očekivano, a nenaslijeđeno

[preveslan]

Otac (s kojim, poslije rastave roditelja, ne živim od '72) 1994. je naslijedio stan (darovnim ugovorom) od svoje majke u kojem je živio u zajedničkom kućanstvu.

Nakon njene smrti, 2001. On Darovnim ugovorom daruje svoj suvlasnički dio svojoj sestri, a koja se udala izvan Zagreba i ne živi s njima od '78.

Temeljem tog darovnog ugovora ostavinska rasprava nije ni održana.

Također, temeljem istog darovnog ugovora, Općinski sud u Zagrebu je dopustio Njoj upis vlasništva nad nekretninom. Prema članku darovnog ugovora, Obdarena u posjed darovane nekretnine stupa po smrti Darovatelja

 

Dotična je, nažalost, preminula prije 7-8 godina i iza sebe ostavila supruga i dvoje, danas, punoljetne djece.

 

Ako išta znači, sa sestrom se za života viđao par puta godišnje, a obzirom da je dosta težak kronični bolesnik, zadnjih 5-6 godina sam jedini ja koji ga razvozi i obilazi po bolnicama, pregledima. Rodbina sestre ga nijednom nije obišla ili posjetila. Osim nekoliko telefonskih poziva godišnje.

 

Pitanje, da li On uopće više može raspolagati nekretninom u smislu prodaje (razmišlja o odlasku u umirovljenički dom) i da li Ja kao ''nekakav'' njegov nasljednik imam ikakva prava u nasljedstvu?

 

Također, mogu li ja, po njegovoj smrti, ''naslijediti'' eventualna novčana dogovanja (znam da je nedavno digao novčani kredit u banci)?

[bovu]

 

Također, mogu li ja, po njegovoj smrti, ''naslijediti'' eventualna novčana dogovanja (znam da je nedavno digao novčani kredit u banci)?

 

ako si nasljednik i ako nasljediš neku imovinu obvezno nasljeđuješ i dugove do vrijednosti nasljeđene imovine.

ako ne nasljeđuješ imovinu odreci se nasljedstva pa ne nasljeđuješ dugove.

 

ko je u gruntovnici upisan kao vlasnik stana.

preminula osoba nemože steči vlasništvo (osim ako je upisano prije smrti daroprimca).

[Matrix]

a koja se udala izvan Zagreba i ne živi s njima od '78.

činjenica koja nije bitna za vašu pravnu stvar

temeljem istog darovnog ugovora, Općinski sud u Zagrebu je dopustio Njoj upis vlasništva nad nekretninom.

čime je postala knjižna vlasnica nekretnine a na temelju pravnog posla

Dotična je, nažalost, preminula prije 7-8 godina i iza sebe ostavila supruga i dvoje, danas, punoljetne djece.

što će reći da umrlu nasljeđuju nabrojani u citiranom tekstu

a obzirom da je dosta težak kronični bolesnik, zadnjih 5-6 godina sam jedini ja koji ga razvozi i obilazi po bolnicama, pregledima.

to je vaša moralna i zakonska obveza da se brinete za svoje roditelje,u ovom slučaju za oca

da li On uopće više može raspolagati nekretninom u smislu prodaje

nemože,za pravni promet nekretninama su mjerodavni podatci koje odražavaju zemljišne knjige,što će reći da vaš otac nije vlasnik konkretne nekretnine

i da li Ja kao ''nekakav'' njegov nasljednik imam ikakva prava u nasljedstvu?

samo po pitanju ostale imovine neovisne o nekretnini koja je bila predmetom darovanja

mogu li ja, po njegovoj smrti, ''naslijediti'' eventualna novčana dogovanja

po pitanju odgovornosti za dugove ostavitelja Bovu vam je već odgovorio.

