Jump to content

Nadoknada štete za teške tjelesne ozljede


splovak

Preporučene objave

Tražim pomoć odnosno savjet

Okrivljenik je presudom od 21.12.2010. godine Temeljem čl. 99. st. 1 KZ-a osudjen na kaznu zatvora koja je preimenovana na uvjetnu kaznu (2 godine) za nanesene teške tjelesne povrede drugoj osobi. Dana 10.04.2015. godine je dobio dopis "Poziv tuženiku za davanje odgovora na tužbu;Tužbu da sud donese Presudu o naknadi neimovinske i imovinske štete. Sve skupa oko 96 000 Kuna! Dali je to uopće moguće poslije tako dugog perijoda od Presude. Radi se o osobi staroj 85 godina koja je imala taj incident (tada je imala skoro 80 godina). Možete mi dati savjet, što u ovom slučaju činiti?

 

Hvala

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Relevantne odredbe Zakona o obveznim odnosima glase;

Članak 230.

(1)Tražbina naknade štete zastarijeva za tri godine otkad je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila.

Članak 231.

(1) Kad je šteta prouzročena kaznenim djelom, a za kazneni progon je predviđen dulji rok zastare, zahtjev za naknadu štete prema odgovornoj osobi zastarijeva kad istekne vrijeme određeno za zastaru kaznenog progona.

(2) Prekid zastare kaznenog progona povlači za sobom i prekid zastare zahtjeva za naknadu štete.

(3) Isto vrijedi i za zastoj zastare

Kao što vidimo,odredbama čl. 231. Zakona o obveznim odnosima propisano je za slučaj kad je šteta prouzročena kaznenim djelom da zahtjev za naknadu štete prema odgovornoj osobi zastarijeva kad istekne vrijeme određeno za kazneni progon ako je za kazneni progon predviđen dulji rok zastare.

Rokovi zastare prema navedenoj odredbi računaju prema rokovima za zastaru kaznenog gonjenja, odnosno kaznenog progona ,a po odredbama Kaznenog zakona,kazneni progon ne može se poduzeti kad protekne određeno vrijeme od počinjenja kaznenog djela. Dakle, zastara kaznenog progona počinje teći od dana kad je kazneno djelo počinjeno. To znači da će se i početak roka zastare za podnošenje zahtijeva za naknadu štete, učinjene kaznenim djelom, određivati prema danu kad je kazneno djelo počinjeno. Prema st. 2. i 3. čl. 231. Zakona o obveznim odnosima prekid zastarijevanja kaznenog progona povlači za sobom i prekid zastarijevanja zahtjeva za naknadu štete, a isto vrijedi i za zastoj zastarijevanja,a po odredbama Kaznenog zakona zastara ne teče za vrijeme za koje se prema Zakonu kazneni progon ne može pokrenuti ili se ne može nastaviti. Istim Zakonom reguliran je institut prekida zastare kaznenog progona. Tako se zastara prekida svakom postupovnom radnjom koja se poduzima radi kaznenog progona počinitelja zbog počinjenja kaznenog djela te ako počinitelj počini istotakvo teško djelo ili teže kazneno djelo. Nakon svakog prekida zastara počinje ponovno teći. Međutim, zastara kaznenog progona nastupa u svakom slučaju kad protekne dvaput onoliko vremena koliko je,prema Zakonu, određena zastara kaznenog progona (apsolutna zastara). To će konkretno značiti da pokretanje i vođenje kaznenog postupka prekida tijek zastarijevanja kaznenog progona, ali prekida i tijek zastarijevanja zahtjeva za naknadu štete koje ponovno počinje teći od pravomoćnosti osuđujuće odluke u kaznenom postupku. Međutim, kad nastupi apsolutni rok zastare onda će nastupiti zastara za zahtijevanje naknade štete bez obzira na to koliko je vremena prošlo od trenutka pravomoćnosti osuđujuće kaznene odluke.

U tužbi između ostalog pogledaj te kad je tužitelj podnijeo tužbu sudu,a u svakom slučaju u odgovoru na tužbu istaknite prigovor zastare zahtjeva za naknadu štete.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ovo što je Matrix naveo svakako stoji, međutim uz mali dodatak - u režimu ranijeg KZ-a.

