Matrix

Bez veze komplicirate stvar,dogovorite sa kupcem da platite što već imate za platit,i to prebijajte međusobno sa kupoprodajnom cijenom.

Pričekajte sa kupovinom do okončanja postupaka koje navodite ili pak možete sklopiti predugovor kojim će te regulirati uvjete za sklapanje glavnog ugovora(kupoprodaja).

slažem se,no vrijedi pokušati žalbom u smislu da je prijedlog za upis predstavljao prijedlog za predbilježbu prava vlasništva,pa ako upali dobro je,u suprotnom ići sa citiranim mišljenjem.

Postojala bi mogućnost djelomićnog oslobađanja od plaćanja poreza na kupovinu suvlasničkog dijela,ovisno o ostalim uvjetima iz čl.11/a.Zakona o porezu na promet nekretnina.

za dugove društva ne mogu odgovarati njihovi osnivači, osim ako dug nije nastao nezakonitim postupanjem u vođenju samog društva.

pod dođu mislite na posjetu ili da žive u kući.

pa ako već u samom prijedlogu upućenim putem pošte ne dostavite dokaz o plaćenoj pristojbi,jasno je da će vas pozvati da istu platite .

i ne samo da citirano stoji na papiru već i fizička predaja.

Ok,neka vam onda izdaju rješenje u tom smislu,budući da samo prića nepije vodu.

zahtjev,no jasno da će tražiti izmirenje duga u ovršnom ili parničnom postupku,jer ovo što ste napisali neide jedno s drugim.

Vratite knjigu i nespominjite nikakvu zastaru ako vam niko ništa netraži.

pa ne baš,pored upisa je svrha da se dar preda obdareniku u posjed,znači ne samo na papiru već i fizički. neovisno o činjenici da se majka temeljem istog ugovora neće moći upisati u zemljišne knjige,porezna obveza nastaje. budući da u istom postupku nema protustranke,dovoljan je jedan primjerak. to je u biti to.

u obvezi ste platiti porez.

Ugovor je ispunjavao opće pretpostavke za upis,no ne i posebne,glede čega se mogla upisati predbilježba prava vlasništva koja bi naknadno bila opravdana potvrdom o isplati kupoprodajne cijene. Vi bi se žalili na odluku z.k.ureda kao prvostupanjskog organa,no nevidim u čemu je bila greška pri donošenju rješenja o odbijanju prijedloga za upis,budući da je tabularna isprava bila uvjetovana a pri podnošenju prijedloga nije priložena potvrda koja nesumnjivo dokazuje ispunjenje uvjeta,slijedom čega rješenje po žalbi može biti samo potvrđeno. Vi možete u žalbi priložiti dokaz o isplati,no imajte na umu da takav dokaz nije postojao pri donošenju rješenja u prvom stupnju.

Nema vas ko šta gdje slati,Vi ste oćev pravni sljednik,nužno je da se na temelju već provedenog ostavinskog postupka iza umrle bake donese dopunsko rješenje a što će ići kroz postupak naknadno pronađene imovine,koja se ima rasporediti na bakine nasljednike,odnosno Vas kao sljednika bakinog umrlog nasljednika.

upravo tako,imovina koju jedan bračni drug stekne temeljem nasljeđivanja ne potpada pod režim bračne stečevine.

pravo služnosti u vidu plodouživanja koje upisujete u zemljišne knjige.Vidi odredbe članka 203.-211. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

ishod posjedovne parnice neutječe ni na kakva knjižna prava,niti se u istoj parnici raspravlja o pravu na posjed,glede čega je zabilježba spora nedopuštena.

Činjenica da je zemljišno-knjižni ured odbio prijedlog za upis neznači da je ugovor ništav,no kako vi niste stranka u postupku povodom kojeg je doneseno rješenje to vam z.k.ured nije dužan izdati isto. Međutim,Vi kao stranka u eventualnoj parnici ste dužni sami podnijeti ispravu na koju se pozivate za dokaz svojih navoda,a ako se isprava nalazi kod državnoga tijela ili koje pravne ili fizičke osobe koja ima javna ovlaštenja, a sama stranka ne može postići da se isprava preda ili pokaže(kao u vašem slučaju), sud će na prijedlog stranke pribaviti tu ispravu.

probajte u podforumu tražim odvjetnika dali je iza umrle bake proveden ostavinski postupak

Vidi odredbe čl.11/a st.1.točku 4 i st.5 Zakona o porezu na promet nekretnina.

ovjerit će potpis osobe koja je dala izjavu a ne njen sadržaj,čime se potvrđuje da je sadržaj izjave dala osoba u potpisu.

Na doneseno rješenje imate pravo žalbe,no ako je to jedini žalbeni razlog(broj rješenja),svjesni ste da žalbom Vi u biti ispravljate krivi broj rješenja.

naravno da može.

Čisto informativno a u vezi ove teme ističem odluku Županijskog suda u Varaždinu, Gž. 1382/05-2 od 16. VIII. 2005. ""Onemogućavanjem korištenje vode tužitelju, tj. dotoka vode do njegove etaže, tuženici su počinili smetanje posjeda odnosno suposjeda obiteljske kuće a ne smetanje dotoka vode do etaže tužitelja, iz razloga što je suvlasništvo stranaka povezano vlasništvom njihovih etaža, što znači da između stranaka između ostalog postoji suvlasništvo zajedničkih uređaja, a vodovod se ima smatrati zajedničkim uređajem. «Kako su tuženici, prema navodima tužitelja, onemogućili mu korištenje vode, odnosno dotok vode do njegove etaže, time nisu počinili smetanje posjeda dotoka vode, već posjeda, odnosno suposjeda predmetne obiteljske kuće. Istina je da su stranke suvlasnici predmetne nekretnine, nije sporno ni to da je predmetna obiteljska kuća etažirana tako da postoji etaža I i etaža II. Valja naglasiti da je suvlasništvo stranaka na predmetnim nekretninama povezano sa vlasništvom njihovih etaža. To pak znači da između stranaka još uvijek postoji suvlasništvo a pogotovo zajedničkih dijelova obiteljske kuće i uređaja. U konkretnom slučaju, vodovod se ima smatrati uređajem, te je on zajednički, te je posve logično da stranke ne mogu biti u isključivom posjedu već samo u suposjedu, kao što je već naprijed rečeno. Glede pravilnosti i zakonitosti pobijanog rješenja nije od odlučnog značaja činjenica da su stranke suvlasnici dvorišta koji je sastavni dio čestice i da nisu izvršili diobu samog dvorišta. Naime, sud prvog stupnja je utvrdio da su u konkretnom slučaju ispunjene sve zakonom propisane pretpostavke za izdavanje rečene privremene mjere, poglavito one iz čl. 255. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (NN 117/03), odnosno sve zakonom propisane pretpostavke iz čl. 442. ZPP-a. Isto tako, sud prvog stupnja je utvrdio da je tužiteljev prijedlog za izdavanje privremene mjere sukladan odredbi čl. 293. st. 2. Ovršnog zakona (dalje: OZ), te nadalje da je tužitelj sukladno odredbi čl. 298. st. 1. toč. 2. rečenog Zakona, učinio vjerojatnim postojanje osnovnih pretpostavki za određivanje privremene mjere tj. postojanja nasilja i opasnost od teško naknadive štete, koja se ogleda u nemogućnosti uobičajenog života kojeg je osnovni elemenat voda (voda za piće, higijenu, prehranu i sl.).»