lawbydesign

Kako je regulirano vlasništvo kuće i zajedničkih dijelova? Tko je upisan kao vlasnik kuće/pojedinog stana? Da bih vam mogla konkretnije odgovoriti zanima me što piše u zemljišnoknjižnom izvatku.

Kako je ušla u vaš stan? Da li ju je pustio odrasli član kućanstva? Tko je upisan kao vlasnik vašeg stana? Kako mislite uzela? Da li ste joj dali ili je na neki način otuđila? Ukoliko ste platili dio radova, imate pravo na račun. Izvođača radova možete kontaktirati i tražiti račun, odnosno popravak počinjene štete. Ukoliko odbije izdati račun, možete ga prijaviti tržnoj inspekciji. Da li ste već razgovarali s izvođačem radova (majstorom)?

Ugovor vam nije prekinut, nego je istekao. Koliko god okolnosti bile teške, činjenica je da poslodavac nema obvezu produljenja ugovora. Trebate se javiti na HZZZ; pravo na naknadu - uvjet je min 9 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca. Ovdje vam sve piše: https://www.hzz.hr/usluge/prijava-u-evidenciju-nezaposlenih/ostvarivanje-prava-na-novcanu-naknadu-i-zaprimanje-zahtjeva/

Možete ako prostor udovoljava uvjetima koji su propisani za radinost koju ćete obavljati. Mogu. Online ili osobno/u prodajnom prostoru uz poštivanje poreznih propisa (fiskalizacija za gotovinu itd.).

Kao što im naziv govori, to su zajednički dijelovi zgrade i pretpostavka je da svi suvlasnici imaju interes brinuti se o njima. Da zgrada ima upravitelja i predstavnika briga o tim dijelovima išla bi iz pričuve bez posebnog glasovanja svakog puta pa bi barem trava bila pokošena. Napisala sam vam gore: Alternativno, ako na neuređenoj okućnici rastu alergene biljke, skupljaju se štetočine ili je naprosto neuredno, "netko" to može prijaviti komunalnom redaru i rješenjem se onda nalaže suvlasnicima da to srede i u kojem roku. Trošak se dijeli na sve suvlasnike. Imate i mogućnost privatne tužbe, ali u ovom je slučaju to neisplativo i vjerojatno bi dodatno pogoršalo odnose.

Ukoliko vlasnik prostora (Grad Zagreb) formalno ne dopusti jdoo korištenje prostora putem podnajma ili zajedničkog najma (a za što ugovor nemate), jdoo bi navedeni prostor koristio neovlašteno tj. bez pravne osnove. Ujedno, bez pravne osnove ne možete sjedište jdoo registrirati na navedenoj adresi, niti je moguće vođenje troškova vezanih uz prostor. Ukoliko samo želite pokriti potencijalni boravak treće osobe (direktora jdoo) u predmetnom prostoru, onda to možete učiniti posebnim ugovorom, ali na način da izrijekom navedete kako nije riječ o podzakupu, nije riječ o stalnom niti trajnom boravku te kako ta osoba boravi u prostoru isključivo za potrebe obrta (npr. pružanje besplatne pomoći ili slično). Ne možete zaobići ugovor o najmu na način da njegov sadržaj regulirate drugim ugovorom i dobijete praktično ista prava kao (pod)zakupnik.

Dok god plaćaš porez, prirez i doprinose u skladu s izabranim paušalnim razredom te uredno izdaješ račune i vodiš KPR, nema problema.

Što piše u ugovoru o najmu između obrtnika i grada? Je li korištenje od strane jdoo podnajam (i je li podnajam uopće dopušten ugovorom o najmu)? Na što točno mislite kada kažete kako jdoo smije/ne smije poslovati? Da li ste planirali neke troškove vezane uz korištenje prostora voditi kao izdatke jdoo, a bez ugovorne osnove?

Suvlasnici mogu odlučiti da se zajednički dio zgrade (okućnica) uknjiži na način da postane pripadajući dio pojedinog stana (npr.vrt). Dodatni je uvjet da drugi dijelovi nekretnine moraju biti podobni za to da se na njih protegne vlasništvo stanova. To znači da ti dijelovi trebaju biti jasno razgraničeni od ostalih dijelova nekretnine te dostupni s međe nekretnine ili iz njezinih zajedničkih dijelova ili iz onoga stana čiji bi bio sporedni dio. Ovo ne bi bio pravi postupak etažiranja, ali slično...Pojednostavnjeno, u "pravom" postupku etažiranja idealni se suvlasnički dio nekretnine povezuje s vlasništvom određenog stana, dok se u vašem slučaju određuje koliki suvlasnički dio cijele nekretnine pripada stanu koji je već sada u etažnom vlasništvu određene osobe. Temelj za određivanje odgovarajućeg suvlasničkog dijela koji pripada određenom stanu je korisna vrijednost toga stana u odnosu prema korisnoj vrijednosti svih ostalih stanova i prostorija cijele nekretnine. Osoba koja izrađuje etažni elaborat, u vezi s određivanjem vrta pripadajućih stanova, taj elaborat može sačiniti na različite načine, no u konačnici je bitno postići da se s takvom uspostavom vlasništva suglase svi nositelji prava na nekretnini. Dakle, i za ovo je potrebna suglasnost i ima svoj trošak, ali predstavlja finalno rješenje. Alternativno, ako na neuređenoj okućnici rastu alergene biljke, skupljaju se štetočine ili je naprosto neuredno, "netko" to može prijaviti komunalnom redaru i rješenjem se onda nalaže suvlasnicima da to srede i u kojem roku. Trošak se dijeli na sve suvlasnike.

Uvijek se možete žaliti. Ostaje činjenica da je poslodavac vaš ugovor otkazao uz ponudu izmijenjenog ugovora o radu, a koju ste odbili te je stoga proveden redoviti otkaz (višak ste). Kako je Generali saznao za razloge otkaza? Da li ste predočili kompletnu prepisku s poslodavcem? Dokaz da vi niste otkazali ugovor jest i činjenica da imate pravo na naknadu na HZZZ pa svakako navedite i to.

Svjedok u kaznenom postupku ima pravo: ne odgovarati na pojedina pitanja ako je vjerojatno da bi time izložio sebe ili bliskog srodnika kaznenom progonu, teškoj sramoti ili znatnoj materijalnoj šteti izraziti nelagodu sudskom vijeću/sudu prilikom davanja iskaza pred javnosti ili okrivljenikom, izvijestiti sud o nemogućnosti dolaska zbog svog psihofizičkog stanja. Dužni ste odazvati se, ali prilikom svjedočenja uvijek možete odgovoriti da se ne sjećate ili da nemate izravnih saznanja o nečemu.

Onda se prema računovodstvenim pravilima pretpostavlja da se prvo podmiruju kamate najstarijeg računa i jednakom logikom dalje.

Kako god okrenete, nešto će vam potencijalno ostati dužni - bilo najamninu za posljednji mjesec, bilo za režije ili potencijalnu štetu i to ćete morati potraživati kroz ovršni postupak, odnosno klasničnim sudskim putem (ako zaključite da vam je to isplativo). U prvom sam vam odgovoru napisala oko prava zadržanja stvari najmoprimca pa još jednom pročitajte, a imate i u drugim objavama na ovom sajtu. Pišete da će ostati još nekoliko tjedana - pazite da polog bude dovoljan barem za pokriti svu dužnu najamninu, a za ostala eventualna dugovanja (režije, šteta...) sastavite primopredajni zapisnik kako sam opisala u prvom odgovoru i onda temeljem obračunatog duga odlučite kako dalje. Sada više ništa. Da je solemniziram predstavljao bi ovršnu jb ispravu.

Pretpostavljam da bi ga vaš partner bio spreman vratiti vama ako se tako dogovorite. U prethodnom sam vam odgovoru napisala što mogu biti razlozi za pobijanje ugovora o darovanju i traženje povrata dara od strane darovatelja. Vaša procjena da njegovo ponašanje nije normalno nema pravne težine te sve ovisi o tome da li će darovatelj pokrenuti sudski postupak protiv vas i na što će se u tom postupku pozivati. Njegovi navodi iz poruke, iako negativno konotirani, zasad su prilično neodređeni, ali ako osjećate da ste na bilo koji način ugroženi, prijetnje možete prijaviti policiji. No, imajte na umu da je riječ o stranom državljaninu koji se ne nalazi u RH i prijeti vam putem poruka te pretpostavljam da će policija to samo zabilježiti. Vrijednost darovane pokretnine nije zanemariva, dok u sentimentalnu vrijednost ne mogu ulaziti pa tako samo vi znate isplati li vam se parničiti oko toga.