[preveslan]

molim za još malo detalja,

znači, ja ne naslijeđujem nekretninu, a osim nje, otac nema više ništa što bi ja mogao naslijediti.

digao je kredit, prodao neke dionice, u minusu je na tekućem na koji prima mirovinu, ali ja osobno od svega toga niti imam niti sam imao osobne koristi.

 

ako sam dobro shavito, moram se službeno odreči nasljedstva kako me nebi mogli teretiti za sve njegove dugove (krediti, računi i sl.) ??

 

ili??

[Matrix]

moram se službeno odreči nasljedstva kako me nebi mogli teretiti za sve njegove dugove (krediti, računi i sl.)

upravo tako

[preveslan]

zahvaljujem na odgovorima

[preveslan]

evo, nakon 5 godina, imam još jedno pitanje:

Otac je umro, u staračkom domu

ja s njim nemam kontakt, po njegovoj volji, nikakav zadnjih 3 godine. Ostavio je neplaćene račune za posljednjih ca 14 mjeseci tj. od 2007 (ili2008) uknjiženi vlasnik stana je suprug njegove pokojne sestre (šogor).

Komu ostaju naslijeđena dugovanja, neplaćenih računa za pripadajuča brojila (voda, struja, plin...), znači sve što se tiće adrese stana na koju je bio prijavljen ali nije bio i vlasnik istoga?

Napomena, dotični je prije ca 3 godine prenio račune holdinga na svoje ime. Da li ih plaća?, ne znam.

Ne pitam za eventualna dugovanja po tekućem računi ili sl., samo za račune koji se odnose na trošila stana, a koji čak ni nije njegov, ali su računi glasili na njegovo ime.

Zahvaljujem unaprijed

[Borbena7]

Za dugove odgovara onaj na koga glase nepodmireni računi. Ukoliko je on umro, tada odgovaraju njegovi nasljednici, ali samo do visine vrijednosti svog nasljednog dijela.

 

[Lala1986]

Poštovani imam problem sa ocem 2016.godine darovnim ugovorom mi je dao bakinu kuću koju je on dobio na ostavinskoj(on je imao 3/4,a teta1. 1/4).Ugovor je ovjeren i sastavljen kod odvjetnika i javnog bilježnika. Poslije 2020.teta mi daje i svoj dio u kući s tim da njoj otac daje njivu - zamjena. Isto tako 2020.otac mi darovanim ugovorom daje dio svoga dvorišta da mi se proširi parcela. Tu se radi parcelacija, elaborat, papiri za dizanje kata i kreće se napokon upis prava vlasništva, ali dok ja to sve čekam otac svojoj sestri( teti2.) dosmrtnim ugovorom daje sve svoje tako i ovu kuću i ona se upiše prije mene a ja sam u postupku svega. Sada smo na sudu i zanima me jeli mi mogu uzeti kuću ili ju ja mogu vratiti?Moja greška je što nisam odmah na sud išao se upisati ali računao sam da mi je sigurnost ugovor o darovanju, s tim da mi je dao suglasnost za dizanje kata i parcelizaciju. U ovoj kući sam 5 godina, sve adaptirano, otac samnom radio. 

[Matrix]

prije 6 sati , Lala1986 je napisao:

Sada smo na sudu i zanima me jeli mi mogu uzeti kuću ili ju ja mogu vratiti?

Prema odredbi čl. 125.Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, kada je više osoba sklopilo s otuđivateljem pravne poslove radi stjecanja vlasništva iste nekretnine, vlasništvo će steći ona koja je u dobroj vjeri prva zatražila upis u zemljišnu knjigu, ako su ispunjene i sve ostale pretpostavke za stjecanje vlasništva, s tim da brisanje upisa vlasništva te osobe i uknjižbu u svoju korist može zahtijevati osoba kojoj je otuđivatelj otuđio nekretninu i predao joj u samostalni posjed, ako dokaže da stjecatelj nije postupio u dobroj vjeri jer je u trenutku kad je sklopio pravni posao s otuđivateljem znao da je nekretnina drugomu već valjano otuđena i predana u samostalni posjed.
Zahtjev za brisanje može se postaviti u roku od tri godine od upisa čije se brisanje zahtijeva. 
Dakle, u slučaju višestrukog otuđenja vlasništvo nekretnine steći će onaj stjecatelj koji je u dobroj vjeri prvi zatražio upis u zemljišnu knjigu, ako su ispunjene i sve ostale pretpostavke za stjecanje prava vlasništva.

