zmodri11 objavljeno: 24. studeni 2017. Dijeli objavljeno: 24. studeni 2017. Nakon dugih 6 godina prvostepeni sud odbio tužiteljicu po svim osnovama protiv malodobne djece. (spor se vodio kao da su bili u vanbračnoj zajednici sa tužiteljicom) Dužna im oko cca 450 000 kn sudskih troškova. Ja nisam dobro prošao ali postoji županijski sud, revizija itd. Bitno mi da su već jednom maknuli djecu iz spora i maknuli teret s njihove imovine. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
virtalni odgovoreno: 24. studeni 2017. Dijeli odgovoreno: 24. studeni 2017. a pitanje je? Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
zmodri11 odgovoreno: 24. studeni 2017. Autor Dijeli odgovoreno: 24. studeni 2017. Sud je konstatirao da je nevažno što je tuženik imao veze sa više žena i što je nekoliko mjeseci živio u podstanarstvu sa drugom ženom te smatra da se je vanbračna veza nastavila kad se je tuženik vratio u svoju kuću u kojoj je tad živjela i tužiteljica. Po meni nikakva vanbračna zajednica nije dokazana poglavito u pogledu ekonomske, intimne, emotivne itd. Čak su ispustili dokaz o posudbi novca s kamatom od strane tužiteljice. Neovisno o tome da je čak tužiteljica bila u braku sa tuženim, smatram da bi tužiteljica morala dokazati svoje ulaganje u nekretninu u suvlasničkom vlasništvu, a ne nikako da građ.vještak procjenjuje nadograđeni dio i po njegovom vještačenju odredi polovicu tužiteljici kao njen dio ulaganja. Da bude jasnije objekat je nastao kapitalizacijom vlastite imovine tuženih. Moje pitanje glasi : Može li se uopće na taj naćin procjenjivat nadograđeni dio ili bi tužiteljica trebala dokazati svoje ulaganje u isto kreditima, svojim sredstvima iz plaće ili joj je dovoljno da sud potvrdi vanbračnu i sve ide po pola? Što je sa onim da je zajednička imovina ona koja je stećena radom? Kapitalizacija imovine tuženih tu se ne bi trebala računat? Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Željac047 odgovoreno: 24. studeni 2017. Dijeli odgovoreno: 24. studeni 2017. prije 1 sat , zmodri11 je napisao: Moje pitanje glasi : Može li se uopće na taj naćin procjenjivat nadograđeni dio ili bi tužiteljica trebala dokazati svoje ulaganje u isto kreditima, svojim sredstvima iz plaće ili joj je dovoljno da sud potvrdi vanbračnu i sve ide po pola? Poštovani, ako se utvrdi postojanje vanbračne zajednice, a imovinsko pravni odnosi su, sukladno Obz, uređeni kao i u bračnoj zajednici, onda Vam nije teško da i sami zaključite da se sve stečeno za vrijeme trajanja iste dijeli popola (50:50)..., sve ostalo se rješava sudskim putem, što je kod Vas, očito, i riješeno, te je sud, smatrajući da ima dovoljno utvrđenih činjenica za donošenje odluke (presude) istu i donio, no iz Vaših navoda, Vi niste zadovoljni takvom presudom, pa će, kako i sami navodite, temeljem Vaše žalbe, sve rješavati drugostupanjski sud u žalbenom postupku koji može potvrditi ili poništiti presudu prvostupanjskog suda... Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
bovu odgovoreno: 25. studeni 2017. Dijeli odgovoreno: 25. studeni 2017. prije 5 sati , zmodri11 je napisao: Moje pitanje glasi : Može li se uopće na taj naćin procjenjivat nadograđeni dio ili bi tužiteljica trebala dokazati svoje ulaganje u isto kreditima, svojim sredstvima iz plaće ili joj je dovoljno da sud potvrdi vanbračnu i sve ide po pola? Što je sa onim da je zajednička imovina ona koja je stećena radom? Kapitalizacija imovine tuženih tu se ne bi trebala računat? van bračna veza je veza između neoženjenog muškarca i neudane žene koja traje najmanje tri gidine ili krače ako je u toj vezi rođeno dijete. sud određuje sudskog vještaka na prijedlog jedne od stran. možete osporavat nalaz sudskog vještaka kog je predložila druga strana. ako ne ona naručila vještačenje(i platila) taj nalaz i sudski vještaka sud neće prihvatiti ako se protivi druga strana. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Željac047 odgovoreno: 25. studeni 2017. Dijeli odgovoreno: 25. studeni 2017. prije 1 sat , bovu je napisao: van bračna veza je veza između neoženjenog muškarca i neudane žene koja traje najmanje tri gidine ili krače ako je u toj vezi rođeno dijete. sud određuje sudskog vještaka na prijedlog jedne od stran. možete osporavat nalaz sudskog vještaka kog je predložila druga strana. ako ne ona naručila vještačenje(i platila) taj nalaz i sudski vještaka sud neće prihvatiti ako se protivi druga strana. Poštovani bovu, to se podrazumijeva, ali, koliko ja shvaćam iz posta poštovanog zmodri11, možda griješim pa se unaprijed ispričavam, da je sud, temeljem nalaza vještaka, već donio presudu: "....Ja nisam dobro prošao ali postoji županijski sud, revizija itd. Bitno mi da su već jednom maknuli djecu iz spora i maknuli teret s njihove imovine....", ako je tako onda ostaje mogućnost žalbe na istu drugostupanjskom sudu u kojoj se može osporavati i sami nalaz vještaka temeljem kojeg je presuda donesena... Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
