Maltretiranje suvlasnika

[Jethro]

U obiteljskoj kući suvlasnik koji ima 1/3 nekretnine zaposjeo je prije 9 godina dio kuće koji okvirno površinom i jest 1/3.

Do nje mora proći kroz hodnik koji dijeli ostatak kuće na dva jednaka dijela (suvlasnik 2/3).

Etažiranje pravedno nemoguće.

Nitko se tada nije bunio kad je on to radio, sve je preuredio u tom dijelu iako je napravio nestručno neke stvari.

Međutim, on dovlači sada podstanare u tu sobu i što je najvažnije, ne dozvoljava radove u drugom dijelu stana koji on ne koristi. Kaže da će sačekati da se sve napravi i da će tražiti povrat u prvobitno stanje. Stopira krečenje, promjenu parketa, trule stolarije i sl.

Prijedlog odvjetnika je razvrgnuće suvlasništva prodajom na dražbi što je ok i tako je postupljeno, međutim on se ne odaziva već pola godine (ispričnice doktora uvijek dostavi).

Pitanja:

1. Obzirom da ne dozvoljava uređenje dijela koji ja koristim, a on je svoj dio uredio bez naše suglasnosti i nitko mu nije smetao, imam li ja ikakvo pravo na odmazdu zbog njegove adaptacije prije 9 godina i na njegov način tražiti povrat u prvobitno stanje zbog izvedenih radova bez suglasnosti suvlasnika? Koji je prekluzivni rok, tj. rok za zastaru? Naime, kako se to zove uopće? Ometanje vlasništva, posjeda...?

2. Kako postupiti u izvanparničnom postupku? Ako dam na sud, reći će da se to rješava na izvanparničnom postupku, a na isti ne izlazi i tražit će odbijanje tužbe.

[Jethro]

...nitko?

[Matrix]

Presuda Zupanijskog suda u Varaždinu uveliko daje odgovore na vaše upite.

(Čl. 37. st. 1. i 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima – „Narodne novine“, br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01 i 79/06)

Sentenca:

""Vođenje spora između stranaka radi diobe nekretnine ne isključuje pravo tužiteljice na suposjed iste, budući da istoj do okončanja postupka diobe predmetne nekretnine pripada pravo na suposjedovanje nekretnine u skladu s njenim suvlasničkim omjerima, a kada prestane pravo suvlasništva između stranaka i konstituira se novo pravo vlasništva na posebnom dijelu nekretnine, tada će takvo pravo isključiti pravo suposjedovanja tužiteljice na cijeloj nekretnini. ""

Obrazloženje;

Prvostupanjski sud je zaključio da nesporna činjenica tužiteljičinog prava suvlasništva predmetne nekretnine u ½ dijela, tužiteljici daje pravo na suposjedovanje predmetne nekretnine u ½ dijela, tužiteljici daje pravo na suposjedovanje predmetne nekretnine u smislu primjene materijalnopravne odredbe čl. 37. st. 1. i 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06 – dalje: ZV) u vezi čl. 30. st. 2. ZV-a.

Tim odredbama je propisano da se idealni dio stvari smatra samostalnom stvari u prometu i da sve što je određeno za jednu stvar, vrijedi i za idealne dijelove (čl. 37. st. 1. i 3. ZV-a), te da suvlasnik, u odnosu na suvlasnički dio, ima sve ovlasti koje pripadaju vlasniku (čl. 37. st. 4. ZV-a), dok je odredbom čl. 30. st. 2. ZV-a propisano da svaki vlasnik ima pravo posjedovanja, uporabe, korištenja i raspolaganja svojom stvari.

Navedene materijalnopravne odredbe daju ovlast suvlasniku na zaštitu prava vlasništva temeljem čl. 161. st. 1. i čl. 162. st. 1. ZV-a (pravo zahtijevati predaju u suposjed predmetne nekretnine, radi vršenja suposjeda u skladu sa suvlasničkim omjerom).

Tuženikov prigovor litispedencije prvostupanjski sud je ocijenio neosnovanim jer je utvrdio da se u predmetu, na koji se tuženik u svom prigovoru poziva, vodi spor radi razvrgnuća suvlasničke zajednice predmetne nekretnine, u vezi koje je zatražena provedba diobe etažiranjem te nekretnine i predajom u samostalni posjed svakoj od stranaka etažiranjem nastalih etažnih jedinica (posebnih dijelova porodične stambene zgrade). Prvostupanjski sud je ocijenio da tužiteljičin tužbeni zahtjev iz predmeta P. __/06, da se provede etažiranje predmetne stambene zgrade i da se strankama preda u samostalni posjed etažiranjem nastalih posebnih dijelova porodične stambene zgrade i tužbeni zahtjev u ovom predmetu ne predstavljaju identične tužbene zahtjeve, odnosno da ne postoji objektivni identitet spora.

Po ocjeni ovog suda, nema nikakve dvojbe da se ne radi o sadržajno identičnim zahtjevima u navedenim predmetima, čiji sadržaj je prvostupanjski sud pravilno utvrdio i koje činjenično utvrñenje, sadržajem žalbenih navoda, nije dovedeno u sumnju.

Dakle, predmetom tužbenog zahtjeva u ovoj parnici je predaja u suposjed cijele nekretnine tužiteljici, na temelju njenog suvlasničkog prava na predmetnoj nekretnini.

Takvo pravo tužiteljica ima temeljem materijalnopravnih odredbi na koje se prvostupanjski sud u obrazloženju svoje presude pozvao (čl. 37. u vezi čl. 30. ZV-a), a to pravo ostvaruje temeljem tužbe za zaštitu prava vlasništva, prema pravilno postavljenom tužbenom zahtjevu (iz čl. 162. st. 1. i čl. 161. st. 1. u vezi čl. 37. i 30. ZV).

Tek kada tužiteljičino (i tuženikovo) pravo suvlasništva prestane, te se konstituira novo pravo vlasništva na posebnom dijelu (posebnim dijelovima) nekretnine (vezano uz pravo suvlasništva na predmetnoj nekretnini), takvo pravo isključit će pravo suposjedovanja cijele nekretnine, međutim, do okončanja postupka diobe predmetne nekretnine tužiteljici pripada pravo na suposjedovanje predmetne nekretnine u skladu s njenim suvlasničkim omjerom, zbog čega vođenje spora između stranaka, radi diobe predmetne nekretnine, ne isključuje tužiteljičino pravo na suposjed, odnosno ne radi se o objektivnom identitetu tih dvaju sporova.“ Županijski sud u Varaždinu, Gž. 1530/08-2 od 25.XI.2008.