lawbydesign

Obrtnik stan samo koristi i stan nije dio njegove imovine - za dugove obrta obrtnik odgovara svojom cjelokupnom imovinom (ne tuđom). Odgovor sam vam dala na prethodno pitanje - ako obrtnik nije suvlasnik nekretnine, ona nije njegova imovina. Vlasnik nekretnine je zaštićen tako što je on vlasnik nekretnine, a ne obrtnik koji nekretninu koristi.

Što piše u ugovoru glede nepoštivanja dogovorenih rokova? Postoji li opcija raskida ugovora uz povrat uvećanog avansa, jesu li ugovoreni kakvi penali?

Vi ste apsolutni nužni nasljednik (kao bračni drug) te imate pravo na jednu polovicu onog dijela koji bi vam pripao po zakonu. Morate davanjem nasljedničke izjave zahtijevati da se utvrdi da ste zbog ostaviteljeve smrti stekli određeni dio nasljednog prava kao svoj nužni dio.

Tako sam i pretpostavljala i vrijedi sve što sam vam napisala u prvom odgovoru.

Punomoć uređujete u banci na način da na svoj račun ili sve račune dodajete opunomoćenika. Svaka banka ima drugačija pravila, ali čak i ako se u vašoj banci ne može ograničiti svota glede pojedinog opunomoćenika, možete ograničiti iznos koji se mjesečno može podići s određenog računa po različitim osnovama (bankomat, polovnica, plaćanje na prodajnim mjestima, e-bankarstvo itd.).

Teoretski bi ovo moglo ići pod kazneno djelo narušavanja nepovredivosti doma (Tko neovlašteno prodre u tuđi dom ili poslovni prostor ili zatvoreni ili ograđeni prostor koji pripada tom domu ili poslovni prostor ili se na zahtjev ovlaštene osobe otuda ne udalji, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.) No, da goni se po prijedlogu. Možete za početak prijaviti policiji - neće nešto značajno napraviti, ali zapisnik će sastaviti i iz njega bi se trebalo vidjeti da se u tom prostoru nalaze neovlaštene osobe. Nadalje, predlažem da promijenite bravu rampe i zamijenite je onom ključeve za koju nije moguće izraditi bez kartice ili nečeg drugog, a to nešto pohranite kod upravitelja zgrade ili barem predstavnika stanara. Možete pozvati i "pauk", ali vi ga plaćate i onda privatno potražujete novac od vlasnika uklonjenih vozila. Npr. platite iz pričuve, izdate račun, a pošto je velika vjerojatnost da ne bi platili - morali biste u ovrhu. Svakako je trošak, ali spominjem kao opciju. U konačnici, ako ništa od gornjeg ne upali, privatna tužba za smetanje posjeda, s time da bi se s time trebalo složiti 100% suvlasnika jer je riječ o izvanrednom poslu - ukoliko je i pravna osoba (čiji radnici neovlašteno parkiraju) suvlasnik, da li bi dala suglasnost?

Pozivaju se svi navedeni u oporuci ukoliko ista postoji, a ako oporuke nema pozivaju se zakonski nasljednici. Prvi nasljedni red su ostaviteljevi potomci i njegov bračni drug (odnosno ostaviteljev izvanbračni drug, ostaviteljev životni partner ili ostaviteljev neformalni životni partner) koji nasljeđuju jednake dijelove.U drugom nasljednom redu ostavitelja koji nije imao potomke nasljeđuju njegovi roditelji i bračni drug (odnosno ostaviteljev izvanbračni drug, ostaviteljev životni partner ili ostaviteljev neformalni životni partner). U tom slučaju ostaviteljevi roditelji nasljeđuju jednu polovicu ostavine podijeljenu na jednake dijelove, a drugu polovicu nasljeđuje ostaviteljev bračni drug (odnosno ostaviteljev izvanbračni drug, ostaviteljev životni partner ili ostaviteljev neformalni životni partner).Treći nasljedni red su ostaviteljevi djedovi i bake i njihovi potomci, a četvrti njegovi pradjedovi i prabake. Iza pradjedova i prabaka ostavitelja nasljeđuju njegovi daljnji predci.

NIste odgovorili što piše u prostornom planu, niti je posve jasna uređenost međa.

Ako vi dajete otkaz, otkazni rok je 1 mjesec i nemate pravo na otpremninu. Ovisno kada date otkaz/kad vam istekne otkazni rok, imate pravo na razmjerni dio godišnjeg za ovu godinu. Najlakše vam je izračunati tako da 35 ndana podijelite s 12 mjeseci pa pomnožite s brojem mjeseci efektivnog zaposlenja (npr. 35/12=2,9*recimo 7 mj=20,4 odnosno 20 dana - na više se zaokružuje od pola nagore).

Da li je naslovljena kao upozorenje na obveze iz radnog odnosa te da li piše da u slučaju ponavljanja iste povrede radne obveze možete dobiti otkaz? Ukoliko da, rok za tako nešto je 15 dana od dana kada je do takve povrede došlo te uručivanje 5 godina kasnije ukazuje na nešto drugo. Preuzimanjem ne priznajete sadržaj, nego samo potvrđujete primitak. Na samom kraju takvog dokumenta bi vam trebala pisati pouka, odnosno koliko dana imate za eventualno očitovanje i kome ga upućujete. Svakako imate pravo na to i dovoljno je da sami napišete - možete ovdje napisati više detalja iz same opomene te zatim planirani odgovor pa vam mogu savjetom pomoći.

Ukoliko je majka nepokrerna ili vam je inače teško odvesti je jb, većina jb izlazi i na teren - nekad je potrebno pričekati par dana na termin, ali postoji i ta opcija. Većinu toga možete napraviti online ili putem maila s time da vam je potreban dokaz da je majka novi i/ili jedini vlasnik nekretnine na koju se režije odnose i taj se dokaz šalje/uploada. Online (na web stranici pružatelja usluga) se tako može prenijeti plin, struja..., dok voda najčešće ide mailom. Predlažem da utvrdite što trebate baš osobno prenijeti (možda GSKG ako je u pitanju Zagreb) i onda će vam takav pružatelj usluga najbolje reći kakva je punomoć potrebna. Inače, može se sve pokriti jednom punomoći (tako da se formulira da ste opunomoćeni za zastupanje majke prilikom promjene osobe platitelja računa i onda da se navedu svi pružatelji usluga kod kojih planirate koristiti punomoć). Može se desiti da ćete nekom pružatelju punomoć morati i ostaviti pa provjerite trebate li ostaviti izvornik i koliko vam ovjerenih jb kopija treba).

Gdje je međa susjedovog zemljišta sa javnom površinom? Naime, za postavljanje ograde do 2,2 m ili ogradnog zida do 1,6 m ne treba ni dozvola ni projekt prema odredbama Pravilnika o jednostavnim građevinama i radovima. Odredbama prostornog plana je određeno kako ta ograda ili ogradni zid trebaju izgledati prema ulici pa tako npr. može pisati: zajednička međa građevne čestice i površine javne namjene je regulacijska linija..., te uz regulacijsku liniju se izvode ulične ograde, a uz dvorišne međe, dvorišne ograde... Što piše u prostornom planu?

Da. Svi suvlasnici nekretnine dužni su sudjelovati u održavanju zajedničkih dijelova nekretnine. Zajednički dijelovi nekretnine utvrđeni su zakonom i uredbama, a krov je svakako zajednički dio nekretnine i postoji obveza vas i drugog suvlasnika da sudjelujete u njegovu popravku. Omjer kojim ćete plaćati popravak krova ovisi o veličini vaših suvlasničkih dijelova. Ako kuća nije etažirana, vaši suvlasnički dijelovi nisu precizno utvrđeni, no sami možete utvrditi prema površini stanova koliki je čiji udio. Ako su vaši dijelovi jednake veličine, vaša je obveza da snosite 1/2 troškova popravka krova. Prokišnjavanje krova ubraja se u tzv. hitne intervencije i mora se napraviti jer u suprotnom postoji opasnost da se šteta poveća tako da curenje vode prouzroči veću štetu u stanu i da ga vlasnik ne može koristiti. Popravak krova obuhvaća i bojenje stana u kojem je došlo do prokišnjavanja.

