Jump to content

probaj

Korisnik
  • Broj objava

    329
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Sve što je probaj objavio

  1. Uz to Zakon o sustavu državne uprave za donošenje provedbenih propisa propisuje u čl.17: "Ministri, državni tajnici središnjih državnih ureda i ravnatelji državnih upravnih organizacija donose pravilnike, naredbe i naputke za provedbu zakona i drugih propisa kad su na to izrijekom ovlašteni, u granicama date ovlasti." a u čl.18:"Pravilnikom se potanje razrađuju pojedine odredbe zakona radi njihove primjene. Naredbom se naređuje ili zabranjuje određeno postupanje. Naputkom se propisuje način rada u tijelima državne uprave, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti. Pravilnici, naredbe i naputci objavljuju se u »Narodnim novinama«, a stupaju na snagu najranije osmoga dana od dana objave, ako tim propisima nije iznimno određeno da zbog naročito važnih razloga stupaju na snagu danom objave." I što sad? Vjerujem da niz službenika, a posebno dužnosnika za ovo nisu nikada ni čuli, niti ih nažalost na to itko upozorava. Pa pobogu to su zakonske odredbe, njih se moraju pridržavati. O tome konkretno javnost mora brujiti i ne dati im da se ponašaju po "vladavini apsolutnog monarha", već po vladavini prava.
  2. Ma potpuno ste u pravu s ovim vašim opservacijama. Međutim valja naglasiti da samo popunjavanje pravih pravnih praznina ne bi smio biti nikakav problem. I to na način koji bi u dvojbi išao u korist stranke. No s šumama raznih uputa, mišljenjima, naputcima, obavjestima i kako ih još ne nazivaju pa i klasičnim naložbama, s kojima ne stvaraju samo nove norme radi popunjavanja praznina, nego norme koje su često suprotne javno objavljenim općim aktima. Odgovornosti na najnižim razinama se relativno često utvrđuju, ali za one koji donose nebulozne opće akte nikada. Oni su uvijek na vrhu. Iskreno u dinamici tzv. usklađenja s EU to nije ni čudo jer je EU pravo užasno komplicirano. No takvi donositelji javno neobjavljenih općih akata su u svojoj suštini zalutali u struku, a rekao bih i u demokraciju.
  3. E to je već lijepo pitanje, sam ZKP o tome samo govori o nazočnosti, a o djelomičnoj ne. Mislim da se slična situacija pojavila kod nazočnosti (djelomičnoj) svjedoka pri pretragama i tu je sudska praksa dala neke smjernice. Međutim za nazočnost odvjetnika mi nije poznato da je takvo pitanje raspravljano. Moje je mišljenje da bi bilo nužno da odvjetnik bude prisutan na samom početku i na kraju. Ukoliko bi se svi sudionici (sl.osoba i osumnjičeni) složili da u nekom vremenu iskaza prisustvo odvjetnika nije nužno i to se zabilježi u zapisnik... da bi to moglo biti u redu pod nekim uvjetima. Nadam se da će se još netko uključiti, barem sa svojim razmišljanjem, a možda i s već konkretnom sudskom praksom.
  4. Bez konkretizacije te "pravne veze", a i "nuđenja" nove sistematizacije bojim se da nećete dobiti suvisli odgovor.
  5. Mislim da se nemate čega bojati. Obično se u takvim institucijama i ne razlikuje prebivalište od boravišta građana, a posebno ne i boravak stranaca. Kad bi ih razlikovali onda bi nešto učinili i s boravkom. Ključna je činjenica da vi kao obitelj stalno stanujete(živite)na području gdje je taj vrtić i upravo je to i svrha takvih odluka i u skladu s tom svrhom je treba i tumačiti. U suprotnom djeca stranaca s boravkom u RH-a nikada ne bi mogli u vrtić pa ni kad imaju i stalni boravak. Želim vam uspjeh. Javite ishod.
  6. Nejasno je što bi htjeli da se pojasni. Tu nema nikakvog posebnog jasnog/nejasnog procesa. Osumnjičeni govori policijskom službeniku, a odvjetnik je uz njega i zapisničar piše zapisnik.
  7. Boravište jer Zakon o strancima ne poznaje kategoriju prebivlišta, nju poznaje samo Zakon o prebivalištu i boravištu građana koji se odnosi samo na hrvatske državljane.
  8. Očito imate već te obračune kao dokaz ispravom, drugi dokaz je vaš iskaz kao stranke, a vjerojatno imate i niz svjedoka koji to mogu potvrditi. Uostalom i iskaz vašeg poslodavca vam može biti dokaz, posebno ako mu vješto postavljate kontrolna (dopunska) pitanja. Bez obzira na to, prema novom Zakonu o radu ministar gospodarstva mora do lipnja donijeti propis o vođenju evidencije o radu, a valjda neće glupo propisati način njenog vođenja. Možete tražiti za svo proteklo vrijeme, ali zakon predviđa zastaru potraživanja za tri godine.
  9. A ako je mladi vozač, čini mi se da i bez stjecaja. Je li tako petpetice?
  10. Odbiti svjedočenje u kaznenom postupku mogu samo neke kategorije osoba, a ako je postupak protiv maloljetnika onda je to još i ograničenije. Za odbijanje svjedočenja mogu se izreći novčane kazne, a i zatvoriti. Lažno svjedočenje je kazneno djelo. Upravo svjedočenjem istine o tom maloljetniku može mu se najbolje pomoći, jer maloljetniku i sud i ostali trebaju pomoći. Odvesti ga na pravi put. Da ste vi, a i neki drugi o tome razmišljali dok je prvi puta nekoga "premlatio", možda ne bi bilo ni toga požara, a možda ni neko od premlaćivanja. No ukoliko ljudi budu i dalje šutili dogoditi će se da više neće biti i nekoga od premlaćenih-kao što više među živima nema ni Luke Ritza. Glupo je da očekujemo da će sve učiniti netko drugi, a ni njegove dosadašnje žrtve nisu svjedočile pa su postali žrtve. Dakle, oni su šutjeli pa su postali obične žrtve. E ja nisam i neću šutjeti!
  11. Odbiti svjedočenje u kaznenom postupku mogu samo neke kategorije osoba, a ako je postupak protiv maloljetnika onda je to još i ograničenije. Za odbijanje svjedočenja mogu se izreći novčane kazne, a i zatvoriti. Lažno svjedočenje je kazneno djelo. Upravo svjedočenjem istine o tom maloljetniku može mu se najbolje pomoći, jer maloljetniku i sud i ostali trebaju pomoći. Odvesti ga na pravi put. Da ste vi, a i neki drugi o tome razmišljali dok je prvi puta nekoga "premlatio", možda ne bi bilo ni toga požara, a možda ni neko od premlaćivanja. No ukoliko ljudi budu i dalje šutili dogoditi će se da više neće biti i nekoga od premlaćenih-kao što više među živima nema ni Luke Ritza. Glupo je da očekujemo da će sve učiniti netko drugi, a ni njegove dosadašnje žrtve nisu svjedočile pa su postali žrtve. Dakle, oni su šutjeli pa su postali obične žrtve. E ja nisam i neću šutjeti!
  12. Svaka čast. Međutim i dalje mi, a posebno s obzirom na ove "kauštik" pravne norme nije jasno vidljiva takva zabrana. Primjerice: - čl 6 st.2 PS će i izvan službe poduzeti radnju... zaštite osobne sigurnosti ljudi i imovine, (pojam "će" ga obvezuje), međutim što podvesti pod "kauštik":"osobna sigurnost ljudi i imovine". Složiti će te se da se pod tim svakako trebaju podvesti sve one radnje kojima počinitelj krši javni red i mir (tuče nekog, drsko se ponaša,viče...)jer mora zaštititi ostale građane (žrtve nasilnika, čak mislim da je u nekom starom propisu izričito stajalo jrm), ali da li onda mora i reagirati ako neki sudionik u prometu ugrožava ne samo ljude, već i samo imovinu(skoro svaki prek. iz ZSPNC). E onda naši "kauštik nomotehničari dodaju - čl.16 st.1 PS dužan je nositi odoru kad obavlja poslove održavanja javnog reda i mira, nadzora i upravljanja prometom na cestama, nadzora državne granice ili druge poslove prema propisima o načinu postupanja policije. Ja sam zbunjen, a vi? Ovo bi se zlurado moglo tumačiti da i u "neradno" vrijeme trebaju nositi odoru.
  13. Muku mu ježevu, a tako bih želio argumentirano raspravljati. Pa ne mora samo feliks, pozivamo i druge. Vježbajmo vladavinu prava...
  14. Oprostite mi što sam ponekad malo i dosadan, ali temeljem kojeg propisa (odredbe) postoji takva zabrana. Ja sam bio u uvjerenju da upravo obrnuto policajac ne samo da je dužan svjedočiti o nečemu (uostalom i svaki drugi građanin), već da je dužan i reagirati - čak primjeniti i ovlasti u svakoj prilici. Čini mi se da i najnoviji Zakon o pol.posl.i ovl. tako nešto propisuje, kao i Zakon o policiji, a i bivši Zakoni o unut.poslovima. Istina je da su sindikati o tome nešto pokušavali (činjenica je da to nije samo problem prekovremenog, već je i nešto kao "polurob"), ali mi nije poznato da im je obveza reagiranja ukinuta.
  15. Doista nevjerojatno, a tko mu i gdje to traži? Rješenje o primitku je vjerojatno vaš prijatelj predao u matičnom uredu u kojem je upisan u matici (knjizi) hrvatskih državljana, a onda mu je u tom matičnom uredu izdana domovnica. Uostalom, zamislite mene ili vas ili čak toga službenka koji mu traži to rješenje, vjerojatno smo svi mi po rođenju po roditeljim odmah upisani u knjigu državljana na području bivše SRH i uopće nismo primani u državljanstvo. Primaju se samo stranci. No da to i nije tako, ni jedno državno tjelo od stranke ne smije tražiti da sama stranka od drugog ili tog tijela posebno traži kakve isprave o kojima vodi službene zbirke, već te podatke mora samo pribaviti po službenoj dužnosti.
  16. Opss, sad mi jasan vaš "gnjev" u onom drugom postu. Prvo, ne treba gubiti živce. Figurativno izgubljena bitka ne znači izgubljeni rat(no bez obzira i na narav susjeda ne ulazite u stvarni rat, a i policija vam tu ništa ne može riješiti). Na odluku suda s kojom je dobio pravo služnosti obvezno je trebalo koristiti pravni lijek, a posebno ako sumnjate u kakvu pristranost suca. No za to doista i ovdje nedostaje konkretnosti. No, bilo kako bilo, čini mi se da vas je i bivši vlasnik od kojeg ste stekli nekretninu moguće "doveo na tanak led". Naime, moguće je susjed prolazio i provozio tom vašom nekretninom i davno prije no što ste je vi kupili, a bivši vlasnik se tomu nije protivio. Ukoliko je tomu tako, onda vas je prodavatelj o tome trebao upoznati jer se susjed najvjerojatnije u parnici koju je pokrenuo upirao (pozivao) upravo na tu činjenicu da je na originarni način dosjelošću stekao posjed prava te služnosti.
  17. ...a samo rješenje je rezultat tog zahtjeva. Može biti i negativno, a izdaje ga MUP (u Zagrebu).
  18. Ovo mi je nerazumljivo. Samo postavljanje takvog natpisa ne samo da nije nikakva prijetnja (kazneno djelo), nego nije ni nikakav prekršaj, a posebno je čudno da policija za kazneno djelo "piše prekršajnu prijavu". Drugi dio mi je još više nerazumljiv. Možda bi mogli biti konkretniji...
  19. Dakle, ako traži da mu sud utvrdi da ima pravo posjedovati pravo služnosti, s time logički priznaje da poslužna nekretnina nije njegova već vlasništvo tuženika. I to uopće, čini mi se, nije sporno. Međutim, čini mi se da je između nas "pravnih forumaša" sporan karakter pojma posjeda. Tvrdim da je posjed samo, kako ga neki definiraju "relativno trajni odnos". Primjerice kao što i Tatjana navodi: "traži posjed prava..." Međutim, ne posjed sam za sebe kao neko zasebno pravo na određenoj stvari, već posjed konkretnog prava služnosti. Dakle da zaključim posjed nije nikakva posebna vrsta prava. On je samo činjenica (fakt), a kao takva, kao i druge činjenice za sebe veže neke pravne posljedice. Istina, to je dosta komplicirano, uostalom svakom koji se bavio s time su zasigurno poznate razne teorije i koncepcije posjeda (subjektivne,objektivne,germanske,romanske...). Uostalom, potpuno je jasno da naš pravni sustav ne poznaje tzv. tabularni posjed, što je posljedica takvog poimanja posjeda samo kao fakta (činjenice). Zato mislim da nije dobro tvrditi da se posjed vodi na Katastru.
  20. Pa pobogu Feliks, čumu opet takav „ton“. U svom, čini mi se, ukupnom dobrano preko 30 godišnjem radnom stažu, iako nisam tako star, a nadam se i stvarno mlađi od Vas, s pravom se „pokušavam“ baviti također 30-tak godina , ali još uvijek se nalazim, kao što ste upravo napisali „mladi student prava“. No to nije bitno, bitno je da upravo obrnuto pokušavam ne „zujiti po temi“i da pokušavam što bolje razumjeti problematiku i onomu, čemu nadam se svi težimo - vladavini prava (što bolje supsumirati pravne norme pod stvarne događaje/situacije i obrnuto). Za sada mi je drago što ste me nazvali „mladim studentom prava“ jer bi se doista ugodno osjećao u toj ulozi (društvu svoje kćeri). Iskreno Vam, s pozitivnim vibracijama, zahvaljujem na tome. E sad, još bitnije je da smo se odmakli od „nedodirljivih Bandićevih javnih parkirnih mjesta“ i da pokušamo analitički i argumentirano podvesti ovaj slučaj pod pravne norme. Nadam se da se svi slažemo s takvim pristupom, pa i da je upravo to demokratski pristup k vladavini prava. Ako sam eventualno u zabludi, molim da mi to argumentirate, ali molim Vas ne ad hominem, već ad res . Uostalom svatko ima pravo na svoje mišljenje i stavove, samo je red da ih argumentira i da pri tomu ne čini ono što ne bi želio da drugi rade (njemu). Dakle, svaki suvlasnik prema ZV može tražiti (i dobiti-to je njegovo pravo) razvrgnuće suvlasništva. Eventualna mogućnost razvrgnuća suvlasništva geometrijskom diobom u konkretnom dvorištu ovisi o njegovim fizičkim karakteristikama, ali i lokalnim urbanističkim uvjetima jer najčešće upravo oni ne dopuštaju daljnje cjepkanje već formiranih građevinskih parcela (uostalom felix, zar to nije vaš fah-uglavnom tu dolazi do svojevrsnog sukoba propisa koje pravna kultura (praksa) treba razriješiti). Međutim, bez obzira na to, ja još nisam došao do spoznaje da bi na tzv. etažnom vlasništvu (kao posebnom dijelu zgrade) bilo nemoguće originarno stjecanje vlasništva dosjelošću. To onda posebno povlači i takvu mogućnost za pertinenciju (sporedna stvar kakva primjerice može biti parkirno mjesto toga stana), čini mi se za parkirno mjesto za dosjelost najlošiji položaj, ma u kakvom imovinskom obliku bila ta sporedna stvar (parkirno mjesto). Uostalom, kako se dosjelošću može stjecati pravo vlasništva, isto tako se mogu stjecati i razna prava pa i ona koje stjecatelju daje pravo korištenja tog parkirnog mjesta. Istina, ovi problemi nekada nisu bili mogući jer su dvorišta (zemljišta pa i parkirna mjesta na njemu) u bivšoj državi uglavnom bila u društvenom vlasništvu na kojem je dosjelost bila isključena. Dakle, ovo su moja razmišljanja, pokušao sam ih argumentirati, ni u ludilu ne smatram da možda ne griješim. Uostalom bio bih zahvalan da mi na to barem ukažete, ali molim Vas s argumentima ad res, nikako ad hominem. Lijepi pozdrav svim ljudima dobre volje!
  21. probaj

    elektro

    Slažem se. Doista su nevjerojatni. Može li mi netko samo dati info koji propis regulira zastaru tog potraživanja. Čini mi se dosta kratkim.
  22. Ja sam vam pokušao što kraće i razumljivije u osnovnim crtama objasniti situaciju, pri čemu sam bio uvjeren da je riječ o parkirnom mjestu u privatnom dvorištu zgrade u kojoj vlasnik ima u vlasništvu i stan. Dakle da to nije javno parkirno mjesto na kojem mogu i/ili stvarno parkiraju i druge osobe bez ičijeg dopuštenja. Felix je upravo obrnuto mislio na javno gradsko parkirno mjesto. Na to ste vi vidjeli nekakva "oprečna" mišljenja, ali i dalje ne pojašnjavate o kakvom se to "parkirnom mjestu" radi. Dakle, jedinu "opreku" i to ne u mišljenjima, već u karakteru tog parkirnog mjesta možete razriješiti jedino vi.
  23. Mislim da za tu štetu ne mogu biti odgovorni cestari, već onaj tko je nositelj prava lova te divljači(zakupnik loviša). Obično su to lovačka društva.
  24. Stvarno nevjerojatno i sada će te ponoviti da vam nije namjera vrijeđanja. Ovo uopće ne doživljavam kao lijepu raspravu o pravu. Doista mi je nepoznato da sam igdje napisao (a ni pokretač teme) da je riječ o javnom parkirnom mjestu kao predmetu dosjelosti. I onda me lijepo "usmjerite" ni manje ni više nego da ponovo pročitam svoj post. Ja bih volio da pokušamo argumentirano raspravljati o onome o čemu su nam svima pune usta - o vladavini prva. Dakle, u ovom slučaju o vlasništvu i posjedu. Ako sam doista nešto krivo i iznio, što ne bi bilo prvi puta, za to postoji argumentirana rasprava pa mi konkretno na to ukažite.Bit ću vam zahvalan. Uostalom, samo budala misli da sve zna, a ovo mi dođe naravno i kao način da popravim svoje znanje. Međutim imam osjećaj da mi Vi pokušavate nametnuti da sam napisao nešto što nisam ni pomišljao.
  25. Ma nažalost nemam. Samo sam zapravo htio reći da često zakonske odredbe primjenjivači različito tumače, što i nije čudo jer ih zakonodavci prečesto mijenjaju i to obimno, a nomotehnički ne samo da nisu dobro uređeni već nekada i katastrofalno. Ponekad imam dojam da uopće nitko nezna "što je pjesnik htio reći", a i kad pojedini pametni primjenjivači pokušaju tumačiti sa svrhom (namjerom zakonodavca), nađu se na čudu.
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija