artus

Poštovani, 
na raspolaganju Vam je zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku. Ukoliko se isti usvoji, predmet mora biti riješen u rok ud 6 mjeseci (iznimno 1 godine ako je predmet složen). Ustaljena je praksa da postupak treba biti pravomoćno okončan u periodu od 3 godine tako da smatram da bi Vam morali usvojiti zahtjev. 
 

Nešto gledam ove izmjene i dopune ZOR-u, pa nisam baš sigurna koliko je sretna formulacija: "da prestankom posljednjeg uzastopnog sklopljenog ugovora o radu, ako su sklopljeni na razdoblje kraće od 3. godine, poslodavac ili povezani poslodavci s istim radnikom može sklopiti novi ugovor o radu na određeno vrijeme, samo ako je od prestanak radnog odnosa kod poslodavca do sklapanja novog ugovora o radu na određeno vrijeme proteklo najmanje 6. mjeseci". 
Jasno mi je da zakonodavac štiti i interese poslodavaca, ali se bojim da će ovo dovesti do toga da se umjesto novog zapošljavanje na određeno vrijeme nakon npr. proteka roka od 2. mjeseca (što se učestalo radilo do sada) taj isti radnik uopće ne zaposli bar iduće pola godine...

Bili ste ljubazni, puno hvala na Vašemu odgovoru.

Ovaj pogrešan termin sve mijenja, zato Vas pitam. Kada ta prvostupanjska odluka bude pravomoćna (u cijelosti ili samo u dijelu svoje izreke) ona je ovršna isprava, a što znači da je podobna za prisilnu naplatu u odnosu na onoga na koga se i odnosi.

Ukoliko uspijete u sporu, odnosno ukoliko se odlukom po žalbi potvrdi prvostupanjska odluka, suprotna strana je u obvezi da vam nadoknadi citirani trošak. 

Čl. 1111. Zakona o obveznim odnosima.

Tužbu radi isplate - stjecanje bez osnove, a podnosi se Općinskom sudu koji je nadležan prema mjestu gdje se nalazi nekretnina.
 

Parnici, po čijoj tužbi, što se traži tužbenim zahtjevom. 
 
Pravno gledajući radi se o imovini nasljednika koja je trenutkom smrti ostavitelja prešla na iste (nasljedno pravna zajednica) neovisno što nije okonćan ostavinski postupak, niti što je u tijeku parnični postupak. 
 
Ne, jer ima pravo koje je ovlašćuje da stvar posjeduje, koje pravo imate i vi. 
 
Da

Obzirom da nije okončan ostavinski postupak, radi se o nasljedničkoj zajednici iz čl. 141 Zakona o nasljeđivanju (zajedničko vlasništvo), na koju se imaju primjeniti odrebe Zakona o vlasništvu i dr. stvarnim pravima (čl. 57-65). 
Neovisno o ostavinskom postupku, u parnici se osnovom čl. 12 Zakona o parničnom postupku, može riješiti prethodno pitanje od kojeg ovisi odluka suda u konkretnoj parnici. 
 
da, međutim ta se isplata crpi upravo  iz neosnovanog bogaćenja, ovo iz razloga što se stjecanje bez osnova može manifestovati ne samo na povećanju imovine već i u njenoj uštedi na teret druge strane. 
U svakom slučaju se radi o zahtjevu za isplatu, bitno je dokazati zahtjev, a sud je taj koji će primjeniti mjerodavno pravo, neovisno o pravnom osnovu koji stranka navodi u tužbi. 

Čl. 141. Zakona o nasljeđivanju. A pogledajte i čl. 4. st. 4. Zakona o nasljeđivanju.

Sud ne, ali protivna strana ovisno o uspjehu u postupku, da. Naime, ovaj trošak pristupa na ročište bio je opravdani trošak.

Može

Raspored predmeta odnosno dodjelom predmeta sucima rukovodi predsjednik suda, odnosno u slučaju da dolazi do preopterećenosti pojedinog suca, spis ili više njih se presigniraju na drugog suca ili druge suce. To je dopušteno, jedino što ide na štetu strankama je što rasprava pred drugim sucem mora početi iznova. Svakako će rješenje o presignaciji spisa, jednom kad do toga dođe, biti vidljivo kroz e-predmet. 

Ne morate navoditi niti članak, a niti zakon, samo na broj spisa (predmeta) dostavite podnesak u kojem možete prigovarati istinitosti iskaza svjedoka, obrazložiti i, ako imate, priložiti dokaze s kojima ćete potkrijepiti svoje navode, tj. dokazivati da je iskaz svjedoka neistinit, i kao takav, ne može biti dokaz na kojem će se temeljiti donošenje sudske odluke (presude) 

Zato što to remeti upravljanje redom na raspravi, sve radnje imaju nekakav redoslijed, pa i ispitivanje svjedoka se vrši po nekom redoslijedu. Svjedoka kojega je predložio, prvo ispituje tužitelj, pa tuženik, pa sud ako je nešto ostalo nerazjašnjeno. Tuženik je mogao ispitati svjedoka i kroz pitanja dovesti svjedoka do toga da je njegov iskaz neuvjerljiv i neistinit.
Sve to se čini na taj način i zbog toga da se objema stranama dozvoli jednakost oružja, odnosno da svaka strana iznese svoje činjenice i potkrijepi svojim dokazima. Zapisnik koji se uručuje strankama se ne potpisuje, potpisani primjerak je u sudskom spisu.
Osim što možete prigovoriti istinitosti iskaza svjedoka na kraju postupka, možete i naknadno predati dokaze koji opovrgavaju istinitost iskaza tog svjedoka, možete napisati podnesak koji ćete predati u sudski spis izvan ročišta, u kojemu ćete potanko sve objasniti. U sudskim predmetima je daleko pametnije komunicirati pismeno, jer u slučaju žalbe sve što je napisano drugostupanjski sud može vidjeti, dok sve ono što je izrečeno odlazi u vjetar.

Poštovani, hvala na korektnom i profesionalnom odgovoru, srdačno uz pozdrav !

Puno hvala, dali ste nam osnovne smjernice, držati ćemo ih se, a Vama svako dobro uz lijepi pozdrav !