Pozdrav

[Ivana999]

Zivim u kuci s okucnicom koja ima 3 vlasnika. 2/4 kuce je vlasnik moja svekrva, 1/4 moj suprug, a ostalih 1/4 moj sogor. Kuca ima stan u prizemlju, na prvom katu i potkrovni stan. Kuca nije etazirana. Ja s muzem i djecom zivim u prizemlju, svekrva na 1 katu, a sogor je zivio u stanu u potkrovlju. Sogor je iznenada umro i oporucno je ostavio nekretninu svojoj djevojci tako da je ce ona sada biti vlasnik 25% kuce. Muz i ja bi je htjeli isplatiti ali se nemozemo dogovoriti. Mene sada zanima kada ona kao nasljednica dobije vlasnicki list moze li se ona osmah useliti u kucu? Mora li ona traziti neki posjed ako se drugi suvlasnici ne slazu da se useli? Da li prvo mora odredit kojih je njenih 25% kuce i etazirat? Ili ne?

[G-man]

...kada ona kao nasljednica dobije vlasnicki list moze li se ona odmah useliti u kucu?

 

Može.

 

Mora li ona traziti neki posjed ako se drugi suvlasnici ne slazu da se useli?

 

Ako ćete je spriječiti u tome, u konačnici će tužbom dobiti predaju nekretnine u suposjed i useliti.

 

Da li prvo mora odredit kojih je njenih 25% kuce i etazirat? Ili ne?

 

Ne mora, ali iz dosadašnjeg aranžmana, logična je opcija da se useli u tavanski stan. A onda, ako želite, možete se dogovoriti i drugačije. A možete je isplatiti, možete ići na razvrgnuće suvlasničke zajednice.

[Matrix]

Iz sudske prakse(članak 24.ZV)

Sentenca odluke;

""Nasljednik je trenutkom smrti pravnog prednika postao suposjednik nekretnine, bez obzira što nikada nije imao faktičnu vlast na toj nekretnini, budući da suposjed nekretnine prelazi na nasljednika u kvaliteti i obimu kakvog je imao njegov pravni prednik.""

Iz obrazloženja;

„Sud zaključuje da je tužitelj kao nasljednik pok. D.H., a koji je nesporno do svoje smrti bio suposjednik spornog stana, časom njegove smrti postao suposjednik prijeporne nekretnine, jer je ostaviteljev posjed prešao i na njega kao sunasljednika pa sukladno tome isti ima pravo temeljem odredbe čl. 24. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kao suposjednik štiti svoj suposjed od drugog suposjednika ukoliko je potpuno isključen iz dotadašnjeg suposjeda ili mu je bitno ograničen dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti. Sud otklanja prigovor tužene da bi radi donošenja odluke o tužbenom zahtjevu tužitelja bilo nužno raspravljati o pravnom odnosu stranaka jer osim što u parnici radi smetanja posjeda to nije dopušteno, tužitelj bez obzira na eventualnu valjanost ili nevaljanost usmene oporuke, čiju valjanost je ovdje tužitelj osporio tijekom ostavinskog postupka, je zatražio svoj nužni dio iz čega slijedi da je u svakom slučaju nasljednik iza pok. D.H. Jedina sporna činjenica između stranaka a koju je tužena osporila u odgovoru na tužbu jeste da li predmetni stan predstavlja ostavinsku imovinu iza pok. D.H. Sve ostale bitne činjenice na kojima tužitelj utemeljuje tužbeni zahtjev u ovom postupku tužena ne poriče. Nesporno je da su parnične stranke djeca pok. D.H. umrlog dana 19. svibnja 2005.g. iza kojeg se vodi ostavinski postupak kod prvostupanjskog suda pod brojem O. __/05. koji nije dovršen, da su parnične stranke zakonski nasljednici iza pok. D.H., te da je on do svoje smrti bio suposjednik predmetnog stana, da tuženik nikada nije izvršavao svoj posjed ili suposjed istog stana te da je prvi puta zatražio suposjed pismenim dopisom zaprimljenim po tuženoj dana 17. lipnja 2009.g., što je tužena odbila. Nije sporno da su parnične strane nasljednici pok. D.H. koji je do trenutka svoje smrti bio suposjednik predmetnog stana, to su obje parnične stranke trenutkom njegove smrti postale suposjednici stvari koje nasljeđuju. Kod toga s obzirom na odredbu čl. 129. ZN iz kojeg proizlazi da ostavina prelazi na nasljednike po sili samog zakona i u času smrti ostavitelja, u tom času postaje njegovo nasljedstvo te nasljednik tim časom stječe i ostala prava vezana uz njegovo nasljedstvo a ovo bez obzira na to da li je nasljednik pozvan na nasljedstvo temeljem oporuke ili zakona, s čime je vezan i posjed predmetne nekretnine (stana), to pravo na posjedovnu tužbu pripada i tužitelju bez obzira što on nije vršio nikakve posjedovne čine od smrti ostavitelja pa do časa kada je smetanje počinjeno odbijanjem tužene da mu preda suposjed predmetnog stana predajom ključeva od istog. Dakle, sama činjenica što tužitelj nije nikada vršio bilo kakvu faktičnu vlast na spornom stanu za pružanje posjedovne zaštite u trenutku kada mu drugi sunasljednik odbija predati faktičnu vlast na stvari na kojoj je prednik imao do trenutka svoje smrti suposjed, nije relevantna kako to pogrešno smatra tužena jer je i tužitelj u trenutku smrti svog pravnog prednika koji je do tog trenutka bio suposjednik, to postao, bez obzira na to da li je ikada stekao i faktičnu vlast na predmetnom stanu, jer je na tužitelja trenutkom smrti njegovog pravnog prednika prešao suposjed predmetnog stana upravo u takvoj kvaliteti i takvom obimu kakvog je imao i njegov pravni prednik. Za stjecanje suposjeda nasljednika i zaštitu u posjedovnoj parnici jedino je nužno da je prednik tužitelja bio i sam suposjednik stvari, te da bi u istoj situaciji u kakvoj je sada tužitelju bilo moguće njegovom pravnom predniku pružiti posjedovnu zaštitu. Tužitelj je imao pravo tražiti zaštitu svog suposjeda jer sunasljednici stječu suposjed u trenutku ostaviteljeve smrti, ostaju trajno nasljednici, pa to što tužena u ostavinskom postupku tužitelju osporava „pravo nasljedstva“ potpuno je irelevantno, jer za pravo na suposjed tužitelja nije potrebno raspravljati o njihovom pravnom odnosu ili veličini suvlasničkih dijelova u ostavinskoj imovini. Upravo zbog navedenog, a kako je u trenutku smrti pok. D.H. dana 19. svibnja 2005.g. na tužitelja kao nespornog zakonskog nasljednika prešao suposjed predmetnog stana kojeg je njegov pravni prednik imao učasu svoje smrti i to u kvaliteti i obimu kakvog je imao i njegov pravni prednik, to se bez obzira što tužitelj nikad nije bio u neposrednom suposjedu predmetnog stana i bez obzira što tužena njemu osporava pravo nasljedstva, smatra da je u cijelosti stupio u onakav posjed u kakvom je bio i njegov pravni prednik, pa upravo tužena a ne sud, pogrešno interpretira odredbe čl. 24. st. 1. ZV-a.“