zmodri11 odgovoreno: 25. studeni 2017. Autor Dijeli odgovoreno: 25. studeni 2017. Smatram da u ovom sporu uopće nije bilo potrebno vještaćenje građevinskog vještaka jer je isti procjenjivao visinu investicije. Ako je htjela tužiteljica dokazat svoje ulaganje u objekat trebala je to na način da dokaže svoje ulaganje uplatnicama itd. odnosno financijskim vještačenjem. Prigovor sam napravio na vještačenje i dostavio sudu dokaze, drugih vještaka o procjeni prijašnjeg objekta koji su bili angažirani od moje strane za potrebe kredita i hipoteke. Vještak mi je procjenjivao objekat prije nadogradnje u cigli još kad se je gradilo prije nego je tužiteljica došla u našu kuću. Kad je ista doselila kuća je bila samo bez fasade, ožbukana, centralno grijanje itd. U spisu su dokazi koji osporavaju njezino vještačenje ali sud prvog stupnja ih ignorira kao i projektnu dokumentaciju te ugovore sa investitorima i račune. Sud prvog stupnja navodi da nisam tražio novo vještačenje? A zašto bi to uopće tražio, pa valjda je na tužiteljici da dokaže svoje ulaganje u suvlasničko vlasništvo. Po mom ako bi se i održalo za vanbračnu zajednicu ista bi mogla samo potraživat obroke kredita otplačenih za vrijeme koje je provela s nama na istoj adresi. Skoro sav dug je podmiren nakon njenog odlaska i krediti zatvoreni. To također sud potpuno ignorira. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Željac047 odgovoreno: 25. studeni 2017. Dijeli odgovoreno: 25. studeni 2017. Da, jedino, kako sam i u prethodnom postu napisao, žalbu na prvostupanjsku presudu u kojoj osporavati nalaz vještaka i drugo što navodite, a temeljem čega je donesena prvostupanjska presuda, što vjerujem da ste već učinili, i čekati odluku drugostupanjskog suda u žalbenom postupku temeljem Vaše žalbe.. Ako niste već uložili žalbu, obvezno to učinite, te se pozovite na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanja idr.. Sretno..! Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
zmodri11 odgovoreno: 25. studeni 2017. Autor Dijeli odgovoreno: 25. studeni 2017. Prije 24 minuta, Željac047 je napisao: Da, jedino, kako sam i u prethodnom postu napisao, žalbu na prvostupanjsku presudu u kojoj osporavati nalaz vještaka i drugo što navodite, a temeljem čega je donesena prvostupanjska presuda, što vjerujem da ste već učinili, i čekati odluku drugostupanjskog suda u žalbenom postupku temeljem Vaše žalbe.. Ako niste već uložili žalbu, obvezno to učinite, te se pozovite na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanja idr.. Sretno..! Žalbu nisam još napisao, ovo je već drugi put da ide na županijski , ne znam da li će ovaj put županijski presudu promijeniti, potvrdit ili je ponovo vrača prvostepenom? Interesantno da prv.step. nije poslušao smjernice županijskog. Iste propuste napravili kao i u prvoj presudi. Dokaze koje se nalaze u spisu su ignorirali. Jedan od tih je uplatnica o posudbi novca od tužiteljice koja joj je vraćena sa kamatama. Što su i neki svjedoci potvrdili a priznala je i tužiteljica. Kako onda može uopće tvrdit da je gradila itd. ? i očekivat da joj sud dodijeli nešto od imovine tuženih? Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
felixx odgovoreno: 25. studeni 2017. Dijeli odgovoreno: 25. studeni 2017. , zmodri11 je napisao: Sud je konstatirao da je nevažno što je tuženik imao veze sa više žena i što je nekoliko mjeseci živio u podstanarstvu sa drugom ženom te smatra da se je vanbračna veza nastavila kad se je tuženik vratio u svoju kuću u kojoj je tad živjela i tužiteljica. Po meni nikakva vanbračna zajednica nije dokazana poglavito u pogledu ekonomske, intimne, emotivne itd. Čak su ispustili dokaz o posudbi novca s kamatom od strane tužiteljice. Pa vidiš da sud u ponovljenom postupku nije slijedio naputak županijskog suda na koje svjedoke se treba staviti naglasak ( na one koji su imali saznanja iz prve ruke o karakteru