Antuntun56

Najkraće rečeno, vaša prava proizlaze iz stanja legalnosti garaže. Obzirom na manjkavost podataka u vašem upitu, iznijet ću vam tri najčešće opcije iz scenarija Zakona o gradnji i Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama: - ako je garaža izgrađena na temelju pravomoćnog akta za građenje izdanog do 1. listopada 2007. godine, možete podnijeti zahtjev za izdavanje uporabne dozvole za građevine izgrađene na temelju akta izdanog do 1. listopada 2007. godine prema odredbama članka 182. stavak 2. Zakona o gradnji, - ili je garaža izgrađena prije 15.02.1968.godine, pa se smatra da je izgrađena na temelju pravomoćne građevinske dozvole, u tom slučaju možete podnijeti zahtjev za izdavanje uporabne dozvole za građevine izgrađene do 15. veljače 1968. godine prema odredbama članka 184. stavci 2. i 3. Zakona o gradnji. Činjenicu da li je garaža izgrađena do 1968. godine može se vrlo lako ustanoviti na stranici: https://geoportal.dgu.hr/; otiđite u osnove smještene u meniju sa strane i iskočit će vam menu s raznim slojevima digitalnih karata, među ostalima i s osnovom iz 1968., te ćete nakon što ukucate vaš broj katastarske čestice i katastarsku općinu vidjeti situaciju izgrađenosti na vašoj čestici 1968. godine. To su bile pozitivne varijante, ali ako ne posjedujete akt kojim se dozvoljava gradnja garaže, ili ako je ona izgrađena nakon 15.02.1968. godine, prodavatelj je istu trebao ozakoniti prema Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Pitajte ga, možda je ishodio pravomoćno rješenje o izvedenom stanju. Ako ne posjeduje spomenuto rješenje, tada ste u slijepoj ulici, a budući da su istekla obadva roka za podnošenje zahtjeva za legalizaciju, valja vam čekati treći krug legalizacije (on će vjerojatno biti proglašen tek kada država utvrdi potrebu za dodatnim krugom legalizacije, a to neće biti tako skoro, jer još nisu riješeni ni svi postojeći zahtjevi). Karte su vam na stolu, nadam se da ćete moći izabrati jednu od prvih dviju karata, s time da uporabnu dozvolu možete i ne morate ishoditi, ali je bitno, da znate da ju imate pravo ishoditi, a što vam toplo preporučam. U suprotnom, nemam neki savjet, a da bi vama bio koristan.

Da li je bivši vlasnik platio vodni doprinos, ili vas čeka i još plaćanje vodnog doprinosa? Da li je plaćen vodni doprinos možete provjeriti u Hrvatskim vodama. Ja sam očigledno našla neku stariju verziju pročišćenog teksta Zakona o komunalnom gospodarstvu.😟

Uz napomenu, da je rješenje o komunalnom doprinosu donosi upravno tijelo jedinice lokalne samouprave nadležno za komunalno gospodarstvo na temelju Zakona o komunalnom gospodarstvu, u kojem je kao obveznik plaćanja komunalnog doprinosa naveden vlasnik građevne čestice na kojoj se gradi građevina, odnosno investitor prema odredbama članka 31. stavak 2. istog Zakona, a prema odredbama istog članka, stavak 7. izvršno rješenje o komunalnom doprinosu izvršava uprav­no tijelo iz stavka 2. istog članka u postupku i na način određen propisima o prisilnoj naplati poreza na dohodak, odnosno dobit - pa bi valjalo i malo se osvrnuti u žalbi i na taj vid uporišta rješenja budući da Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama i Zakon o komunalnom gospodarstvu ne tretiraju stranke u postupku na isti način. A izdavanje rješenja o komunalnom doprinosu 9 godina nakon izvršnosti rješenja o izvedenom stanju - stvarno je malo previše...

Pravo na korištenje vrta? Ustvari, nije niti bitno, bitno je da vam takvo stanje upisa ne odgovara s obzirom da je u suprotnosti s rješenjem o nasljeđivanju, ali što je, tu je. Sve se da naknadno promijeniti pod uvjetom da su suvlasnici suglasni s izmjenom pripadnosti vrta sukladno želji majke vašeg supruga. Nije dosta da se suprugova sestra suglasi izjavom o promjeni upisanog ZK stanja (da li će biti suglasna?) budući da se ovdje radi o promjeni režima korištenja svih triju uporabnih cjelina (stanova), pa oba suvlasnika trebaju sklopiti pisani sporazum, kao očitovanje volje za izmjenu upisanog stanja. O ostalim koracima bilo bi dobro da se raspitate u gruntovnici (da li je potrebno izraditi novi plan posebnih dijelova nekretnine i temeljem Plana ishoditi potvrdu nadležnog tijela graditeljstva u svrhu utvrđivanja uporabnih cjelina).

Ovo je pitanje iz vašeg početnog upita i izraza zabrinutosti za nastalu štetu prilikom uklanjanja vašeg (pod)zida. Projektno rješenje i izvedba rampe, stvar su investitorovog projektanta, izvođača i nadzornog inženjera. Budući da je rampa ustvari cesta s nagibom od maksimalno 15%, ona bi u svom konstruktivnom rješenju trebala obuhvaćati obvezno odvodnju cestovnih voda i eventualno drenažu, te rješenje odnosa sa susjednim terenom. Moram priznati da niskogradnja nije moja uža struka, ali znam što bi trebao biti krajnji efekt tog zahvata u prostoru - a to je da on ni u kojem pogledu ne smije imati utjecaja na vaš teren – za to su odgovorni projektant, izvođač, nadzorni inženjer i prije svega investitor koji ih je angažirao. Kuda ta rampa uopće vodi – u podrum zgrade sa garažnim prostorom ili samo služi za svladavanje kosog terena? Uglavnom, trebala bi biti projektno razrađena u projektu okoliša. Vi samo trebate poduzeti potrebne korake u smislu upozorenja da se rampa izvodi protivno pravilima struke (a što vidim da ste poduzeli, osim prijave građevinskoj inspekciji). Nećete im valjda predlagati i način izvođenja rampe? Projektne i izvođačke detalje oko izvedbe rampe prepustite projektantu i investitorovoj ekipi odgovornoj za izvođenje radova – ne samo građevine nego i uključenog okoliša na građevnoj čestici. Nadam se da i vi nećete pasti u zamku izvođenja pripremnih radova u vlastitoj režiji...

U ovom prvom postu htjela sam vam slikovitije predočiti da susjedov način izvođenja rampe nema smisla, a primjer je iz stvarnosti gdje se susjedi glože oko neizvođenja dvostrukog zida na međi i problema proizašlih iz takve situacije. Obzirom da sam u prvom postu propustila osvrnuti se na građevinsku regulativu, to sam nadoknadila proširivši odgovor (mea culpa). Bar je građevinski inženjer takav plan trebao stopirati (njemu se čudim, a ne investitoru jer je investitor u krajnjoj liniji neuka stranka), ali pred zakonom i on je odgovoran uz svoju ekipu. Smatram da imate pravnu i tehničku osnovu za primjedbu prema susjedu u smislu pravovremeno izbjegavanja budućih prijepora . Nisam vidjela dublji smisao zakonodavčevog propisivanja obveza iz članka 1. stavak 1. Pravilnika, ali u vašem konkretnom slučaju je potpuno utemeljen. Uz jednu opasku: s obzirom da je vaša čestica još neizgrađena, trebali bi povesti računa o odredbama prostornog plana budući da je u nekim prostornim planovima zadana i međusobna udaljenost između građevina.

Ovo sve iz gornjeg posta stoji, osim što nedostaje pojašnjenje u pogledu primjene građevinske regulative (Zakona o gradnji i pripadajućeg Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima): U članku 3. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima navedeni su radovi koji se mogu izvoditi bez građevinske dozvole i glavnog projekta. Iako nije izričito navedeno i izvođenje rampe, njeno građenje bi se u kontekstu točke 4. istog članka moglo bi se podvesti pod radove „na uređenju građevne čestice postojeće građevine kao što je građenje staze, platoa i stuba oslonjenih cijelom površinom neposredno na tlo s pripadajućim rukohvatima - ostalo navedeno izostavljeno kao nebitno “, s time da je člankom 1. u stavcima 1. i 2. istog Pravilnika zakonodavac propisao prilično strogo postupanje prilikom građenja, odnosno izvođenja radova: (1) Ovim se Pravilnikom određuju jednostavne i druge građevine i radovi koji se mogu graditi, odnosno izvoditi bez građevinske dozvole u skladu s glavnim projektom i bez glavnog projekta, građevine koje se mogu uklanjati bez projekta uklanjanja te se propisuje obveza prijave početka građenja i stručni nadzor građenja tih građevina, odnosno izvođenja radova. (2) U projektiranju i građenju građevina te izvođenju radova iz stavka 1. ovoga članka investitor, projektant i izvođač dužni su pridržavati se svih propisa i pravila struke koji se odnose na njihovo građenje te se iste ne smiju projektirati, graditi, odnosno izvoditi ako je to zabranjeno prostornim planom ili na drugi način protivno prostornom planu. Članak 1. Pravilnika pruža vam manevarski prostor da upozorite susjeda o izvođenju rampe protivno pravilima stuke, prvo usmeno, a ako će vas susjed ignorirati, zatim i pisanim putem, a u slučaju da ni pisano upozorenje ne poluči neki efekt, ništa drugo vam ne preostaje nego mu pozvati građevinsku inspekciju zbog načina izvođenja rampe protivno pravilima struke, pa će građevinski inspektor na licu mjesta još provjeriti da li je postupljeno u smislu i ostalih odredbi članka 1. Pravilnika. (Da si skratite put, možete provjeriti da li je taj zahvat u prostoru u nadležnosti građevinske ili komunalne inspekcije). Time ste se osigurali od snošenja odgovornosti za nanešenu štetu na susjednom zemljištu, a usput znate i koje su vam zakonske obveze prilikom planiranih radova na vlastitoj građevinskoj čestici.

Dobro sam predpostavila, da se sve vrti oko njih i njihovih prikrivenih namjera. Ako je vama u cilju da vam se ne prolazi pored vratiju i vašeg dijela ulaza druga solucija je da izvedete nadstrešnicu (kao što ste i namjeravali), poželjno na stupovima. I neka je obilaze. S obzirom na radove na proširenju svog stambenog prostora, za koje je trebalo ipak ishoditi građevinsku dozvolu (ili ih ozakoniti po posebnom zakonu), to bi bio minimalni ustupak sa susjedove strane. Žao mi je što ste se našli u takvoj poziciji da vam najbliži susjed zagorčava život. Ne dajte se uvjeravati, a stan ćete prodati kad za to dođe vrijeme, i to po mogućnosti ne njemu. I to će vam biti satisfakcija za sve probleme koje vam je nanio.

Da predočim slikovitije: vi imate izgrađenu zgradu na međi sa susjedom i susjed gradi svoju zgradu na istoj međi, te pritom koristi vaš zid na međi kao oslonac za svoje krovne grede. Da li je to u redu? Vidite članak 109. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, pa procijenite što se od navedenog na vas i u kojoj mjeri odnosi, pa u skladu sa procjenom i postupite (obratite pozornost na stavak 2. istog članka, da kasnije ne biste vi bili u gabuli zbog propusta zabrane nekvalitetnog izvođenja radova). Željezo se kuje dok je vruće.

Za radove na uređenju građevne čestice, između ostalih nabrojanih i izvođenje stepenica oslonjenih cijelom površinom neposredno na tlo s pripadajućim rukohvatima, ne treba niti građevinska dozvola niti glavni projekt prema članku 3. točka 4. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (NN 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22), dok je susjed za „Parkiralište na građevnoj čestici postojeće građevine“ sukladno članku 4. točka 20. istog Pravilnika bio dužan izraditi glavni projekt i prijaviti početak radova prema tom glavnom projektu. Za taj zahvat u prostoru mu možete pozvati građevinsku inspekciju, ali nemojte žuriti – pričekajte rasplet situacije. Niste mi ništa odgovorili za ideju stambenog predvrta – jeste li ga u mogućnosti oformiti? I što to znači: „Oni meni ne daju zatvoriti, smeta im sve šta ja radin, oni svoje sve zatvorili odavno, niti me pitali“. Što vam ne daju zatvoriti, odnosno na koji način vam zabranjuju – verbalno prijetnjama, fizički rušenjem ili na neki drugi način? Što su sve svoje zatvorili odavno? Da li vam je zaista u interesu korištenje tavanskog prostora u koji se ulazi iz susjedovog stana. Tavanski prostor neodređene namjene ima status zajedničkog vlasništva, ali zar je uistinu zajednički - ili se suvlasnici dogovore da pripadne nekom od njih, a zna se pod kojim uvjetima... Ako je pogodan za uređenje stambenog potkrovlja jednog dana, ja bih mu prodala svoj udio u suvlasništvu (jer vi ionako nemate nikakve stvarne koristi od tavana). Raspitajte se, dodatnih 60ak m2 ili više potencijalnog stambenog prostora ima svoju cijenu (podijeljeno s dva), a umirovljeniku svaki euro dobro dođe. Za kraj - vi najbolje poznajete svog susjeda – nema smisla pasivno se poklopiti ušima, pokušajte se opet dogovoriti o svemu što je u interesu i njemu i vama – dogovor je uvijek najbolja opcija (ali sad neka bude u pisanoj formi), a građevinska inspekcija je najzadnje sredstvo uvjeravanja, i najčešće bezuspješno ... Što mu ustvari može narediti građevinski inspektor: da ukloni parkiralište? da li vam je to stvarno u interesu? poslati ga sucu za prekršaje, on će otplakati nešto sucu i dobiti minimalnu kaznu, ako i dobije... I što ste postigli - ništa.

Mislim da se vaš problem sa susjedom neće moći riješiti nekim suvislim savjetom, a kojim biste vi bili zadovoljni (i da ne završite u sudskom sporu) ili nepovrijeđeni odgovorom. Naime, kad ste se velikodušno sa susjedom usmeno dogovorili o rušenju vrta i izvođenju njegovog parkirališta u zajedničkom dvorištu iz kojeg se ulazi i u vaš stan, čemu čuđenje što je prekršen vaš usmeni dogovor – osim ako za to ustupanje zajedničkog vlasništva niste ostvarili neku protuuslugu u vidu materijalne koristi? Susjed je u pravu – nemate pravo osporavati korištenje njegovog parkirališta njegovoj rodbini i prijateljima, ako isti koriste parkiralište uz njegovu suglasnost, kao što im pravo prolaza ispred "vaših vratiju i vašeg dijela ulaza“ bezuspješno možete zabraniti, jer se ipak radi o zajedničkom dvorištu u suvlasništvu vas i susjeda, a obzirom da nigdje (u nekom pisanom dokumentu) taj dio ispred ulaza nije posebno izdvojen kao „vaš“. Predložite susjedu, kojem ste usmeno odobrili rušenje vrta i uređenje parkirališnog mjesta, opet ponavljam, a da pritom niste ostvarili neku materijalnu protuuslugu, da u istoj površini vi izvedete stambeni vrt ispred vašeg stana (pod uvjetom da je to moguće ostvariti u zajedničkom dvorištu zbog eventualno njegove nedostatne površine), pa ga za početak ogradite (najjeftiniji način je izvođenje niske ograde sa stupićima i razapetom žicom ili zidanom ogradom od par redove cigle, te posadite neko brzo rastuće grmlje uz ogradu) – time ćete spriječiti prolazak nepozvanih pored vaših vratiju i „vašeg dijela ulaza“, kao što će i stambeni vrt biti adakvatno naznačen, a što je presudno u daljnjim koracima. Također, trebate biti svjesni činjenice da se parkiralište može jednog dana etažirati kao pripadak susjedove samostalne uporabne cjeline (stana); prevedeno: iz statusa zajedničkog vlasništva može postati nakon etažiranja njegovo vlasništvo, a isti status bi imao izvedeni predprostor (stambeni vrt) kao pripadak uporabne cjeline (stana) u vašem vlasništvu, te ako ne pristanete dobrovoljno na postupak etažiranja i izradu plana posebnih dijelova nekretnine, da se etažiranje također može provesti i sudskim putem. Ukoliko nećete imati izveden i fizički izveden predprostor ispred ulaza u stan, on se neće moći niti prikazati (naznačeno) u planu posebnih dijelova nekretnine kao pripadak vašeg stana, dok će susjed vrlo lako ostvariti svoj naum pripajajući izvedeno parkarište svom stanu i prikazati ga kao pripadak svoje uporabne cjeline. I tu ste izvukli kraći kraj – i u pogledu ostvarenih etažnih prava i u pogledu plaćanja sudskih troškova (s uključenom podjelom plaćanja izrade plana etažiranja nekretnine nekom sudskom vještaku). Stoga, smirite tenzije i stanite na loptu (ako vaša verbalna komunikacija da rodbina i prijatelji nemaju pravo prolaziti „ispred vaših vratiju i vašeg dijela ulaza“ nije prešla granicu nakon koje nema povratka) i pokušajte se dogovoriti sa susjedom u tom smjeru – ovaj puta pisanim putem. Mislim da je to najjednostavnija solucija u investiciju stambenog vrta (i u slučaju da baš niste ljubiteljica zelenila), a koja bi polučila neka uzajamna etažna prava (susjedu parkiralište, vama stambeni vrt) - uz to kao zaštita od prolazaka nepozvanih, s obzirom da ste umirovljenica. U slučaju da vam formiranje stambenog vrta nije u interesu, ogradite barem ulazni dio u vaš stan nekim brzorastućim grmljem. Ako možete, preokrenite situaciju u vašu korist. Zasada, ide vam na štetu...

