Jump to content

Stjecanje posjeda nad vlasnistvom


OPD51

Preporučene objave

Problem stjecanja posjeda nad vlasnistvom sudskim putem:

1) Nekretnina je u posjedu osobe koja je tuzila vlasnika za stjecanje vlasnistva i poderedno za odstetu za korisna ulaganja te trazi pravo posjeda dok se ne isplati odsteta temeljem stjecanja bez osnove. Istovremeno je podnesena protutuzba vlasnika za predaju nekretnine u posjed vlasniku.

Tuzitelj je pravomocno odbijen u zahtjevu za stjecanje vlasnistva buduci da za to nema temelja (ugovor proglasen nistavnim). O odsteti se jos parnici kao i o zahtjevu za predaju u posjed (vec 20 godina).

 

2) Vlasnik je oduzeo posjed posjedniku. Sud je u parnici za smetanje posjeda presudio da je vlasnik smetao posjednika u zadnjem mirnom posjedu. U presudi se poziva na odredbe zakona "da se u sporu ne raspravlja o pravu na posjed vec o zadnjem mirnom posjedu" i upucuje vlasnika na sudsko ostvarivanje prava posjeda gdje ce se raspravljati o pravu na posjed.

 

3) Vlasnik pokrece novu tuzbu za predaju nekretnine u posjed vlasniku. Pri tome se poziva na cinjenicu da je posjednik odbijen u zahtjevu za vlasnistvo, a ugovor proglasen nistavnim, citira zakon o vlasnistvu prema kojem je posjed neposten, a neposteni posjednik nema pravo zadravanja nekretnine na ime odstetnog zahtjeva. Sud odredjuje da je posjednik u prethodnom sporu za smetanje posjeda "dokazao pravo posjeda nad nekretninom i da ima to pravo dok mu se ne isplate potrazivanja". Ni nakon 20 god jos nije utvrdjeno da li posjednik uopce ima pravo na odstetu.

 

Sve sporove i presude donosi isti sudac. Imovina je blokirana i na raspolaganju nepostenom posjedniku.

Ima li itko komentar ili predlog kako vlasnik moze steci posjed svojeg vlasnistva?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

 

3) Vlasnik pokrece novu tuzbu za predaju nekretnine u posjed vlasniku. Pri tome se poziva na cinjenicu da je posjednik odbijen u zahtjevu za vlasnistvo, a ugovor proglasen nistavnim, citira zakon o vlasnistvu prema kojem je posjed neposten, a neposteni posjednik nema pravo zadravanja nekretnine na ime odstetnog zahtjeva. Sud odredjuje da je posjednik u prethodnom sporu za smetanje posjeda "dokazao pravo posjeda nad nekretninom i da ima to pravo dok mu se ne isplate potrazivanja". Ni nakon 20 god jos nije utvrdjeno da li posjednik uopce ima pravo na odstetu.

 

Sve sporove i presude donosi isti sudac. Imovina je blokirana i na raspolaganju nepostenom posjedniku.

Ima li itko komentar ili predlog kako vlasnik moze steci posjed svojeg vlasnistva?

 

vlasnik nekretnine pogrešno radi. prvo posjedniku treba poslati (preporučen i sa povratnicom ) prijedlog za sklapanje ugovora o najmu i kopiju vlasničkog lista. predpostavljam posjednik će ponudu zanemariti. tada je nepošten korisnik tuđe imovine (nezakonito koristi tuđu imovinu). nakon primjerenog roka ako ne dobiješ odgovor kojim se prihvaća ponuda podnijeti tužbu. tražit najam za zadnjih 5 godina (od dana podnošenja tužbe) i predaju posjeda.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

vlasnik nekretnine pogrešno radi. prvo posjedniku treba poslati (preporučen i sa povratnicom ) prijedlog za sklapanje ugovora o najmu i kopiju vlasničkog lista. predpostavljam posjednik će ponudu zanemariti. tada je nepošten korisnik tuđe imovine (nezakonito koristi tuđu imovinu). nakon primjerenog roka ako ne dobiješ odgovor kojim se prihvaća ponuda podnijeti tužbu. tražit najam za zadnjih 5 godina (od dana podnošenja tužbe) i predaju posjeda.