Ukoliko se uplata referira na broj računa, a neplaćeni ostatak računa nije formalno osporen, tom uplatom je dužnik prešutno priznao osnovanost čitavog računa i zastarni rok teče od takve uplate. U praksi imam nekoliko sudskih presuda na tu temu pa pišem u slučaju da i od takvih datuma uplata nije protekao zastarni rok (u pravilu tri godine).

Prilikom darovanja pokretnine ugovor u papirnatom obliku jest nepotreban, ako se te pokretnine daruju odmah. S obzirom da formalnog ugovora nema, ovo je usmeni ugovor o darovanju, a o postojanju kojega imate neke dokaze. Uživate klasičnu zaštitu obdarenika prema Zakonu o obveznim odnosima. Opoziv darovanja daje se pisanom izjavom upućenom obdareniku i to u slučaju osiromašenja darovatelja te zbog nezahvalnosti obdarenika. Darovatelj se smatra osiromašenim ako ne bi imao dovoljno sredstava za nužno uzdržavanje niti bi imao osobu koja bi ga mogla uzdržavati. U tom slučaju dar se može opozvati ako se isti nalazi kod obdarenika te ako obdarenik ima dovoljno sredstava za vlastito uzdržavanje ili uzdržavanje osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati. Grubom nezahvalnošću obdarenika smatra se ako je obdarenik učinio kazneno djelo ili se je ogriješio u zakonom utvrđene dužnosti prema darovatelju ili užem članu njegove obitelji. Da li ste dobili takvu izjavu? Ugovor o darovanju se može pobijati ukoliko ga je sklopila ugovorna strana koja je ograničeno poslovno sposobna, u slučaju da u vezi s navedenim ugovorom postoje određene mane volje, u slučajevima pobijanja dužnikovih pravnih radnji na štetu vjerovnika te u slučaju povrede načela jednake vrijednosti činidbe. Ako se pobijanje traži jer je ugovor sklopila ugovorna stana koja je ograničeno poslovno sposobna, ista može sklapati ugovore odnosno poduzimati samo one pravne radnje u skladu sa zakonom odnosno u skladu s odlukom suda o djelomičnom lišenju poslovne sposobnosti. Manom volje smatraju se prijetnja, zabluda i prijevara. Postoji li koja od tih okolnosti pa bi se radilu o pobijanju ugovora. Vrijednost dara nije poznata iz vaše objave, ali sumnjam da se isplati ići u sudski spor. Pokušajte se dogovoriti s darovateljem.

Geodet je potreban kad se kolči objekt, uređuje međa, parcelira se i slično. Glavni projekt izrađuje ovlašteni arhitekt ili inžinjer.

Da li se onda radi o ugovoru o zajmu? Stopa ugovornih kamata između osoba od kojih je barem jedna nije sa statusom trgovca,ne može biti viša od stope zakonskih zateznih kamata koja je vrijedila na dan sklapanja ugovora,odnosno na dan primjene ugovorne kamatne stope,ako je ugovorena promjenljiva kamatna stopa. Dakle ,ova stopa se primjenjuje na sve ugovore između fizičkih osoba. Kamatni račun lako ćete pronaći na Google, a kamatne stope možete pogledati ovdje https://www.teb.hr/novosti/2023/zatezne-i-ugovorne-kamate-od-112023/

Ukoliko se osiguranih vrati na posao na pola radnog vremena (pod pretpostavkom da je poslodavac to prihvatio) onda dobija plaću razmjernu obavljenom radu - da li će to biti pola ili više, ovisi o vrsti posla i tome što radnik i poslodavac dogovore. Plaću isplaćuje isključivo poslodavac, ne HZZO.