Poštovani, tražiti uvijek možete, ali zakonska obveza doma da to i plati ne postoji osim ukoliko se dokaže da je dom odgovoran za nestanak aparata. Niste naveli da li su poznate okolnosti nestanka.

Pretpostavljam da ste platili kompletnu kupoprodajnu cijenu te nemate takav mehanizam pritiska. Nedostatke su dužni otkloniti u jamstvenom roku te naknada štete koju spominjete nije pokrivena jamstvom, osim ako je tako nešto ugovoreno, a nije. Ne znamo što piše u ugovoru između investitora i izvođača radova - za pretpostaviti je da je pokriven određeni jamstveni rok, ali čak i da imaju jamstvo na kvalitetu radova (određeni pototak vrijednosti radova se zadržava) on pokriva nedostatak, a ne štetu. Da li je uslijed puknuća nastala šteta, ne samo na dijelovima stana (podovi, zidovi i sl.), nego i na vašem namještaju i drugoj imovini? Ako da, tu su vam štetu dužni nadoknaditi jer je izravna posljedica nekvalitetno izvedenih radova. Zgrada bi trebala biti osigurana te od osiguranja možete potraživati naknadu štete nastale na stanu, a koja nije otklonjena na odgovarajući način tj. nije došlo do povrata u prvotno stanje. Da li ste što potraživali? Prašina, prljavština, buka, uznemiravanje i slično, iako značajan faktor, nisu pokriveni i ne isplati se parničiti zbog toga, pogotovo jer ste u stanu kontinuirano stanovali. S obzirom na dosadašnje iskustvo, razmislite o osiguranju stana kojime ćete pokriti građevinski dio i stvari kućanstva.

Možete li ovdje staviti obrazloženje presude (screen shot ili slično) jer trebam više podataka.

Temeljem čega su dobili služnost? (odluka, presuda, ugovor...)

Vrijeđalo bi se ako je plodouživanje ugovoreno na čitavoj nekretnini i svakako bi za tako nešto bio potreban pristanak plodouživatelja. Svakodnevno se u pravnom prometu trguje teretom opterećenim nekretninama. Svaka je situacija drugačija. Nisam niti rekla da će netko kupiti ili ne, nego navela koja su prava vlasnika.

Najjednostavnije je upisati obje osobe kao vlasnike u jednakim dijelovima. U tom slučaju nećete (ako dođe do razvoda) trebati dokazivati koliko je koja strana uložila. Prema Obiteljskom zakonu izvanbračna zajednica je zajednica života neoženjenog muškarca i neudate žene koja je trajala tri godine ili manje ukoliko je u njoj rođeno zajedničko dijete. Važeće pravne odredbe nigdje ne propisuju postupak registracije ili dokazivanja izvanbračne zajednice u kojem bi dobili dokument koji dokazuje postojanje te zajednice. Također nigdje nije propisan postupak evidentiranja prestanka izvanbračne zajednice. U raznim postupcima se traže ovjerene izjave izvanbračnih drugova o postojanju izvanbračne zajednice, ali te izjave služe samo u tim postupcima. Primjerice, najmodavci nerijetko traže od partnera najmoprimaca takvu izjavu, ponekad takvu izjavu treba priložiti kod nekih zahtjeva za kredit, odobravanje nekih sredstava, reguliranja prava djece itd. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u postupku priznavanja obiteljske mirovine traži od podnositelja koji tvrdi da je izvanbračni drug, rješenje općinskog suda o utvrđivanju postojanja izvanbračne zajednice. Zato je potrebno podnijeti prijedlog za pokretanje izvanparničnog postupka kod nadležnog općinskog suda u kojem treba dokazati postojanje izvanbračne zajednice i dobiti sudsko rješenje. Vaša izjava i svjedoci biti će jedan od dokaza, ali potrebno je dokazati i to da zajednica nije prestala za života partnera, kao i ostalo okolnosti koje traži sud. U ostavinskom pak postupku Vi možete biti nasljednik s istim pravima i obvezama kao bračni drug, ali i tu je teret dokazivanja postojanja i trajanja izvanbračne zajednice na Vama, sukladno traženju onog tko vodi ostavinski postupak (sudac ili javni bilježnik) a zasigurno će ovisiti i o izjavama drugih nasljednika, ukoliko postoje. Odgovoreno u prehodnom odjeljku. Bračna stečevina dijeli se na jednake dijelove. Može, bez problema jer je važno na koji se način vlasništvo upiše u zemljišne knjige, a ne tko je podigao kredit. Vidite odgovor na prvo pitanje. Suvlasnici su s jednakim pravima i obvezama te svakom pripada idealna 1/2 stana.