U primjeni čl. 125 ZV ističem odluku Županijskog suda u Varaždinu br. Gž-1770/14-2 od 20. siječnja 2015.. 

U tom predmetu je bilo riječi o otuđenju iste nekretnine ugovorom o doživotnom
uzdržavanju, s jedne strane, i ugovorom o darovanju, s druge strane. Prema ocjeni toga suda, riječ je o primjeni odredbe članka 125. Zakona o vlasništvu i drugim
stvarnim pravima , koja regulira pravnu situaciju kad je više osoba sklopilo s otuđivateljem pravne poslove radi stjecanja vlasništva iste nekretnine. U konkretnoj pravnoj situaciji koja je slićna vašoj tj. u obrnutom načinu stjecanja, konkurira stjecanje vlasništva na temeljuUgovora o doživotnom uzdržavanju  i stjecanje vlasništva na temelju  Ugovora o  darovanju. 
Prema ocjeni drugostupanjskog suda, postupanje drugotuženika nije bilo u dobroj vjeri u smislu odredbe članka 125. stavak 2. ZV-a, od koje odredbe pravilno polazi i prvostupanjski sud kod rješenja ovoga spora, jer je u trenutku kad je  prvotuženica s njim sklopila Ugovor o darovanju znao da ona ima s njegovim pokojnim bratom sklopljen Ugovor o doživotnom uzdržavanju i da isti ugovor nije raskinut (u vrijeme sklapanja Ugovora o darovanju vodio se sudski postupak radi raskida predmetnog ugovora kod istog prvostupanjskog suda, koji je u međuvremenu pravomoćno okončan i tužbeni zahtjev je odbijen).

Osim toga, tužiteljice su se i nalazile (i nalaze se) u posjedu nekretnine koja je bila predmet Ugovora o doživotnom uzdržavanju, što su i prema ocjeni drugostupanjskog suda činjenice koje ukazuju na postupanje koje nije u skladu s pravnim standardom postupanja u dobroj vjeri na strani obdarenika, tj. drugotuženika. Upravo slijedom navedenog, tužiteljice su, kao nasljednice pok. davatelja uzdržavanja, legitimirane na podnošenje tužbe u smislu odredbe članka 125. stavak 2. ZV-a, kao što pravilno zaključuje i prvostupanjski sud.
Dakle, u konkretnom slučaju, u konkurenciji ugovora o doživotnom uzdržavanju i
ugovora o darovanju vlasnikom nekretnine smatrat će se davatelj uzdržavanja bez obzira na to što se obdarenik upisao kao vlasnik te nekretnine u zemljišnu knjigu, ako je davatelju uzdržavanja nekretnina predana u posjed, a obdarenik u vrijeme sklapanja
ugovora o darovanju nekretnine sklopljenog nakon ugovora o doživotnom uzdržavanju, nije postupao u dobroj vjeri.

 

[Lala1986]

Ona a pogotovo on je znao da se papiri tada sređuju i da je sve pokrenuto da se do kraja sredi sve, ali neda vrag mira kad je nekome krenulo moraš ga tlačiti. Ona je s njim tek sada 2021.napravila ugovor. 