Županijski sud u Varaždinu, Gž.3342/11-2 od 5. rujna 2011.

[Ivana999]

Nije mi jasno kako bi ona mogla doći u kuću ako nije određeno što je njenih 25 % ? To može biti svaki kutak kuće, to može biti 25% na svakom katu. Tu su isti ulaz na prvi kat i tavanski stan. Trebalo bi odrediti da li je tavanski stan točno 1/4 kuće jer ono ima više kvadrata od četvrtine.

Znaći postoji mogućnost da, kada dobije vlasnički list, ona uđe u dvorište i useli iako nije sve ovo gore određeno?

 

Ažurirano

 

Svi računi dolaze na svekrvu (jedan je priključak za plin, vodu, struju)? Pa sta ne bi ona trebala prvo sve to srediti kako bi mogla useliti. Kako rasporediti režije?

[G-man]

Nije mi jasno kako bi ona mogla doći u kuću ako nije određeno što je njenih 25 % ? To može biti svaki kutak kuće...

 

Upravo tako - u svakom kutku kuće ima 1/4 suvlasničkog udjela.

 

Trebalo bi odrediti da li je tavanski stan točno 1/4 kuće jer ono ima više kvadrata od četvrtine.

 

Ne bi trebalo, ali obzirom na dosadašnje stanje, logično je da ona useli u tavanski stan.

 

Znaći postoji mogućnost da, kada dobije vlasnički list, ona uđe u dvorište i useli iako nije sve ovo gore određeno?

 

Matrix me dopunio i hvala mu na tome - smetnuo sam s uma da se (su)posjed također nasljeđuje, tako da ona već u ovom trenutku može useliti. Ako ćete je sprečavati u tome, može podnijeti tužbu, koju će bez problema dobiti.

 

Svi računi dolaze na svekrvu (jedan je priključak za plin, vodu, struju)? Pa sta ne bi ona trebala prvo sve to srediti kako bi mogla useliti. Kako rasporediti režije?

 

Dogovorom, ali očito se rješenje nudi u njihovoj podjeli po broju ukućana.

[Matrix]

Nije mi jasno kako bi ona mogla doći u kuću ako nije određeno što je njenih 25 % ? To može biti svaki kutak kuće, to može biti 25% na svakom katu. Tu su isti ulaz na prvi kat i tavanski stan. Trebalo bi odrediti da li je tavanski stan točno 1/4 kuće jer ono ima više kvadrata od četvrtine.

neshvata te ili ne želite da shvatite,ona je pravna sljednica "šogora",i sve što je on imao pravo do svoje smrti,sad ima ona.

Nebitno je što kako ste gore napisali nije određena 1/4,da je tavanski stan veći od te 1/4-ine,jer nije nikom pa ni vama ništa određeno,odnosno radi se o suvlasništvu tako dugo sve dok se u nekom drugom postupku suvlasništvo podijeli(razvrgne).

Kad ste postavili upit "nije mi jasno kako bi ona mogla doći…",odgovor je u protupitanju "da li je to mogao njen pravni prednik".