veze). Ništa ne brini. Sad smo konačno oslobodili tvoju djecu da budu terećeni za svoju imovinu kao bračnu stečevinu. Citiraj Neovisno o tome da je čak tužiteljica bila u braku sa tuženim, smatram da bi tužiteljica morala dokazati svoje ulaganje u nekretninu u suvlasničkom vlasništvu, a ne nikako da građ.vještak procjenjuje nadograđeni dio i po njegovom vještačenju odredi polovicu tužiteljici kao njen dio ulaganja. Da bude jasnije objekat je nastao kapitalizacijom vlastite imovine tuženih. Moje pitanje glasi : Može li se uopće na taj naćin procjenjivat nadograđeni dio ili bi tužiteljica trebala dokazati svoje ulaganje u isto kreditima, svojim sredstvima iz plaće ili joj je dovoljno da sud potvrdi vanbračnu i sve ide po pola? Što je sa onim da je zajednička imovina ona koja je stećena radom? Kapitalizacija imovine tuženih tu se ne bi trebala računat? Da, kao što sam ti objasnio - sudac je nevjerojatno pristrano i šlampavo iskonstruirao izmišljenu bračnu stečevinu, potpuno ignorirajući da je bračna stečevina imovina nastala RADOM za trajanja zajednice, a ne imaginarna dobit nastala kapitalizacijom ulaganja tvoje imovine. Postoje desetci priimjera presuda VSRH koji o tome govore. Jasno ti je da sudac nije ovako pristranu presudu napisao'iz uvjerenja'. A tvoj slučaj bi mogao biti epizoda u nekoj budućoj dokumentarnoj seriji pod naslovom 'Najveće sramote hrvatkog pravosuđa'. A konkurencija je stvarno više nego jaka. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Matrix odgovoreno: 27. studeni 2017. Dijeli odgovoreno: 27. studeni 2017. , zmodri11 je napisao: , ne znam da li će ovaj put županijski presudu promijeniti, potvrdit ili je ponovo vrača prvostepenom? Ukidanja,odnosno vraćanja u prvi stupanj više nema,ovo iz razloga odredaba čl.366/a ZPP , zmodri11 je napisao: Prigovor sam napravio na vještačenje i dostavio sudu dokaze Bitna procesna radnja,jer u suprotnom takav prigovor kao žalbeni razlog drugostupanjski sud odbacuje,vidi odredbe čl.352 st.2 ZPP Željac047 1 Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Željac047 odgovoreno: 27. studeni 2017. Dijeli odgovoreno: 27. studeni 2017. Prije 18 minuta, Matrix je napisao: Ukidanja,odnosno vraćanja u prvi stupanj više nema,ovo iz razloga odredaba čl.366/a ZPP Da, ali ako drugostupanjski sud ocijeni, temeljem izjavljene žalbe, da bi prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i nakon što je već jednom bila ukinuta, može sam provesti postupak radi otklanjanja nedostataka kojom bi prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti (čl. 366.a st. 2. ZPP-a), te ju preinačiti.. Prije 23 minuta, Matrix je napisao: Bitna procesna radnja,jer u suprotnom takav prigovor kao žalbeni razlog drugostupanjski sud odbacuje,vidi odredbe čl.352 st.2 ZPP Upravo iz tih tazloga, primjenom čl. 373. st. 1. ZPP-a, drugostupanjski sud može preinačiti presudu prvostupanjskog suda Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Matrix odgovoreno: 27. studeni 2017. Dijeli odgovoreno: 27. studeni 2017. Prije 3 minuta, Željac047 je napisao: ali ako drugostupanjski sud ocijeni, temeljem izjavljene žalbe, da bi prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i nakon što je već jednom bila ukinuta, može sam provesti postupak radi otklanjanja nedostataka kojom bi prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti (čl. 366.a st. 2. ZPP-a), te ju preinačiti.. Da,no nema više vraćanja.,a što je zanimalo autora teme. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Željac047 odgovoreno: 27. studeni 2017. Dijeli odgovoreno: 27. studeni 2017. Prije 20 minuta, Matrix je napisao: Da,no nema više vraćanja.,a što je zanimalo autora teme. To je u redu, nema vraćanja, ali je napisao da nezna da li će je promjeniti, potvrditi ili vratiti na postupanje prvostupanjskom sudu, pa sam, temeljem riječi promjeniti, shvatio da ipak ima namjeru podnositi žalbu, tako da sam mu napisao i tu mogućnost koju ima drugostupanjski sud temeljem izjavljene žalbe, no ok,, sve u redu... Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Matrix odgovoreno: 27. studeni 2017. Dijeli odgovoreno: 27. studeni 2017. Prije 11 minuta, Željac047 je napisao: tako da sam mu napisao i tu mogućnost koju ima drugostupanjski sud temeljem izjavljene žalbe, Sve stoji,i to je tako Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Preporučene objave
Uključi se u diskusiju
Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.