Moja topla preporuka vam je da ipak odgrizite jabuku do kraja u smislu projektnog rješenja i da date barem nekom arhitektu posla, tj. da vam organizira tlocrte stambenih prostora kada već namjeravate ići u opsežnu adaptaciju istih, odnosno svog stambenog prostora koji ima reprekusije i na bratićev stambeni prostor. Kad ste već priložili grafički prilog s novom organizacijom stambenih prostora, ne mogu da se ne osvrenem na nju. Npr. jedna stvar je bila u postojećem stanju i smještajem ulaza u postojeće kupaonice na sredini uzdužnog zida i ulazom iz zajedničkog hodnika, te mogućnonošću smještaja WC školjke i tuš kade obostrano (ili je jedan prostor bio WC, a drugi kupaonica) , što je neizvedivo uz ulaz na kraćem dijelu zida. Slobodno ste mogli u opisu prostorije napisati WC na obje bivše kupaonice, jer i u vaš i u njegov sanitarni čvor je moguć ulaz samo na kraćoj strani zida s novopredviđenim pregradnim zidom na duljoj strani prostorije. Samo vješt arhitekt bio uspio organizirati na stambenoj površini od cca 37 m2 dvosobni stan sa kuhinjom, dnevnim boravkom (blagovanjem) i kupaonicom, a isto se odnosi na novopredviđeni bratićev dio od cca 25 m2 (praktički površina i ne tako velike garsonjere). Ja bih žrtvovala dio površine kuhinje nazvan dnevni boravak u organizaciju pristojnije kupaonice sa svim potrebnim sanitarnim uređajima (vjerojatno ćete lakše prodati takav stan ako se eventualno jednog dana odlučite na prodaju). Isto bih savjetovala i za bratićev stan (uz njegovu suglasnost), iz istog razloga. Ali na vama, kao suvlasnicima, je odluka... Lp 🙂

Malo sam si dala truda, i ustanovila da je širom Hrvatske tako, osim u prostornim planovima u Karlovačkoj županiji, gdje se na istoj građevinskoj čestici može graditi jedna ili više stambenih zgrada, kao zgrada osnovne namjene, uz uvjet da su zadovoljeni ostali prostorno planski parametri (maksimalna površina građevinske čestice, koeficijent izgrađenosti, udaljenost od međe, međusobna udaljenost i sl.). Uza sav nered u prostoru kojem najčešće pridonose veliki investitori, usprkos razrađenim prostorno planskim dokumentima (a koji su podložni promjenama u skladu s njihovim željama i prohtjevima, te financijskoj moći - čak i na nivou GUP-a), smatram da je to najmanja razina uneređenosti prostora omogućena, uvjetno rečeno, "malom" čovjeku (uz opasku da niti u tom slučaju nisi baš bogec u financijskom smislu).

Na stranici Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) je detaljno opisana procedura podnošenja žalbe. Ubuduće ne pristajte na komunikaciju s teleoperaterom telefonskim putem, nego mu se obratite elektroničkom poštom – PRIGOVOROM njegovoj korisničkoj službi s upitom o stanju postupka prijenosa broja (prvi korak postupka žaljenja prema uputi Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti). A Telemachovu primjedbu ako ne pristanete na ponovno potpisivanje zahtjeva, da nećete moći ostvariti pravo na prijenos broja, smatrajte čistom ucjenom, jer su oni ti koji su u prekršaju budući da nisu ispunili ugovornu stavku izvršivši prijenos broja prema proceduri i u propisanim rokovima iz Pravilnika o prenosivosti broja (vjerojano nisu obavijestili na vrijeme ili nadležnu Agenciju ili davatelja broja A1), pa sad žele zavrtiti novi krug. HAKOM ne gleda baš lijepo na igrice teleoperatera s krajnjim korisnicima, pa ćete vjerojatno ostvariti pravo na naknadu zbog kašnjenja prijenosa broja (a što Telemach namjerava izbjeći s vašim potpisivanjem novog zahtjeva), ako Telemach ne shvati vaš prigovor ozbiljno i u međuvremenu ipak ne prenese vaš broj. Nadam se, da ćete i time biti zadovoljni. U protivnom, vrijeme radi u vašu korist... samo poduzmite potrebne korake.