Što piše u ugovoru o najmu oko pologa? Da li je definirano kada se vraća i što se sve s njim može pokriti? Pretpostavljam da ste pogrešno napisali da je ugovor ovjeren kod odvjetnika te ste mislili da je ovjeren kod javnog bilježnika - ako je ujedno i solemniziran, imate ovršnu ispravu temeljem koje ćete biti u mogućnosti pokrenuti naplatu dužnih sredstava. Prilikom napuštanja stana sastavlja se primopredajni zapisnik kojim se konstatira stanje brojila (struja, voda, plin...) i stanje samog stana (namještaj, stolarija, zidovi...) te se uspoređuje sa stanjem stana prilikom ulaska najmoprimca. Najmoprimac odgovara po općim propisima za štetu na stanu, zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade. Za dužnu najamninu i eventualnu štetu vi imate zakonsko založno pravo na stvarima koje je najmoprimac unio u stan, a koje mogu biti predmet ovrhe i prilikom iseljenja ih možete zadržati dok vam sve ne bude plaćeno. Polog se, u pravilu, može iskoristiti za plaćanje najamnine tek ako u primopredajnom zapisniku nema primjedbi oko šteta ili dugovanja za režije. Ali opet, ovisi o tome što ste u ugovoru zapisali oko pologa...

Probajte ovdje http://servisi.fina.hr/regkonc/index.do

Kome pripada taj neasfaltirani put? Je li dio čestice u vašem vlasništvu ili je javan? Ukoliko pripada vama, imate opciju na tom travnatom dijelu postaviti što god želite, uključujući barijere ili ogradu određene visine (pazite na visinu zbog potrebe za glavnim projektom) kako biste spriječili prolaženje. Naravno, na raspolaganju vam je i tužba za smetanje posjeda (ako je dio u vašem vlasništvu), ali pitanje je koliko je to isplativo. Podredno, možete razmisliti i o služnosti prava puta koju možete ugovoriti sa susjedom i upisati u zemljišne knjige te za to ugovoriti i primati naknadu od susjeda.

Da li je sama međa ili veličina čestice sporna? Zbog čega mislite da vam je potreban mjernik? Za jednostavne i druge građevine i radove određene Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima kao što su npr. cisterne, vrtne sjenice, terase, ograde, staze, manje poljoprivredne građevine, terase do 20m2, spremnik za komunalni otpad, ograde visine do 2,2 m mjereno od najnižeg dijela, pješačke staze itd. nije potrebno ishoditi građevinsku dozvolu već se građenju može pristupiti bez građevinske dozvole i bez glavnog projekta. Graditi bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom može se graditi npr. pomoćne zgrade do 50 m², parkiralište na građevinskoj čestitci, podzemni i nadzemni spremnik goriva zapremnine do 10m3, bazeni, sunčani kolektori, ograde visine veće od 2,2 m, ogradni zid visine veće od 1,6 m, dječje igralište unutar parka, izvoditi preuređenja prostora, dodavanje novih vanjskih i unutarnjih prozora, održavanje hitnih ili nužnih popravaka, postavljanje elektroničke komunikacije itd.

Novi posao je apsolutno važan razlog i u vašem slučaju vrijedi otkazni rok od 1 mjeseca. Što piše u sporazumu o raskidu - koji otkazni rok i koji datum predaje zahtjeva za raskid? Trebate imati dokaz da ste otkaz dali vi - mail ili hard-copy u kojem navodite da dajete otkaz, s navedenim datumom od kojeg teče otkazni rok, uključivo s tim danom - a temeljem čega poslodavac donosi odluku o prestanku radnog odnosa. Nije nužan sporazum koji potpisuju obje strane, dapače nepotreban je u ovakvom slučaju.

Za jednostavne i druge građevine i radove određene Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima kao što su npr. cisterne, vrtne sjenice, terase, ograde, staze, manje poljoprivredne građevine, terase do 20m2, spremnik za komunalni otpad, ograde visine do 2,2 m mjereno od najnižeg dijela, pješačke staze itd. nije potrebno ishoditi građevinsku dozvolu već se građenju može pristupiti bez građevinske dozvole i bez glavnog projekta. Graditi bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom može se graditi npr. pomoćne zgrade do 50 m², parkiralište na građevinskoj čestitci, podzemni i nadzemni spremnik goriva zapremnine do 10m3, bazeni, sunčani kolektori, ograde visine veće od 2,2 m, ogradni zid visine veće od 1,6 m, dječje igralište unutar parka, izvoditi preuređenja prostora, dodavanje novih vanjskih i unutarnjih prozora, održavanje hitnih ili nužnih popravaka, postavljanje elektroničke komunikacije itd. Ne trebate dozvolu, ali trebate glavni projekt.