bobo3

Ovaj dio članka na vijesti.me: Sud je ocijenio da je trgovinski lanac prekršio zakon o zaštiti potrošača, kojim se zabranjuje prodavcima da prodaju proizvod po promotivnim cijenama duži vremenski period nego što je proizvod bio prodavan po regularnoj cijeni. nije u zakonu o zaštiti potrošača, već u drugom dokumentu: "According to pricing guidance issued by the Department for Business, Innovation and Skills, the period during which a product is heavily discounted should not exceed the period during which it was sold at full price. An exception may be made in circumstances where a retailer finds itself with an excess of stock, but that was clearly not the case in this instance, ..." Ovaj dio: "naložio trgovinskom lancu da plati odštetu od 300.000 funti." - nije odšteta već kazna ("Tesco has been fined £300,000"), koja ide u proračun, a ne "mudroj penzionerki". Naš Zakon od čl. 18 propisuje rokove za trajanje akcija /popusta (ne spominje trajanje redovne cijene). Za uočene nepravilnosti se treba pismeno obratiti trgovcu ili prijaviti za inspekcijski nadzor.

"Od ovrhe je izuzet iznos od 2/3 prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj" (Fina web, opisan je i postupak otvaranja zaštićenog računa). Ako je prosječna neto plaća (dzs.hr) 5656kn, zaštićeno je 3770kn, a od nezaštićenih 2230kn ide prvo za kredit 1900kn, a ostatak 330kn se ovršuje (link). Edit: Link na vaš prethodni upit

U EU prema Data Retention 2006/24/EZ direktivi (o zadržavanju podataka) je min 6, a max 24 mjeseca, no ta direktiva je privremeno stavljena van snage 2014 zbog jedne presude o privatnosti. Kod nas je maximalno trajanje pohrane za potrebe operatora (tj. naplate) jednako vremenu zastare, 1 godina, v. čl. 102 (2) Zakona o elektroničkim komunikacijama. Minimalno - operater more obrisati podatke kad ih više ne treba, tj. kad ih obradi, čl. 102 (1), a prema čl. 102 (4) korisnike mora obavijestiti koliko je vrijeme obrade. Gledam što piše za Tele2 u Općim uvjetima, ništa konkretno: Tele2 zadržava pravo obavještavanja Krajnjeg korisnika usluga o obradi podataka i zaštiti privatnosti, te o načinu prikupljanja privola, pisanim putem, putem elektroničke pošte, putem internetskih stranica Tele2 te na drugi odgovarajući način.

Izvor je, kažu na tom sat. forumu - HAKOM priopćenje, a izmjene /v. čl. 8/ pravilnika stupaju na snagu 1. svibnja

Ako nešto nije propisano zakonom (trajanje bonova izgleda nije, zasad) onda vrijede uvjeti trgovca (njegov website, uvjeti korištenja, opći uvjeti).

Ako je SIM kartica na bonove, tada bon možete bez koristiti, primjer za bon od 50kn: - prvih 30 dana možete nazivati i razgovarati normalno - nakon toga još 75 dana možete nazivati, ali obično je cijena razgovora nepovoljnija - nakon toga više ne možete nazivati, jer je bon prestao vrijediti; ali možete primati pozive još 180 dana. Ako niste do kraja ovog roka dopunili račun novim bonom, isključe vas. Znači, ukupno trajanje SIM kartice, ako je uplaćen bon od 50kn je 30+75+180=285 dana Slično je kod vip-a, t-coma i kod Tele2, a duljine triju perioda mogu mogu biti i drukčije s drugim bonovima... Obično je to u Uvjetima korištenja: Tele2 prepaid - 1.4. 180 dana Simpa "270 dana po isteku bona, moći ćeš samo primati pozive" Vipnet svi uvjeti - nakon 270 dana bit će ukinut Nesporazume rješava HAKOM, može se postaviti pitanje, a postoje i e-Žalbe. Za kupljeni bon koji nije iskorišten se može dobiti povrat. - ovdje su izgleda nešto drukčija pravila u odnosu na Njemačku... Kažu (na jednom forumu) da će se pravila o trajanju bonova uskoro promijeniti, pa će svi bonovi trajati 90 dana, bez obzira na vrijednost. Ne vjerujem da će trajanje bona (tj. mogućnost pozivanja) biti produženo na "dok god ima nešto na računu" =========== Ipak je dobro da ste to poslali. Ako bi bilo po tom kako navodite, onda bi netko ko malo telefonira mogao proći s jednim bonom godišnje. Mi smo se ovdje navikli da plaćamo uz uslugu i neki paušal, koji je često neopravdan. To je kod HEP-a (Elektre), kod HT za fiksni telefon (nisam siguran, više ne koristim HT)...

Guranje baš i nije normalna obrambena reakcija, tj. "standardna reakcija znatno jačeg muškarca kada se brani od nasrtaja žene". Normalnije bi bilo staviti ruke ispred sebe! Mislim da ne stoji "da muškarci nikad fizički ne napadaju žene u javnosti i pred svjedocima." Napadi se dešavaju i dešavati će se ako nitko ništa ne poduzme (šuti), i time podržava napadača. Slijedeći tjedan (12-18.04.2015) je International Anti-Street Harassment Week http://www.stopstreetharassment.org/ - ima resurse (resources/get help/toolkits), pa i za promatrače, ja ću @felixxu reći kao bystander1: “You don’t treat people that way. It’s wrong." (ne znam da li će razumjeti)

Postoje i volonteri (primjer) koji žele pomoći, oni kažu koji su problemi: "Bolnice ih ne primaju, a ukućani nisu fizički, psihički, ni materijalno spremni za njihovu njegu." Vjerojatno suprug nije psihički spreman, možda postoji kakva brošura ili imaju neku drugu ideju... Npr. letak za obitelj i sl. (link)

51% udjela u poduzeću su, čini se, smanjili "Nezaposlena osoba... nema više od 25%" čl. 10 (2) Zakona Za obrte, na HZZ stranici: PITANJE: Kada vlasnik obrta zatvori svoj obrt, u kojem je ujedno i radio, i prijavi se na zavod kao nezaposlena osoba, prima li naknadu za nezaposlene, koliko dugo i u kojem iznosu? ODGOVOR: Prema trenutno važećem Zakonu o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti („Narodne novine“, br. 80/08., 121/10., 25/12., 118/12.) novčana naknada ne može se ostvariti po prestanku obrta. Slično je i za privremeno zatvaranje obrta. Pa kad bi se svi prijavili na HZZ, koliko bi tek onda bilo nezaposlenih !?

Čini se da obrtnik ne može zaštititi dio sredstava... Slično, vlasnik d.. ne može primati naknadu za nezaposlene ako ostane bez posla. Biće da neke kategorije nisu zaštićene, "Ima firmu ili ima obrt - ne treba mu zaštita." Mogućih objašnjenja takve ne-zaštite malih i općenito proizvodnje siromaštva od strane vlasti, ima više...

Hrvatska je potpisala neke EU obaveze (primjer), pa se ne možemo riješiti javne televizije. Tj. treba promijeniti i EU zakone, uz domaće propise o medijima. Treba gledati rješenja vani: - u Njemačkoj o cijeni pretplate ne odlučuju političari, već financijski stručnjaci. Iz tog i onog što je nezaposlena navela, slijedi da smanjuju nepotreban rad, birokraciju i spregu s politikom... mi smo daleko od takvih ciljeva. - najviše (zahvaljujući političarima) uzima BBC, koji je od sebe napravio monstruma. Kazna za neplaćanje je 1000 funti... ali - kontrolor mora vidjeti da netko prati program npr. na računalu, nije dovoljno posjedovanje; stariji od 75 godina su oslobođeni plaćanja pretplate (za prvo kućanstvo)... - mislim da su se u Australiji riješili pretplate bojkotom... ne znam koliko je to legalno i moguće kod nas, s obzirom na način odjave, ovršne zakone, EU obaveze. .... Ima neko PRIRODNO pravo. Barem bi cijenu trebalo smanjiti. 80kn je puno.... ovima u Saboru nije. Pita li se političare u predizborno vrijeme što misle o rtv pretplati... sumnjam.

Odluka u čl. 4.8 navodi da se kao dan nabave uzima dan kad je bila kontrola (ako nije utvrđen datum nabave). Ako je netko potpisao nešto drugo, moguće da i to vrijedi...

Link Može naslijediti. No, ako je vrijednost veća, za 'noncitizen spouse' postoji 'federal tax' (5.43 mil. USD je bez poreza, 2015), pa vrijedi uzeti državljanstvo.

Hmm, inicijalno pitanje je bilo nepotpuno. U zakonu o zaštiti potrošača se ne spominje povrat ispravne robe, osim za posebne slučajeve (npr. prodaja na daljinu). Unutar EU može biti i dodatnih propisa (tablica). Ako roba nema greške, povrat ovisi o dobroj volji ('good will') trgovca. Znači treba gledati Opće uvjete trgovca (xxxlesnina), eventualno interna pravila koja im nalaže njihova komora.

Trgovcu se šalje pisani prigovor, to je dio procedure. Da li ste to učinili? Čl. 76 Zakona počinje s "Iskoristi li potrošač svoje pravo raskida ..." Ugovor se raskida tako da se pošalje pisana obavijest o raskidu. Da li ste to učinili? I, ti članci se odnose na ugovore sklopljene izvan poslovnih prostorija ili na daljinu (v. čl. 72 st. 1).

sendvic, Ne podržavam to što kažete, ako nešto ne valja, to treba promijeniti, ili barem utjecati da se nešto promijeni (glasanjem). Legalno.

Goniometar služi za lociranje predajnika. Za TV prijemnike ne može poslužiti. Kao što ni teleprinter ne ispisuje/prikazuje tko ima televiziju. Za razliku od nepostojećeg 'framistana', uređaji 'goniometar' i 'teleprinter' su stvarni, ali malo ljudi zna tehničke detalje. Koriste ih npr. radioamateri. (Teoretski se može detektirati puno stvari, zato dosta ljudi vjeruje takvim izjavama.)

HRT bi trebao spadati u javne usluge Zakon o zaštiti potrošača Članak 24. st. (1) "Javnim uslugama u smislu ovoga Zakona smatraju se …." "4. elektroničke komunikacijske usluge" U prethodnoj verziji (prije usklađenja s EU Consumer zakonima) je pisalo: "javne telekomunikacijske usluge." ref. Zahtjev za ocjenu suglasnosti iz 2012 str. 4

Pa to je instrument pomoću kojeg kontrolori mogu vidjeti određene frekvencije kad netko u blizini uključi televizor. Automehaničari imaju ekvivalent - oni ponekad stave novi framistan, jer se stari istrošio. (I jedno i drugo je imaginarno, naravno.)

Link 'o motivaciji' spominje dvije enciklopedije: Encartu (Microsoft) i Wikipediju. Uz navedene (koji razumiju problematiku i pametni su) možda bi dobro došli jezičari - u našim zakonima ima dosta nerazumljivih i dvosmislenih rečenica. Mogu pomoći i znalci stranih jezika - ima toliko stranih zakona i sudske prakse, teško da plaćeni stručnjaci mogu to procesuirati. Kod nekih stvari može pomoći i običan puk - porote se rade na taj način, one predstavljaju zdrav razum (common sense), naravno uz upute koje im daje sud. Nisam ja protiv stručnosti. Nema uopće dileme može li tim stručnjaka napraviti bolji zakon. Pitanje je hoće li to učiniti? (Može li ured Hanžeković složiti bolji Ovršni zakon? Može!) Ja vjerujem da bi recimo blokirani napravili bolje i pravednije prijedloge zakona, sad, kao udruga, jer su motivirani, no ako dođu na vlast, mijenja se motivacija... (znamo o politici i vlasti).

Ma ne bi... Ja i dalje tvrdim da bi laici-volonteri, uz ponekog volontera kojemu je to struka, napisali bolje zakone nego dobro plaćeni stručnjaci koji to danas rade. (o motivaciji)

Hi nezaposlena, iako pri vrhu tog članka (danas.hr) piše današnji datum, radi se o članku koji je iz 2011. - vidi se 5 kopija u web-arhivi. Ovo ne vrijedi... zakoni i tumačenja se mijenjaju. (Nadajmo se da će biti još promjena, možda se ovi u saboru probude )

Izjava ne govori o ulaženju u stan. Jedno tumačenje je da kontrolori imaju pravo tražiti na uvid dokumente (npr. o kupovini). Izjava je napisana tako da se može tumačiti na više načina: "dopuštam ovlaštenim predstavnicima Hrvatske radiotelevizije (HRT) nesmetano provođenje kontrole iznijetih činjenica te da sam upoznat da će me HRT u slučaju odbijanja, odnosno onemogućivanja HRT-a u provođenju kontrole ponovno prijaviti, odnosno teretiti za plaćanje mjesečne pristojbe." Postoji i tema o ustavnosti izjave. u postu #9 je mišljenje min. kulture, a u #10 je prijedlog da se iskoristi Zakon o zaštiti potrošača.

Bila je i presuda (ožujak 2015) a bilo je i u medijima (navod). Nažalost, oboje je izbrisano. Netko se brine da se ne zamaramo s nejasnoćama

Izgleda da to (PC) definiraju kao prijemnik, iako ima nejasnoća u zakonu. Dovoljno je imati USB (ili microUSB) utičnicu na PC-u, pa se može uključiti razne izvore interneta (npr. mobilni internet, stick). Navodi se 'audiovizualni signal', tako da bi tu teoretski ulazilo i zvonce na ulazu, video portafoni s crnobijelom slikom i tko zna što ne....