Useljenje u dio stana opterećenog plodouživanjem teško ćete istjerati tako da to eventualno može ostati alternativa u postupku kojim biste pokušali ishoditi ukidanje služnosti - osnova za to može biti sustavno zanemarivanje nekretnine i smanjivanje njene vrijednosti uslijed npr. neodgovarajućeg korištenja, negrijanja (recimo, dijela u kojem samo skladišti) koje uzrokuje stvaranje plijesni i/ili skupljanje glodavaca itd. (ovo samo hipotetski navodim) - pokušajte pronaći dokaze ili svjedoke. Zakon propisuje da korištenje mora biti obzirno... Dodatno, u slučaju da sud prihvati dokaze, u korist vam ide što ima u vlasništvu drugu nekretninu te to što vi i vaša obitelj nemate. Postupak će trajati i koštati, ali s obzirom da si rješavate životno pitanje, vi najbolje znate što vam se isplati. Pretpostavljam da ste tako opterećen stan stekli darovanjem ili naslijeđivanjem (i u igri je ugovor o doživotnom uzdržavanju) te doista trebate imati dokaze kao podlogu za predlaganje ukidanja služnosti. Vi niste osoba koja je s njim potpisala ugovor o doživotnom uzdrž, niti ugovor o služnosti pa tako o razlozima možete jedino razgivarati s prvotnim vlasnikom stana koji je ovakav teret prihvatio. Vlasnik nekretninu uvijek može, recimo, prodati (zajedno s teretom), poduzimati poslove održavanja ili slično, a na način da ne vrijeđa pravo plodouživatelja. Misli se primjerice na takve radnje.

Poštovana, riječ je o osobnoj služnosti koja svojega nositelja (plodouživatelja) - vaš stric, ovlašćuje da se u svakom smislu služi nečijom stvari u skladu s njezinom namjenom, čuvajući njezino sućanstvo (arhaičan izraz koji znači da se ne dira u bit stvari, dakle da stan ostaje stan, ali nema zapreke ugovoriti da će se od stana za iznajmljivanje napraviti kancelarija i sl.). Plodouživatelj je ovlašten da se, bez obzira na to kolike su mu potrebe, služi poslužnom stvari u skladu s njezinom namjenom, da je posjeduje kao nesamostalni posjednik, a njegov je i čisti prihod od vrijednosti te stvari, ali sve to samo u granicama očuvanja sućanstva, što uključuje i očuvanje temeljne namjene poslužne stvari. Vlasnik poslužne stvari mora trpjeti izvršavanje plodouživateljevih ovlasti na svojoj stvari, a svoje pravo vlasništva smije izvršavati samo ako time ne vrijeđa plodouživateljevo pravo. Na koje je vrijeme ugovorena ova služnost? Ako nemate ugovor, provjerite u zemljišnoj knjizi. Što je ugovorom o zasnivanju služnosti ugovoreno za njen raskid? Ako ništa, prema zakonu je njen prestanak moguć odreknućem, istekom roka, smrću plodouživatelja ili ukinućem od strane suda u slučaju da plodouživatelj nije dao ugovoreno osiguranje itd. Prema čl. 177. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisana je obveza plodouživatelja da stvar koristi obzirno, tako da je što manje opterećuje. Imate li kakvih saznanja da postupa suprotno tome? Naime, ukoliko je pravo služnosti doživotno onda se ili možete probati dogovoriti s sa straicem, a ako dogovor nije moguć, možete podnijeti tužbu za ukidanje služnosti ALI morate za to imati osnove (gore spomenuti čl. 177. st. 2.). Da li možda ugovor o služnosti omogućuje i kakvo stanovanje vlasnika nekretnine? Što u njemu piše? Ima li stric kakvu drugu nekretninu ili je možda zaposlen? Nakon sudova prvog i drugog stupnja, čak je i Ustavni sud odlučivao u predmetu ukidanja ovakve iste služnosti te iako situacija nikako nije ista, daje dobar uvid u to što sudovi smatraju opravdanim razlozima za odluku o ukidanju služnosti (U-III/2002/2018).

Naprijed citirani članak Zakona određuje širinu prijelaza prava te uvodi određena ograničenja koja umanjuju obim subrogacije. Prijelaz prava odnosi se na slučaj isplate naknade štete. Prema tome, citiranom odredbom ne prenosi se pravo za slučaj isplate ugovorne obveze. Po meni je iz kaska isplaćena ugovorna obveza, a ne naknada štete. Odgovaram s ciljem konstruktivne rasprave te poštujem svačije stajalište.

Iako Jack Butler misli drugačije, ne slažem se. Naknada štete i isplata su dvije različite stvari, tako da ta dva osnova treba razlikovati. Dakle, jedno je izvanugovorna odgovornost, odnosno „naknada štete“ a drugo je ugovorna odgovornost, odnosno „isplata po policama osiguranja“. Ova oba pravna osnova regulirana su odredbama Zakona o obveznim odnosima. Laički rečeno, „naknada štete“ može se po odredbama Zakona o obveznim odnosima potraživati od onoga tko je tu štetu uzrokovao. Imovinska šteta je šteta na imovini ili stvarima (automobil). Sasvim druga stvar je „isplata po polici“ (s osnova ugovorne odgovornosti) koju netko može potraživati od osiguravajućeg društva s osnova zaključenog ugovora o osiguranju (police osiguranja). U tom slučaju osiguranik (osigurana osoba) ima pravo potraživati isplatu iz ugovora o osiguranju (police osiguranja). Dakle, tu se radi o ispunjenju ugovorne obveze. Ako je nekome nastala šteta te ima pravo na „naknadu štete“ od štetnika, a u isto vrijeme je imao i zaključenu policu osiguranja, on tu naknadu po polici može ostvariti neovisno o „naknadi štete“ od štetnika te zajedno s „naknadom štete“, što znači da se te naknade kumuliraju. Kumuliraju se (mogu se tražiti jedna uz drugu) zato što se radi o potraživanjima s različitih pravnih osnova (ugovorna i izvanugovorna odgovornost).

Isprika, nisam vidjela da je supruga državljanka Austrije, odnosno EU zemlje. U tom slučaju nema uvjeta za boravak bračnog druga s njom, ali ako bračni drug želi i raditi mora za to ispuniti uvjete. Ovdje možete pronaći više detalja: https://europa.eu/youreurope/citizens/residence/family-residence-rights/non-eu-wife-husband-children/index_hr.htm#in-another-EU-country-1

Gdje ste se deklarirali kao Hrvat? Takve stvari nešto znače kod traženja državljanstva, ali to treba biti kontinuirano i trajati dulje vremena...