kakva je razlika ako ide izravnom tužbom,budući da je kod vlasničke tužbe za predaju u posjed nebitno poštenje posjednika,več imali ili nema pravo na posjed,koje pravo upravo tuženi mora dokazati.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Sud odredjuje da je posjednik u prethodnom sporu za smetanje posjeda "dokazao pravo posjeda nad nekretninom i da ima to pravo dok mu se ne isplate potrazivanja"

A to isto demantuje sljedećim

U presudi se poziva na odredbe zakona "da se u sporu ne raspravlja o pravu na posjed vec o zadnjem mirnom posjedu"

Različit stav

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

A to isto demantuje sljedećim

 

Različit stav

 

Upravo tako, isti zakon tumači različito. U prvom sporu valjda ispravno dok u vlasničkoj tužbi utvrđuje da je "iako se u tom sporu ne raspravlja o pravu na posjed, savjesnosti posjeda... Sud u tom sporu ipak utvrdio da posjedniku pripada posjed".

 

Mislim da sudac nije nevješt već da zna što radi.

Zašto to radi mogu samo pretpostaviti.

Koje bi bilo riješenje za izlaz iz ove situacije?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

kakva je razlika ako ide izravnom tužbom,budući da je kod vlasničke tužbe za predaju u posjed nebitno poštenje posjednika,več imali ili nema pravo na posjed,koje pravo upravo tuženi mora dokazati.

 

Posjednik i sud vrlo dobro znaju da je posjednik pravomočna odbijen u tužbi za stjecanje vlasništva i da nema osnove za korištenje nekretnine. Vlasnik je to naveo u tuzbi. Ponuda za sklapanje ugovora ostala bi iz ignorirana i od posjednika i od suda jednako kao i svaki zahtjev za predaju posjeda vlasniku.

 

Vlasnik je tražio da posjednik dokaze pravo na posjed. Dok je posjednik isticao samo "moralno pravo" jer očito nema nikakvog dokaza da mu posjed pripada sudac je "uskočio" i iz konstruirao poziv na odredbu Čl. 441 navodeći "iako je u sporu za smetanje posjeda isključeno raspravljanje o pravu na posjed.....posjednik je u tom sporu dokazao da mu posjed pripada".

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ponuda za sklapanje ugovora ostala bi iz ignorirana i od posjednika i od suda jednako kao i svaki zahtjev za predaju posjeda vlasniku.

 

to bi i trebao biti cilj. ignoriranjem ponude za sklapanje ugovora o najmu postaje nepošten posjednik. puno veče šanske posoje za deložaciju napoštenug posjednika i naplatu najma + kamata i ostalih troškova.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

"iako je u sporu za smetanje posjeda isključeno raspravljanje o pravu na posjed.....posjednik je u tom sporu dokazao da mu posjed pripada".

dokazao je faktičku vlast na nekretnini ali ne i pravo na posjed,niti se o pravu uopće raspravlja u takvom postupku.

Nadalje je povrijeđeno načelo neposrednosti dokaza,budući da se sud u vlasničkoj parnici poziva na činjenice utvrđene u posjedovnoj parnici.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

to bi i trebao biti cilj. ignoriranjem ponude za sklapanje ugovora o najmu postaje nepošten posjednik. puno veče šanske posoje za deložaciju napoštenug posjednika i naplatu najma + kamata i ostalih troškova.

 

Nije li posjed nepošten od trenutka kada posjednik saznaje da nema zakonsko pravo na posjed? To bi u ovom slučaju bilo od pravomoćne presude o odbijanju zahtjeva za stjecanje vlasnistva budući da ne postoji valjani dokument za to. Vlasnik je u vlasničkoj tužbi tražio da posjednik dokaže pravo posjeda, no posjednik ne posjeduje valjani dokument koji mu daje pravo posjeda, jedino što ističe je "moralno pravo" na posjed.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

dokazao je faktičku vlast na nekretnini ali ne i pravo na posjed,niti se o pravu uopće raspravlja u takvom postupku.