 

Na 15. 06. 2021. at 23:05, Matrix je napisao:

Prema odredbi čl. 125.Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, kada je više osoba sklopilo s otuđivateljem pravne poslove radi stjecanja vlasništva iste nekretnine, vlasništvo će steći ona koja je u dobroj vjeri prva zatražila upis u zemljišnu knjigu, ako su ispunjene i sve ostale pretpostavke za stjecanje vlasništva, s tim da brisanje upisa vlasništva te osobe i uknjižbu u svoju korist može zahtijevati osoba kojoj je otuđivatelj otuđio nekretninu i predao joj u samostalni posjed, ako dokaže da stjecatelj nije postupio u dobroj vjeri jer je u trenutku kad je sklopio pravni posao s otuđivateljem znao da je nekretnina drugomu već valjano otuđena i predana u samostalni posjed.
Zahtjev za brisanje može se postaviti u roku od tri godine od upisa čije se brisanje zahtijeva. 
Dakle, u slučaju višestrukog otuđenja vlasništvo nekretnine steći će onaj stjecatelj koji je u dobroj vjeri prvi zatražio upis u zemljišnu knjigu, ako su ispunjene i sve ostale pretpostavke za stjecanje prava vlasništva.

U primjeni čl. 125 ZV ističem odluku Županijskog suda u Varaždinu br. Gž-1770/14-2 od 20. siječnja 2015.. 

U tom predmetu je bilo riječi o otuđenju iste nekretnine ugovorom o doživotnom
uzdržavanju, s jedne strane, i ugovorom o darovanju, s druge strane. Prema ocjeni toga suda, riječ je o primjeni odredbe članka 125. Zakona o vlasništvu i drugim
stvarnim pravima , koja regulira pravnu situaciju kad je više osoba sklopilo s otuđivateljem pravne poslove radi stjecanja vlasništva iste nekretnine. U konkretnoj pravnoj situaciji koja je slićna vašoj tj. u obrnutom načinu stjecanja, konkurira stjecanje vlasništva na temeljuUgovora o doživotnom uzdržavanju  i stjecanje vlasništva na temelju  Ugovora o  darovanju. 
Prema ocjeni drugostupanjskog suda, postupanje drugotuženika nije bilo u dobroj vjeri u smislu odredbe članka 125. stavak 2. ZV-a, od koje odredbe pravilno polazi i prvostupanjski sud kod rješenja ovoga spora, jer je u trenutku kad je  prvotuženica s njim sklopila Ugovor o darovanju znao da ona ima s njegovim pokojnim bratom sklopljen Ugovor o doživotnom uzdržavanju i da isti ugovor nije raskinut (u vrijeme sklapanja Ugovora o darovanju vodio se sudski postupak radi raskida predmetnog ugovora kod istog prvostupanjskog suda, koji je u međuvremenu pravomoćno okončan i tužbeni zahtjev je odbijen).

Osim toga, tužiteljice su se i nalazile (i nalaze se) u posjedu nekretnine koja je bila predmet Ugovora o doživotnom uzdržavanju, što su i prema ocjeni drugostupanjskog suda činjenice koje ukazuju na postupanje koje nije u skladu s pravnim standardom postupanja u dobroj vjeri na strani obdarenika, tj. drugotuženika. Upravo slijedom navedenog, tužiteljice su, kao nasljednice pok. davatelja uzdržavanja, legitimirane na podnošenje tužbe u smislu odredbe članka 125. stavak 2. ZV-a, kao što pravilno zaključuje i prvostupanjski sud.
Dakle, u konkretnom slučaju, u konkurenciji ugovora o doživotnom uzdržavanju i
ugovora o darovanju vlasnikom nekretnine smatrat će se davatelj uzdržavanja bez obzira na to što se obdarenik upisao kao vlasnik te nekretnine u zemljišnu knjigu, ako je davatelju uzdržavanja nekretnina predana u posjed, a obdarenik u vrijeme sklapanja
ugovora o darovanju nekretnine sklopljenog nakon ugovora o doživotnom uzdržavanju, nije postupao u dobroj vjeri.

 

Onda ima nade da nece dobiti kucu jer na stvarno sramotan i frigidan nacin su me iz igrali.