Prije svega, stavite ipak tablu da je to privatno vlasništvo na ulazni dio u dvorište. A zatim, kao najbezbolniji način je fizičko ograđivanje dvorišta niskom ogradom da se spriječi parkiranje automobila - npr. stupićima s razapetom žicom u par redova. Ili već na neki drugi način. To je opcija koja treba biti odobrena prostornim planom koji se primjenjuje na vašem području. U nekim prostornim planovima nije dozvoljeno bilo kakvo ograđivanje kolektivnih stambenih zgrada. A svako inzistiranje na nekom pravnom rješenju, ne znam koliko bi bilo efikasno, čak i pozivanje pauka, što je jedna od mogućnosti ili angažman komunalne anspekcije.Trebate razumjeti i ljude koji dođu obavljati neke poslove u ustanovama u susjedstvu, da zbog kroničnog manjka parkirališta, parkiraju aute stihijski, gdje stignu (a tako bi vjerojatno i ne jedan suvlasnik vaše zgrade s tim problemom parkiranja u privatnom dvorištu postupio). Druga stvar je ako navedene ustanove imaju izveden dovoljan broj parkirališnih mjesta, a ljudi parkiraju jer im je bliže...

Kakvu dozvolu? Neko rješenje Grada Zagreba o dozvoli korištenja? Građevinsku dozvolu? Kako je stara ta garaža - možda izgrađena prije 15.2.1968. godine?

Poštovani, Vjerojatno ste dobili neki zaključak u kojem vam se nalaže izvršenje neke radnje u roku od 15 dana. Svejedno je, radi li se o zaključku ili rješenju, računa se datum neke obveze o izvršenju od datuma dostave pisanog otpravka akta preporučenom poštom koji se utvrđuje uvidom u potpisanu dostavnicu, a s obzirom da imate korisnički račun na e-građanima referent mora potvrditi i tu vrstu dostave elektroničkim putem. Pravomoćnost se također računa od dana preuzimanja ovjerenog ispisa elektroničke isprave putem pošte uvidom u dostavnicu, i taj datum dostave rješenja se unosi u edzvolu. Neke stranke nemaju korisnički račun na e-građanima, pa bi u tom slučaju bile u povoljnijem položaju za početak računanja nekog roka - bilo žalbenog ili obveze izvršenja neke radnje.

Ne morate prvo oformiti građevinsku česticu, oformljenje se može provesti i u glavnom projektu kroz prijedlog oformljenja u postupku izdavanja građevinske dozvole (izrađen od ovlaštenog inženjera geodezije). Jasno, pod uvjetom da novooformljena građevinska čestica zadovoljava propozicije prostornog plana, a što će vam u svojoj izjavi o usklađenosti zahvata s prostornim planom potpisati projektant. Nakon izdane građevinske dozvole, kad dozvola postane pravoćna, moći ćete predati u katastar izrađen parcelacijski elaborat prema prijedlogu parcelacije iz građevinske dozvole (po mogućnosti koji je izradio isti ovlašteni inženjer geodezije iz praktičnih razloga jer on ima već sve podloge u svom kompjuteru). Nova građevinska čestica treba biti provedena u katastru prije prijave početka građenja (o čemu se podnosi dokaz oformljenja) U slučaju da građevinski dio čestice ne zadovoljava uvjete iz prostornog plana, cijela stvar pada u vodu (građevinska dozvola), te vam ne preostaje ništa drugo nego predložiti pisanim putem jedinici lokalne uprave da kod slijedeće izmjene prostornog plana uvrsti i poljoprivredni dio vašeg zemljišta u građevinsko područje. Prije pisanja prijedloga jedinici lokalne uprave o proširenju građevinskog područja, preporučam vam da provjerite kakav je stav nadležnog tijela graditeljstva u izuzeznoj primjeni članka 3. stavak 1. točka 9. (Pojmovnik Zakona o prostornom uređenju - NN 153/13, NN 65/17, NN 114/18, NN 39/19, NN 98/19 i NN 67/23), u svezi tretmana građevinskog zemljišta. Osobno smatram da se zakonodavac malo zaigrao stavljam takve mogućnosti u pojmovnik, jer iz konteksta Zakona o prostornom uređenju takva praksa nije provediva.

Tzv "općinski uhljebi" su trebali donijeti prostorni plan, te ako se vaše zemljište nalazi prostornim planom u građevinskom području općine, tada nemate nikakvog posla oko prenamjene budući da se zemljište prenamjenjuje iz poljoprivrednog u građevinsko nakon izdane građevinske dozvole. Tek kad građevinska dozvola postane pravomoćna, pravomoćna građevinska dozvola se dostavlja između ostalih i Uredu za gospodarstvo (ili kako se već zove) nadležnom za poslove prenamjene poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, pa ćete platiti naknadu za prenamjenu zemljišta prema njihovom rješenju. Koji i kakav dio posla?

Pozdrav, Možda gospodin Marko i inkasira neke novce obzirom na smještajnu namjenu (hotela i inih građevina) i sportskih terena, mada i gradnja hotela na lijevoj obale Korane ide tempom gradnje Skadra na Bojani. UPU Športsko rekreacijski centar Korana je novijeg datuma, objavljen je u Glasniku grada Karlovca br. 6/22, a njime se razrađuje prostor na desnoj obali Korane. Gradnja Akvatike na desnoj obali Korane se (su)financirala evropskim novcima - pa se gospodin Marko opravdano može nadati da će neki od predviđenih sadržaja zabavnog parka biti također finacirani na taj način 🤞. A kako Europa voli čisti posao, možda mu parcela bude otkupljena po pristojnoj cijeni 👍. Sve sami možda, ali ovaj puta ima nade u pozitivan ishod...

Pozdrav, Da rezimiramo situaciju s obzirom da na grafičkom prilogu nedostaje opis barem sadašnjih stambenih prostorija. Koliko sam shvatila sadašnji sanitarni čvorovi su smješteni lijevo i desno od ulaza, a nakon vaše adaptacije ostao bi sanitarni čvor lijevo od ulaza, a vi bi svoju kupaonicu izveli unutar tlocrta desno od ulaza. Vi biste otkupili od bratića pola srednje sobe u gornjem dijelu crteža u fiktivnom dijelu od 6 m2. Naznaka vratiju bi trebala biti, pretpostavljam, u donjem dijelu prostorije (što će bratiću soba bez prozora?). Inače, ispravno ste posložili hodogram postupanja jer za plan etažiranja uporabne cjeline trebaju biti i fizički izvedene. Nakon kupoprodajnog ugovora (sklopljenim u svezi tih cca 6m2 i odgovarajuće površine u zajedničkom hodiku), međuvlasnički ugovor/pisana suglasnost svih vlasnika te nekretnine je obvezan, prema članku 73. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (bilo za internu uporabu kao vjerodostojno pisano osiguranje u slučaju eventualnog međuvlasničkog spora bilo za kasniji upis u gruntovnicu) . U spomenutom Zakonu nije specificirano kako ta pisana suglasnost treba izgledati – po mogućnosti da se iz nje može pregledno sagledati njen sadržaj, pa je suvlasnicima prepušteno na volju način njenog oblikovanja – bilo na opisni način ili uz prilog grafičkog dijela (može biti na nivou gornjeg prikaza uz dodatak opisa prostorija i promjenu naznake vratiju) Možete se zaustaviti u toj fazi ako ne želite službenu provedbu novonastalog stanja u gruntovnici. A, ako želite provedbu u gruntovnici, trebat ćete jabuku odgristi do kraja. To podrazumijeva ipak izradu glavnog projekta, bez ishođenja građevinske dozvole (osim ako se postojeći stambeni prostor ne nalazi u zgradi starijoj od 15.02.1968. godine ili obnovljenoj u provedbi propisa o obnovi), u smislu odredbi članka 5. točka 2. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, s pratećim postupkom i dokumentacijom prema članku 131. Zakona o gradnji (prijava početka građenja). Sretna okolnost je da postoje odvojena mjerna mjesta i da za izvedene radove nije potrebno ishoditi uporabnu dozvolu. Nakon što i fizički izvedete radove na adaptaciji stana, za upis u zemljišne knjige bit će potrebna potvrda nadležnog tijela graditeljstva o činjenici da su to sada dvije uporabne stambene cjeline, a uz zahtjev za izdavanje potvrde treba biti priložan plan posebnih dijelova nekretnine (mada ni prilaganje plana posebnih dijelova nekretnine ne proizlazi iz Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima), ali je uobičajeno iz praktičnih razloga.

Sve ovisi o stanju upisa bunara u zemljišnim knjigama ili nekom ugovoru koji je pogodan za upis u gruntovnicu - ako je korištenje bunara upisano u zemljišnim knjigama kao pravo služnosti istim, u tom slučaju nema pravo uskrate korištenja bunara, ali bi bilo uputno, da ne kažem neophodno, da se u kupoprodajnom ugovoru za kuću unese i pravo služnosti bunarom ako postoji pravna osnova za njegovo korištenje. U protivnom, ako nema upisa o pravu služnosti bunarom, trebalo bi izvršiti uvid u građevinsku dozvolu za kuću koju namjeravate kupiti i provjeriti na koji način je riješena suglasnost spomenutog vlasnika zemljišta na čijem zemljištu je smješten bunar jer je njegova suglasnost bila neophodna prilikom izdavanja građevinske dozvole za predmetnu kuću, a najispravnije bi bilo da je to riješeno putem ugovora o pravu služnosti bunarom. Građevinske dozvole su se izdavale kako su se izdavale, pa je moguće da je korištena njegova ovjerena izjava/suglasnost - također provjeriti u gruntovnici ako je građevinska dozvola izdana samo na temelju ovjerene izjave/suglasnosti, da li je takva izjava provediva u zemljišnim knjigama, u što sumnjam da je moguće... Tek nakon toga ćete imati pravi uvid u situaciju u pogledu uskrate korištenja bunara – najidealnije bi bilo da je prodavatelj spomenute kuće upisao pravo korištenja bunara u zemljišnim knjigama kao pravo sadašnjeg i budućih vlasnika svoje kuće.

Malo sam se skockala i proučila građevinsku regulativu i regulativu iz prostornog uređenja koja je bila na snazi u vrijeme građenja nadstrešnice, uz opasku da je za malo koju intervenciju u prostoru nije trebalo ništa od dokumentacije. Tada još nije bilo Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, nego je popis jednostavnih građevina za čije građenje nije bila potrebna građevinska dozvola bio sadržan u građevinskoj regulativi. I to, u članku 56. Zakona o gradnji (NN 52/99, 75/99, 117/01, 47/03) koji je bio na snazi do 31.12.2003. godine. U tom članku je pod točkom 1. bilo navedeno: " gradnju pomoćne građevine (garaže, spremišta, drvarnice i sl.) razvijene građevinske (bruto) površine do 50 m2 i visine sljemena do 4 m, koja se gradi na građevnoj čestici stambene zgrade ili obiteljske kuće za koju je izdana građevna dozvola.“ Nadstrešnice, kao građevine bez izražene funkcije (u ovom slučaju parkirališta) su se također tretirale po tom članku zakona (pod sl.). Za njihovo izvođenje se izdavala lokacijska dozvola u smislu odobrenja s rokom važenja 2 godine. Također ste bili dužni u skladu s člankom 69. istog Zakona ishoditi uporabnu dozvolu. A što je bilo, bilo je... Sada vrijedi Pravilnik iz prethodnog posta - što vas ne amnestira od naknadno izrađenog glavnog projekta po sada važećoj građevinskoj regulativi ili u vrijeme izgradnje nadstrešnice ishođenja lokacijske dozvole.

Dobili ste uvjetno rečeno ispravnu (polu)informaciju da ne treba ishoditi građevinsku dozvolu, ali "parkiralište na građevinskoj čestici postojeće građevine ili na drugom zemljištu s uređenim pristupom" sukladno odrebi članka 4. točka 20. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (NN 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22) treba izvesti na temelju glavnog projekta. Da se radi o nadstrešnici maksimalne površine 20 m2, u tom slučaju ne bi trebala niti građevinska dozvola niti glavni projekt - članak 2. stavak 1. točka 1. alineja c) istog Pravilnika.

Možete pokušati i s osnova buke jer je sanitarna inspekcija nadležna i za nadzor prekomjerne buke, a za izvedenu „makadamsku cestu i na njoj odlagalište građevinskog materijala te divlji parking za svojih par kamiona, par bagera i par ostalih strojeva“ prijaviti ga građevinskoj inspekciji, jer to svakako nije korištenje prostora sukladno sportsko-rekreacijskoj namjeni predviđenoj prostornim planom, a time i bez odgovarajućih dozvola za izvođenje navedenih radova. Takva namjena predviđa se u prostornim planovima najčešće u servisno komunalnim zonama. Za početak, samo za izvođenje parkirališta s pristupnim putom bi trebao imati glavni projekt sukladno članku 4. točka 20. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (NN 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22). U slučaju da građevinska inspekcija nije nadležna za tu vrstu radova, ona će službenim putem prijavu proslijediti (vrlo rado) jedinici lokalne uprave, odnosno komunalnoj inspekciji. (a glavni projekt sigurno nema, jer niti jedan projektant neće potpisati izjavu, koja je sastavni dio vodeće mape glavnog projekta, da je zahvat u prostoru sukladan prostornom planu).