Nadalje je povrijeđeno načelo neposrednosti dokaza,budući da se sud u vlasničkoj parnici poziva na činjenice utvrđene u posjedovnoj parnici.

 

Sud ocito tu faktičku vlast tumači kao pravo na posjed jer kaže "mada je u parničnom postupku sukladnon čl.441 isključeno raspravljanje o pravu na posjed ...... Iz rješenja proizlazi da je tuzenik (vlasnik) smetao tužitelja (posjednika) u posljednjom mirnom stanju posjeda, iz čega proizlazi da je sud utvrdio prethodno pravo posjednika nad prijepornom nekretninom".

 

Da li viši sud pazi na povredu načela neposrednosti dokaza po službenoj duznosti?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Da li viši sud pazi na povredu načela neposrednosti dokaza po službenoj duznosti?

nepazi,no u vašem slučaju utvrđenja u posjedovnoj parnici uopće neigraju ulogu u reivindikaciji,i upravo glede toga se spor radi smetanja posjeda okončava rješenjem a ne presudom,što će reći da u vašem slučaju više i nije bitno načelo neposrednosti,već pogrešna ocjena dokaza,slijedom čega zakon dopušta preinačenje prvostupanjske presude u povodu žalbe samo ako

je prvostupanjski sud pogrešnno ocijenio isprave ili posredno izvedene dokaze, a odluka je prvostupanjskog suda utemeljena isključivo na tim dokazima,pa imajuči u vidu da je prvostupanjski sud pogrešno ocijenio rješenje o smetanju posjeda i iz njega izveo zaključak kako tuženi ima pravo na posjed te isključivo na takvoj pogrešnoj ocjeni utemeljio svoju odluku,to je nesumnjivo indikator za preinačenje presude.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

nepazi,no u vašem slučaju utvrđenja u posjedovnoj parnici uopće neigraju ulogu u reivindikaciji,i upravo glede toga se spor radi smetanja posjeda okončava rješenjem a ne presudom,što će reći da u vašem slučaju više i nije bitno načelo neposrednosti,već pogrešna ocjena dokaza,slijedom čega zakon dopušta preinačenje prvostupanjske presude u povodu žalbe samo ako

je prvostupanjski sud pogrešnno ocijenio isprave ili posredno izvedene dokaze, a odluka je prvostupanjskog suda utemeljena isključivo na tim dokazima,pa imajuči u vidu da je prvostupanjski sud pogrešno ocijenio rješenje o smetanju posjeda i iz njega izveo zaključak kako tuženi ima pravo na posjed te isključivo na takvoj pogrešnoj ocjeni utemeljio svoju odluku,to je nesumnjivo indikator za preinačenje presude.

 

Hvala za ovo pojasnjenje.

Vlasnik je u zalbi istaknuo: da se se sud poziva na odredbu cl. 441 i rijesenje spora za zastitu posjeda te zakljucak da je sud "predhodno utvrdio pravo posjeda posjednika nad prijepornom nekretninom" u tom sporu.

Isto tako da sud u ovoj tuzbi nije uopce uzeo u obzir relevantne odredbe ZV-a.

Nadam se da ce visi sud biti dovoljno mudar.

 

Ova jednostavna tuzba se vuce vec 5 god, jer je sud uspjesno "minira" i jednom vec donesena presuda u korist posjednika bila odbijena na visem sudu. Sudac ocito ima neku racunicu.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 1 godina kasnije...

Poštovani, nastavno na ovu temu. Županijski sud uvažio je žalbu tužitelja i ukinuo presudu. Istina, tužitelj je u žalbi ukazivao da je općinski sud pogrešno temeljio presudu te tumačio da je" tuženik - posjednik u predhodnom sporu za smetanje posjeda dokazao da mu pripada pravo na posjed" , a županijski sud presudu je ukinuo iz nekog petog razloga.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija