pahuljicazg

@nindy "u navedenom postu činjenica ne znamo zbog čega dolazi do razvoda i ne znamo da li postoji obiteljsko nasilje. o tome se obično može znati tek kad se dođe u kuću za zaštitu pretučenih žena i djece." u citiranom postu postojanje ili nepostojanje obiteljskoga nasilja potpuno je irelevantno za nastanak i rješavanje opisanoga problema, a razlog zbog kojega dolazi do razvoda i nije briga legalisovih korisnika (a niti bi trebao biti opravdanje za nepoštivanje i zloporabu zakona). također, nije nam poznato niti kojeg su zapravo spola postavljači upita, da li su cijele situacije izmišljene ili su ipak vjerodostojne; možda se svi skupa nalaze u šumi, a možda su u bunaru. sve skupa zapravo i nije bitno: ovdje smo kako bi pomogli savjetima, a ne da procjenjujemo istinitost navoda, izričemo moralne osude ili iznosimo vlastite predrasude. dakle, ukoliko imate konkretan savjet za postavljača upita odgovorite, a nemojte relativizirati njegov problem brkanjem krušaka i jabuka. @tata poslušajte savjete koje Vam je dao Klupe

u čemu je problem? loša bioprognoza?

Pravo na doplatak za djecu stječe korisnik ako mu ukupni dohodak, ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini, po članu kućanstva mjesečno ne prelazi 50% proračunske osnovice. Proračunska osnovica za 2009. godinu iznosi 3.326,00 kn. dakle, 1.663,00 kn, a ne 1.530,00

ukoliko pri prelasku granice s djecom naletite na policajca koji ozbiljno odrađuje svoj posao moglo bi se desiti da Vam se postave pitanja o Vašem srodstvu s djecom, obzirom da se iz putovnice isto ne može utvrditi, pa možda ne bi bilo loše pri ruci imati fotokopiju dokumenta iz kojeg je vidljivo da ste im majka. u svakom slučaju na Vašem bih mjestu telefonski provjerila kako se u praksi postupa u situaciji poput Vaše.

bračna stečevina vječna je tema ovog podforuma i na pitanja vezana uz podjelu iste odgovoreno je već nebrojeno puta, a i Vama osobno je već nekoliko puta odgovoreno što jest a što nije bračna stečevina; dakle, uložite malo vremena i truda pa ponovno pretražite podforum (vezano uz životno osiguranje pregledajte postove korisnika zzz_zzz), kao i odredbe Obiteljskoga zakona koje se tiču bračne stečevine.

opisano može imati veze s bilo kojim, za Vaše dijete traumatičnim događajem, koje je doživjelo u posljednje vrijeme; obzirom da ste razvedeni već duže vrijeme, veća je vjerojatnost da se radi o nekoj neugodnosti koju je dijete doživjelo u vrtiću (obzirom da histerizira kad ju vodite u vrtić), nego o zakašnjeloj reakciji na razvod (ali može biti reakcija na ponašanje roditelja, Vaše, njegovo, ili i jednog i drugog); preporučujem Vam da ne nagađate, nego da dijete što prije odvedete dječjem psihologu.

Sljedeće je ako mogu zamoliti, da mi se objasne prava u svezi zajedničkog doma. Kako je to stan koji je trenutno u fazi kupnje nakon što smo 8 godina živjeli zajedno u njemu kao podstanari, dali me supruga smije izbaciti na ulicu, i dali je smjela promjeniti samovoljno brave na stanu čime mi je onemogučila pristup u zajednički dom, te samim time i viđanje djece. ne, supruga Vas ne smije izbaciti na ulicu, niti smije promijeniti brave; svakako prijavite policiji; ukoliko se radi o Vrapču, nadležna je II policijska postaja na Črnomercu; raspitajte se prvo telefonom (3775-924) što Vam je činiti, a onda otiđite i osobno na razgovor...

informacije koje Vas zanimaju možete pronaći na stranici mirovinskoga zavoda, http://www.mirovinsko.hr

Budimo realni i prilagodimo se : U Republici Hrvatskoj trenutno djeluje 30 dječjih psihologa, većinom lociranih u većim gradskim središtima. Obzirom na oko 310.000 predškolske i oko 567.000 školske djece razvidno je da većina potreba ne može biti pokrivena, kako u kurativi tako i u preventivnim aktivnostima. O kakvim Vi to psiholozima i stručnim timovima pri CZSS govorite!? onima koji su nekad vodili tzv. postupak mirenja, a danas vrše procjenu i posredovanje pri razvodu braka. koliko se sjećam, raspravljalo se da li se uvažava i da li je potrebno uvažiti mišljenje djece čiji se roditelji razvode, pa mi nije baš najjasnije u kakvoj je to vezi s preventivom i ukupnim brojem predškolske i školske djece u Hrvata.

Koji su kriteriji za određivanje tko je kvalitetniji roditelj? Onaj koji: • ima bolji plan roditeljstva • može i želi omogučiti kvalitetniju zdravstvenu brigu •može i želi omogučiti kvalitetniji obrazovni plan •se zna brinuti za djetetove dnevne rutine •nikad ne ocrnjuje drugog roditelja i ne izražava svoju ljutnju usmjerenu prema drugom roditelju pred djetetom, tj.koji potiče dijete na što više kontakata, ljubav i poštovanje prema drugom roditelju i njegovoj široj obitelji. • se tokom i nakon razvoda ne bavi bivšim partnerom / partnericom već djetetom? • djetetove potrebe stavlja ispred svojih (npr. potreba djeteta za kontaktom s drugim roditeljem nasuprot potrebe za kažnjavanjem ili osvećivanjem bivšem partneru). • osim svega navedenog, koristi nenasilne odgojne postupke i pokazuje dosljednost u odgoju. slažem se s ovim a i sa gotovo svime ostalime što ste napisali, ali smatram da je za utvrđivanje gore navedenoga, osim izjava roditelja i njihove psihološke procjene neophodno i dječje mišljenje, do kojega se ne dolazi izravnim pitanjima, nego indirektno, bez dodatnog traumatiziranja djeteta, u skladu s njegovom dobi, a što bi svaki psiholog zaposlen u stručnom timu CZSS-u trebao znati sprovesti u djelo.

Članak 89. Obiteljskog zakona: (5) U postupcima u kojima se odlučuje o nekom djetetovom pravu ili interesu, dijete ima pravo na prikladan način saznati važne okolnosti slučaja, dobiti savjet i izraziti svoje mišljenje te biti obaviješteno o mogućim posljedicama uvažavanja njegova mišljenja. Mišljenje se uzima u obzir u skladu s njegovom dobi i zrelosti.

kopi/pejst iz Obiteljskog zakona: Članak 247. Bračni drugovi mogu imati bračnu stečevinu i vlastitu imovinu. 1. Bračna stečevina i vlastita imovina Članak 248. Bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine. Članak 249. (1) Bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, ako nisu drukčije ugovorili. (2) Nevjesta i ženik, odnosno bračni drugovi mogu bračnim ugovorom drukčije urediti svoje odnose glede bračne stečevine. Članak 250. Na bračnu stečevinu primjenjuju se odredbe stvarnog i obveznog prava, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Članak 251. Za poslove redovite uprave smatra se da je drugi bračni drug dao svoj pristanak ako se ne dokaže suprotno. Nepostojanje pristanka ne utječe na prava i obveze poštene treće osobe. Članak 252. Dobitak od igara na sreću bračna je stečevina. Članak 253. (1) Imovina koju bračni drug ima u trenutku sklapanja braka, ostaje njegova vlastita imovina. (2) Vlastita imovina je i imovina koju je bračni drug stekao tijekom bračne zajednice na pravnom temelju različitom od navedenoga u članku 248. ovoga Zakona (nasljeđivanje, darovanje i sl.). Članak 254. (1) Autorsko djelo je vlastita imovina onoga bračnog druga koji ga je stvorio. (2) Imovinska korist od autorskog prava i autorskom pravu srodnih prava ostvarena tijekom bračne zajednice bračna je stečevina.

kopi/pejst iz Obiteljskog zakona: III. IMOVINSKI ODNOSI RODITELJA I DJECE Članak 259. (1) Maloljetno dijete može steći imovinu radom, nasljedstvom, darovanjem ili na drugom pravnom temelju. (2) Maloljetnikovom imovinom upravljaju njegovi roditelji, osim onom koju je maloljetnik stekao radom nakon navršene petnaeste godine života. Članak 260. Prihode od djetetove imovine roditelji mogu koristiti za njegovo uzdržavanje, liječenje, odgoj, školovanje, obrazovanje ili za podmirenje nekih drugih važnih potreba djeteta. Članak 261. (1) Roditelji mogu s odobrenjem nadležnog centra za socijalnu skrb otuđiti ili opteretiti imovinu maloljetnog djeteta radi njegova uzdržavanja, liječenja, odgoja, školovanja, obrazovanja ili za podmirenje neke druge važne potrebe djeteta. (2) Odobrenje centra za socijalnu skrb potrebno je i za poduzimanje odgovarajućih postupovnih radnji pred sudom ili državnim tijelima koja se odnose na djetetovu imovinu. također: Članak 118. (1) Centar za socijalnu skrb može u svako doba zahtijevati od roditelja polaganje računa o upravljanju djetetovom imovinom te o prihodima koje dijete ili obitelj ostvaruje za potrebe djeteta na temelju posebnih propisa. (2) Centar za socijalnu skrb može radi zaštite imovinskih interesa djeteta donijeti odluku da roditelji glede upravljanja djetetovom imovinom imaju položaj skrbnika, te odrediti da se dio djetetovih prihoda ili prihoda obitelji ostvarenih po posebnim propisima ne isplaćuju na ruke roditelja, nego da se tim prihodima podmiruju životne potrebe obitelji, odnosno djeteta. (3) Centar za socijalnu skrb može radi zaštite imovinskih interesa djeteta zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku odredi mjere osiguranja na imovini roditelja. nadam se da Vam je od pomoći

niti jedan roditelj ne može bez pristanka onog drugog podizati novac s računa maloljetnog djeteta, a ukoliko su roditelji razvedeni, za raspolaganje djetetovim novcem potreban je pristanak CZSS-a.

ne, otac nije dužan plaćati sve aktivnosti djeteta van škole; dužan je sudjelovati u njegovu uzdržavanju zajedno s Vama,ovisno prvenstveno o djetetovoj dobi i potrebama, te svojim financijskim mogućnostima. svaki iznos koji roditelj daje djetetu iznad iznosa dosuđene alimentacije isključivo je njegova dobra volja i dar djetetu.

nije uvijek nužno ovako kako opisuje Klupe, o jednom drugačijem slučaju možete pročitati ovdje: http://www.legalis.hr/modules/newbb/viewtopic.php?topic_id=503321774&forum=21&post_id=144112#forumpost144112

imate pp; inbox je s lijeve strane ekrana, na dnu korisničkog izbornika

svekrva koja je vlasnica kuće može bivšoj snahi opozvati dopuštenje da stanuje u njezinoj kući, te je tužiti za iseljenje. bivša snaha ima pravo na isplatu vrijednosti koju je uložila u kuću, ukoliko ulaganje može dokazati.

poštovani dory, alimentacija je pravo djeteta, a njezino plaćanje zakonska obveza (i pravo!) roditelja s kojim dijete ne živi, bar je tako zapisano u našim zakonima, kao što je zapisano i kolika je svota novca potrebna za uzdržavanje djeteta određene dobi. ovo je pravni portal, pa nemamo običaj raspravljati o tome tko više voli svoju djecu, majke ili očevi, ali vjerujem da bi svi roditelji, bez obzira na spol, voljeli znati na koji se to način ljubavlju mogu platiti računi

nemojte tako, nije baš sve potpuno crno...neki se pomaci nabolje ipak događaju

nisam Vas htjela sprdati, Mariofiliuse, i žao mi je ako je tako ispalo. zakon osobnim imenom smatra i ime i prezime. a što se tiče sudjelovanja CZSSa u promjeni prezimena djeteta, majka mora imati izuzetno dobar razlog da joj, ukoliko joj otac djeteta ne da suglasnost za izmjenu prezimena, odobri tako nešto; ovdje se poprilično pisalo na temu izmjene prezimena, pa možete, ukoliko Vas zanima, malo pogledati starije poruke, što naravno vrijedi i za postavljačicu upita.

pa, Marifiliuse, ponudit ću Vam dva moguća odgovora: a) Centar za socijalnu skrb b) Vodoopskrba i odvodnja ukoliko pak niste zadovoljni formulacijom, jasnoćom i izrazima korištenima u Zakonu o osobnom imenu obratili ste se na pogrešnu adresu, jer ja samo kopipejstah za upit potencijalno zanimljive članke, a ne sudjelovah u pisanju te donošenju dotičnoga Zakona, ni na koji način. u svakom slučaju, hvala Vam za peticu

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1992_10_69_1823.html

ZAKON o osobnom imenu Članak 1. Ovim Zakonom uređuje se postupak određivanja osobnog imena hrvatskih državljana. Svaki građanin ima pravo i dužnost služiti se svojim osobnim imenom. Članak 2. Osobno ime se sastoji od imena i prezimena.

Zakon o osobnom imenu kaže: Članak 11. Osobno ime maloljetnog djeteta čiji roditelji ne žive u braku, promijenit će se na zahtjev roditelja kod kojega dijete živi ili kojemu je povjereno, uz suglasnost drugog roditelja. U slučaju da drugi roditelj ne da suglasnost na promjenu osobnog imena maloljetnom djetetu, odluku o sporu donijet će nadležni organ za poslove starateljstva. Odluka organa starateljstva priložit će se zahtjevu za promjenu osobnog imena maloljetnog djeteta. Suglasnost iz stavka 3. ovoga članka nije potrebna kada prebivalište drugog roditelja nije poznato ili kada mu je oduzeta poslovna sposobnost ili roditeljsko pravo. Članak 12. Za promjenu osobnog imena maloljetnom djetetu starijem od 10 godina, potreban je njegov pristanak.