa na računu. Ostatak čeka druge nasljednike da se jave. Mogu li ja tražiti da se cijeli taj račun tereti za otplatu duga?

 

Imam li kakvih drugih opcija?

 

Kod mene je slučaj da sam vlasnik pola od svega. Pretpostavljam da kao vlasnik polovice ne mogu prodavati imovinu bez suglasnosti vlasnika druge polovice. Ili mogu?

Ispada da ja moram plačati dugove u cijelosti, a uopće ne mogu koristiti imovinu zato što je sve po pola?

 

I ako dođe do ovrhe imaju li mi vjerovnici pravo sjedati na mirovinu ili imovinu koju nisam nasljedila?

 

Hvala

[bovu]

ja bi bio oprezan sa priznanjem "nasljeđenog duga".

odvjetniku bi uputio dopis da u sudskom postupku vrši potraživanje duga od nasljednika.

kad sud utvrđuje obvez vračanja duga utvrđuje i vaše izdatke za ostavitelja,koji se ubrajaju u vračeni dug (trošak sahrane, vračanje duga poznatim dužnicima ...)

priznati dug temeljem nekog dopis ? osim ako vam je poznato o čemu se radi.

tražite pravomoćnu presudu u kojoj je ostavitelju određen trošak.(ako istu nemate)

 

nasljednik vrača dug ostavitelja do vrijednosti nasljeđene imovine.

osim ako je u pitanju osobni dug.

 

http://www.24sata.hr/pametnakuna/sto-uciniti-kad-stigne-ovrha-zbog-dugova-vasih-pokojnika-296837

http://www.iusinfo.hr/dailycontent/topical.aspx?id=5636

 

iz IUS-INFO

Kada ima više nasljednika, oni solidarno odgovaraju za ostaviteljeve dugove, i to svaki do visine vrijednosti svoga nasljednog dijela, bez obzira je li izvršena dioba nasljedstva. Među nasljednicima dugovi se dijele razmjerno njihovim nasljednim dijelovima, ako oporukom nije drukčije određeno (članak 139. stavak 3. i 4. ZN-a).

 

dugovi se djelemeđu nasljednicima. zato bi bilo dobro da sud odluči koliko koji nasljednik nasljeđuje dugova.

[G-man]

Da li mogu nekako tražiti da se taj dug namiri iz imovine pokojnog?

 

Kao što je već rečeno - nasljednik odgovara za dugove ostavitelja do vrijednosti naslijeđene imovine, i to i svojom i naslijeđenom imovinom. Kako vi kažete da postoje novci na računu, ako ima dostatno za naplatu duga, najvjerojatnije će i vjerovnik ići na tu varijantu. Ali ne mora, njegov odabir.

 

Kod mene je slučaj da sam vlasnik pola od svega. Pretpostavljam da kao vlasnik polovice ne mogu prodavati imovinu bez suglasnosti vlasnika druge polovice. Ili mogu?

 

Možete prodati svoj suvlasnički udio od 1/2 dijela, ali je veliko pitanje tko bi vam to htio kupiti.

 

I ako dođe do ovrhe imaju li mi vjerovnici pravo sjedati na mirovinu ili imovinu koju nisam nasljedila?

 

U najgorem i najcrnjem scenariju - da.

[Matrix]

<<Kad je tužba za naplatu dugovanja ostavitelja podnesena protiv jednog od nasljednika njegov prigovor da nije jedini nasljednik nije odlučan, budući da nasljednici odgovaraju solidarno za dugove ostavitelja.>>

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Broj: Rev-1830/1997-2.

Valja naglasiti da je solidarna obveza takav obveznopravni odnos u kojem je svaki vjerovnik ovlašten tražiti ispunjenje cijele činidbe od bilo kojeg dužnika(nasljednika), a svaki od više sudužnika(sunasljednika) dužan je cijelu činidbu ispuniti premda je sama činidba djeljiva (djeljiva obveza),odnosno za sudužnike u solidarnoj obvezi vrijedi pravilo solidarnosti "svi za jednoga, jedan za sve".

Kad jedan od sudužnika u cijelosti podmiri vjerovnika, tada takav dužnik ima pravo da se na jednake dijelove namiri od ostalih sudužnika, jer on nije platio samo svoj već i njegov dug (regresna tuzba).

Postovana,moj vam je savjet da neidete u parnicu.