 

Novi KZ je radikalno promijenio pitanje zastare kaznenog progona, uveo jedinstvenu zastaru, ukinuo diverzifikaciju relativne i apsolutne zastare, posljedično i prekida zastare (više ga nema). A čl. 86. aktualnog KZ-a je po pitanju zastare jasan - ako do stupanja na snagu novog zakona, prema odredbama ranijeg zakona nije nastupila zastara kaznenog progona/izvršenja kazne, vrijedit će rokovi novog zakona, bez obzira bili oni povoljniji ili nepovoljniji ppo okrivljenika.

 

Sukladno navedenome, vidljivo je da naš ZOO nije usklađen sa KZ-om po ovom pitanju, ali kako i sam ZOO upućuje na KZ po pitanju zastare kaznenog progona, meritoran zakon je KZ.

 

Uz napomenu da, ukoliko je u sklopu kaznenog postupka stavljen prijedlog za ostvarivanje imovinsko-pravnog zahtjeva usmjerenog na naknadu štete, tada je zastara potraživanja bila u prekidu sve do pravomoćnog okončanja kaznenog postupka, a nakon toga krenula je iznova sa rokom koji je propisan za zastaru kaznenog progona.

 

Sve ovo upućuje na jasan zaključak - zastare definitivno nema, obveze naknade štete će biti (parnični sud obzirom na pravomoćnu kaznenu osudu po tom pitanju ima svezane ruke), jedino ostaje pitanje visine naknade štete, koja je, po mom mišljenju danom isključivo na temelju ovih šturih podataka, previsoka, osim ako se nije "ubilo Boga" u oštećeniku, što bi značilo da su mu nanesene doista iznimno teške tjelesne ozljede, koje su ostavile i trajne posljedice. Ključan za visinu naknade biti će nalaz i mišljenje vještaka.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ma nema potrebe za posipanje pepelom, Matrix... ;-)

 

Sve OK, ovo je samo još jedan u nizu eklatantnih primjera sinkroniziranosti te na koji način hrvatski zakonodavac piše zakone, a to je šalabajzerski i bitno da se mijenja. Da li te promjene doista donose korak naprijed u racionalizaciji postupanja čitavog sustava - sekundarno je pitanje.

 

Što reći za sve ono što je pogodilo kazneni segment pravosuđa u zadnjih 7 godina? Od najave nekakvih "kopernikanskih obrata" i nevjerojatne ažurnosti u obradi i rješavanju predmeta, realnost je sljedeća - DORH-u preko noći iznimno povećan opseg posla, kojeg nije pratilo ama baš nikakvo povećanje u kadrovima (a očekuju se bolji rezultati, čista matematika govori da to jednostavno nije moguće), nametnuti suludo kratki rokovi za rješavanje predmeta pred DORH-om, dok primjerice na sudu toga nema (jedini rok je onaj zastarni, koji je sada zbog promjene shvaćanja zastare iznimno dug), lagano narušenje načela jednakosti oružja (koliko god se nekome ovo ne sviđalo - to je činjenica), od obećanja da će ovo sada biti nešto dosad neviđeno i "space shuttle" u odnosu na ranije, da parafraziram - "tresla se brda, rodilo se ništ", obzirom je trajanje postupaka gotovo pa identično onom iz ranijeg "režima".

 

I što sada? Opet sve ukinuti i vratiti na staro? To bi bilo pljuvanje u vlastiti tanjur, pogotovo sada kada se sustav konačno uspio priviknuti na novu regulativu. Da ne pričam o povredi taštine naših vrlih političara i mnogobrojnih "stručnjaka". Nema druge doli raditi na poboljšanju. Ali i dalje stojim iza riječi da je čitav sustav kaznenog segmenta pravosuđa ovim promjenama u zadnjih 7 godina "silovan na osobito ponižavajući način".

 

P.S. Malo sam skrenuo s teme, ali nek mi bude oprošteno. :-)

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija