Matrix

nekad je porezna uprava usvajala ovjerenu izjavu temeljem koje roditelj može svoj poslovni prostor dati u zakup djetetu bez naknade,odnosno bez poreza od zakupa,međutim imajući u vidu stav Upravnog suda RH,u sumnji sam;""Porezna uprava ovlaštena je procjenom utvrditi poreznu osnovicu i kad je ugovor o zakupu zaključen bez naknade"" Iz odluke Upravnog suda Republike Hrvatske, br. Us–6029/00 od 6. 11. 2003..

Mogle bi obe u jednom ugovoru nastupiti kao darovateljice,s tim da bi ugovor trebalo razumljivo formulisati,pa tako pod točkom 1.npr; Darovateljice su u idealnim dijelovima suvlasnice na k.č.xx iz z.k.ul.xx k.o.xx i to svaka sa suvlasničkim udjelom 1/10........

može i tako,u prijedlogu za upis bi između ostalog priložili rješenja o nasljeđivanju i ugovor

Mjesna nadležnost u ostavinskom postupku propisana je odredbama čl. 177. i 178. Zakona o nasljeđivanju,pa je tako člankom 177.istog Zakona propisano da je za ostavinski postupak mjesno nadležan sud na čijem je području ostavitelj u vrijeme smrti imao prebivalište,a prema čl. 178.stranke ne mogu sporazumno mijenjati nadležnost suda u ostavinskom postupku.

Čudo,Vi se držite one izreke puno bi toga postigli kad nebi pretpostavljali da su neke stvari nemogućeSamo napred.

Ako je dida priznao(posvojio)dotičnog,ovlašten je zahtijevati nužni dio nasljedstva,odnosno može tražiti namirenje nužnog dijela iz darovane imovine,pod pretpostavkom da je doista povrijeđen u pravu na nužni dio. Ostale činjenice koje navodite u vezi međusobnih odnosa umrlog i nazovimo sina/posvojenika su nebitne za predmetnu pravnu stvar.

Ovdje Vrhovni sud iznosi pravilno shvatanje Županijskog suda. a ovim upotpunio pravilno utvrđeno činjenično stanje.

Majka kao ugovorna strana bi trebala imati primjerak ugovora,no ako pak nema,bilo bi poželjno provjeriti u nadležnom z.k.uredu dali je brat učinio ugovor vidnim,odnosno isti zabilježio. Valja istaknuti da brat još nije stekao pravo vlasništva na nekretninama obuhvaćenim ugovorom,budući da je stjecanje odgođeno do smrti majke kao primateljice uzdržavanja. U odnosu na ugovor Vi ste treća osoba,glede ćega niste aktivno legitimirani na poduzimanje radnji u svrhu raskida,no sukladno odredbama ZPP-a možete zastupati interese majke uz valjanu punomoć.

Županijski sud je po meni dobro obrazložio općenitu bit darovanja,ali je ostalo nedorečeno,odnosno ako to nije darovanje,što je onda????glede čega je Vrhovni sud zauzeo stav,darovanje s nametom

najpametnije

Vrhovni sud je ukino odluke nižestupanjskih sudova te istima dao upute na što će obratiti pozornost u ponovnom postupku kako bi donijeli pravilnu odluku. Po ovome što ste napisali je vrlo vjerojatno da odluka neće biti ista kao u postupku koji je prethodio.

Ovisi u čemu se ogleda ugovoreno uzdržavanje,no majka kao ugovorna stranka ako smatra da druga strana neispunjava svoje obveze,može zahtijevati raskid,sporazumno ili tužbom.

ako je istina da se posjed temelji na ugovoru,onda bi i 10 godina dosjedanja bilo potrebno za stjecanje prava vlasništva. da,u pitanju je singularno(parcijalno) sljedništvo.

povodom čega se vodila parnica koja je okončana presudom o kojoj pišete,i kako glasi izreka presude.

javni bilježnik je ovjerio potpis davatelja izjave neulazeći u svrhu izjave. već rečeno,smrću bake odnosno djeda je ex lege na strica prešao njegov zakonski dio nasljedstva,glede čega je pravno gledajući sa istim mogao raspolagati. naveli ste da postoji oporuka,slijedom čega se i ona smatra strankom u postupku budući da ostvaruje neko pravo iz ostavine. po načelu predstavljanja smatraju se nužnim nasljednicima,glede čega ako postoji oporuka mogu zahtijevati namirenje nužnog dijela iz oporučne imovine,pod uvjetom da su doista povrijeđeni u pravu na nužni dio nasljedstva.

iz razloga specifičnosti stjecanja vlasništva nasljeđivanjem,koje se događa u trenutku smrti ostavitelja,a u ostavinskom postupku se to samo utvrđuje. ako je to samo izjava,koja nepredstavlja oporuku ili pak darovanje,onda su male šanse da se na temelju iste stekne pravo vlasništva.

U ostavinskoj raspravi sud niti javni bilježnik ne ispituje i ne utvrđuje postojanje i visinu dugova ostavitelja, osim kada se radi o izračunavanju nužnog djela, iz kojeg razloga niti nije dužan u rješenju o nasljeđivanju utvrđivati dugove ostavitelja.

Već navedeno,od ishoda konkretne parnice neovise ničija knjižna prava,glede čega treba razlikovati zabilježbu spora od privremene mjere.

uz napomenu da konkretna pravomoćna presuda predstavlja imovinu,što će reći da je sposobna biti predmetom nasljeđivanja.Ovo istićem iz razloga što je evidentno na što dankas aludira pod citiramNazalost moj tata nema 10 godina za cekanje..

to vam je isto"plutajuća mina",ako možete shvatiti što vam želim reći.

imajte na umu da ako uđete na konkretnu česticu da nekog smetate u posjedu,uprkos činjenici da ste sklopili kupoprodaju pa i ishodili upis prava vlasništva.

sve ok,no nešto drugo vam pokušavam objasniti,dugovi nastali nakon ostaviteljeve smrti su dugovi nasljednika i na njih se ne odnosi ograničenje izodredbi čl.139.st.3.ZN,po kojoj nasljednici odgovaraju za dugove ostavitelja do visine vrijednosti nasljeđene imovine moguće je.

sestrina kćer ima oca koji je njen skrbnik,no ni dogovor s njenim ocem nemože proći bez CZSS,budući da bi se radilo o raspolaganju imovinom maloljetne osobe.

Prije svega stričev rođak nije stranka u ostavinskom postupku,a druga stvar što je u biti pružao usluge stricu u vidu izdržavanja je njegova stvar,budući da za takvo izdržavanje nije očekivao nikakvu naknadu,jer u suprotnom bi to svakako riješio sa vašim stricem na način da sklope ugovor o doživotnom ili pak dosmrtnom izdržavanju. Trošak sahrane nemože biti dug ostavitelja,budući da se nasljeđuju prava i obveze koje je ostavitelj imao u trenutku smrti,pa je izvjesno da dugovi nastali poslije smrti nemogu nikako biti njegovi.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama(Nar. nov., br. 55/13), od 16. svibnja 2013.