Matrix

Jedino sto je zasad sigurno,da ste posjednici nekretnine,a samim tim zasticeni od samovlasnog oduzimanja i uznemiravanja posjeda od bilo koje osobe,pa i upisanog vlasnika,odnosno njegovog univerzalnog pravnog sljednika,medjutim se postavlja pitanje dokle ste zasticeni,buduci da se pravo vlasnistva stiti vlasnickom tuzbom,i naravno za poduzimanje takvih koraka nema zastare. Misljenja sam da je sasvim izvjestan spor,pa ukoliko dodje do vlasnicke tuzbe za predaju vlasnistva u posjed,imate jedinu mogucnost protutuzbe radi utvrdjenja da ste originiranim putem stekli pravo vlasnistva,temeljem dosjedanja,no upitno je postenje posjeda,kao jedan od bitnih uvjeta za ovakav vid stjecanja prava vlasnistva.

Na temelju cega ste vi upisani kao posjednici konkretnog dijela nekretnine

sestrina obveza je nastala od momenta kad se prihvatila nasljedstva,no ista obveza je prestala prema ostaviteljevom vjerovniku,buduci da je cjelokupan dug isplacen od strane jednog sunasljednika,no ispunitelj obveze je ovlasten potrazivati sredstva od osobe za koju je isplatio dug.

Nema mjesta prigovoru. Članak 139.ZN (1) (4) Kad ima više nasljednika, oni odgovaraju SOLIDARNO za ostaviteljeve dugove...... Članak 43.ZOO (1) Svaki dužnik SOLIDARNE obveze odgovara vjerovniku za cijeli dug i vjerovnik može zahtijevati njegovo ispunjenje od koga hoće sve dok ne bude potpuno ispunjen......

vi ste zapeli samo za kamate,naime,ako zastari glavno potrazivanje,onda zastarijevaju i sporedna potrazivanja,kao sto su kamate

u pojedinim postovima smo to posebno isticali"ako je",pa cemo uzeti u obzir kako se citava rasprava temelji na cinjenici"da jeste".

Pretpostavljam da se vash upit odnosi na fiduciju, odnosno kako se službeno naziva,sudsko i javnobilježničko osiguranje trazbine prijenosom vlasništva,sto se upisuje na list „B“zemljišne knjige(vlastovnicu).U tom slučaju, za vrijeme dok se ne otplati dug u vlastovnicu zemljišne knjige kao uvjetni vlasnik nekretnine upisan je vjerovnik, ali je istodobno zabilježeno da je prijenos prava vlasništva za korist vjerovnika obavljen radi osiguranja tražbine.

Sve receno,ali nije od viska dodati da ugovor o ustupanju prava korištenja treba biti u skladu sa Zakonom o obveznim odnosima, Zakonom o grobljima i Odlukom o grobljima,te isti mora obavezno sadržavati: - ime, prezime, adresu i OIB ugovornih strana - navod da ustupatelj ustupa, a stjecatelj (primatelj) prima pravo korištenja grobnog mjesta bez naknade -točne i potpune podatke o grobnom mjestu. -ako su na grobnom mjestu izgrađeni oprema i uređaj (nadgrobna ploča, nadgrobni spomenik i znaci, ograda groba i sl.), navesti da se vlasništvo opreme odnosno uređaja groba prodaje ili daruje - izjavu stjecatelja da nema pravo korištenja i nije ranije imao pravo korištenja grobnog mjesta na groblju na kojem se nalazi grobno mjesto koje mu se ustupa (osim ako se radi o članu obitelji, sukorisniku i korisniku popunjenog grobnog mjesta) - potpise ugovornih strana (ustupatelj svoj potpis mora ovjeriti kod javnog bilježnika)..

Cek malo,jel hocete reci da je dug dospio u 2007.godini!

Razlog zbog cega me tema zainteresirala lezi upravo u tom iskoristavanju. Naime,lijepo se nudilo doticnoj da upise prezime umrlog,sto je sve odbila,pa kad joj je neko nafilovao glavu da bi mogla izvuci korist iz toga,okrece pricu,a nesporno je da bi doista roditelji umrlog prihvatili odredjene vidove brige oko djeteta,jer bi ih isto to dijete uvijek podsjecalo na njihovog umrlog sina,naravno sve pod pretpostavkom da je uistinu to "pravo unuce",odnosno dijete umrlog.

Tocno je da u odredbi zakona ne stoji "dosudjeno",medjutim u pravu se nesto i predmnjeva,pa je glede toga opcepoznato da se alimentacija/uzdrzavanje dosudjuje.

Obveza bake i djeda iz clanka 216.OZ nastaje samo ako roditelj kojem je DOSUDJENA OBVEZA davanja uzdržavanja nije u stanju davati to uzdržavanje.

Clanak.415.ZTD (1).. (2) Za ispunjenje činidbi koje se na temelju poslovnoga udjela moraju ispuniti društvu..... Moglo bi se reci da je ZTD u konkretnom slucaju "lex specijalis" u odnosu na ZOO,medjutim,bilo bi dobro utvrditi o kakvoj se to pozajmici radi,odnosno da li je dug vezan za poslovni udjel.

Misljenja sam da takvim ugovorom,odnosno klauzulom u ugovoru,dolazi do preuzimanja duga,na koji vjerovnik nije vezan. Naime,prema odredbi čl. 96. st. 1. ZOO-a dug se preuzima ugovorom između dužnika i preuzimatelja, na koji je pristao vjerovnik, a prema st. 2. toga članka o sklopljenom ugovoru može vjerovnika izvijestiti svaki od njih, i svakomu od njih može vjerovnik priopćiti svoj pristanak na preuzimanje duga. Smatra se da je vjerovnik dao svoj pristanak ako je bez ograde primio neko ispunjenje od preuzimatelja, koje je ovaj učinio u svoje ime (čl. 96. st. 3. ZOO-a), a ugovaratelji, a i svaki od njih pojedinacno, mogu pozvati vjerovnika da se u određenomu roku očituje, pristaje li na preuzimanje duga, pa ako se vjerovnik u određenom roku ne očituje, smatra se da nije dao svoj pristanak (čl. 96. st. 4. ZOO-a). Odredbom čl. 96. st. 5. ZOO-a propisano je da ugovor o preuzimanju duga ima učinak ugovora o preuzimanju ispunjenja sve dok vjerovnik ne bude dao svoj pristanak na ugovor o preuzimanju duga, ili odbije dati svoj pristanak. Glede navedenog,da bi ugovor o preuzimanju duga uopće proizveo pravni učinak vjerovnik mora dati svoj pristanak na isti, a kako ZOO ne propisuje kad vjerovnik može dati taj svoj pristanak, očito je da do toga može doći prije sklapanja samog ugovora, istovremeno sa sklapanjem ugovora, ali i nakon njegova sklapanja,sto znaci da sam ugovor između dužnika i preuzimatelja, ukoliko na njega ne pristane vjerovnik, ne dovodi do promjene subjekta obveze na strani dužnika i u tomu se ugovor o preuzimanju duga upravo razlikuje od ugovora o ustupanju tražbine (cesije), jer potonji ugovor proizvodi pravni učinak već samim sklapanjem.Valja naglasiti da vjerovnik može i uvjetovati svoj pristanak na ugovor o preuzimanju duga, no ZOO ne propisuje moguće načine uvjetovanja pristanka. Vjerovniku nije niti može biti svejedno tko mu je novi dužnik, obzirom da je moguće da je novi dužnik insolventan ili da se radi o osobi koja ne ulijeva povjerenje vjerovniku glede ispunjenja obveze pa je upravo stoga,s namjerom da zaštititi interes vjerovnika, zakonodavac izričito zatražio njegov pristanak na ugovor o preuzimanju duga sklopljen između dužnika i preuzimatelja i bez takvog pristanka vjerovnika preuzimatelj ne može stupiti na mjesto dužnika,ali o sklopljenom ugovoru vjerovnika može izvijestiti bilo dužnik bilo preuzimatelj, a vjerovnik svoj pristanak (ili protivljenje) može priopćiti svakomu od njih,no zakonom nije propisano u kojemu obliku vjerovnik treba dati svoj pristanak pa se stoga može zaključiti da on svoj pristanak može dati u bilo kojemu obliku, a ukoliko se preuzima dug iz formalnog ugovora onda u takvomu slučaju i pristanak vjerovnika također treba biti u istomu obliku...

Kada za to postoji opravdani razlog, po prijedlogu stranke se može pokrenuti i provesti pojedinačni ispravni postupak i za određenu česticu u nekom zemljišno knjižnom ulošku. Opravdani razlog postoji ukoliko zainteresirana stranka ima određeni dokument (posjedovni list, privatnu ispravu, javnu ispravu ili neki drugi akt) iz kojeg bi bilo vidljivo da je stranka vlasnik nekretnine, ali ista isprava nije podobna za provedu u zemljišnim knjigama, bilo da se radi o neotklonjivim nedostacima isprave ili o neažurnom zemljišno knjižnom stanju.. Iz vase objave je nedvojbeno da ste zakoniti posjednik nekretnine,temeljem odredjenog pravnog akta koji ima nedostataka za provedbu u zemljisnim knjigama,kao i cinjenicu da je trenutno upisani vlasnik pod skrbi CZSS,zbog cega je obveza obavijestiti isti organ o pokretanju postupka.Medjutim,valja naglasiti da ovim postupkom nemozete obilaziti druge postupke,ako su isti nuzni,npr parnica,razvrgnuce,ostavinski postupak i sl.

Postavlja se pitanje,da li ste duzni cekati odluku Upravnog suda(pretpostavka o upravnom sporu)

77punta, vas mozda buni sto se radilo o sudskom postupku,no uprkos tome nesmijete zaboraviti da je doslo do stjecanja nekretnine u cjelini,za razliku od vaseg prvotnog nasljedjenog dijela.

Članak 1047.ZOO (1) Svatko može zahtijevati od drugoga da ukloni izvor opasnosti od kojega prijeti znatnija šteta njemu ili drugome, kao i da se suzdrži od djelatnosti od koje proizlazi uznemirivanje ili opasnost štete, ako se uznemirivanje ili šteta ne mogu spriječiti odgovarajućim mjerama. (2) Sud će na zahtjev zainteresirane osobe narediti da se poduzmu odgovarajuće mjere za sprječavanje nastanka štete ili uznemirivanja ili da se ukloni izvor opasnosti, na trošak posjednika izvora opasnosti, ako ovaj sam to ne učini.. Isti ucinak bi proizvela i vlasnicka tuzba za prestanak uznemiravanja,no samo je sporna naknada stete,buduci da zastara potraživanja naknade štete, prema odredbi članka 376. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima, iznosi "tri godine od dana kad je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila". To je takozvani subjektivni rok zastare vezan je uz osobu oštećenoga i njegovo saznanje za štetu i štetnika. U stavku 2. istoga članka predviđen je i tzv. objektivni, apsolutni zastarni rok, a on iznosi "pet godina od kada je šteta nastala".U jednom i drugom slučaju, dakle, odlučujuće je kad je šteta nastala i vrlo je važno odrediti taj datum,ali valja svakako naglasiti kako na zastaru sudovi ne paze po službenoj dužnosti,već zastaru mora istaći sam štetnik..

Oporuka jest strogo formalni pravni akt,što znači da formalni nedostaci oporuke utječu na mogućnost njene ništavosti. Međutim nastupanje ništavosti formalno manjkave oporuke ovisi o stajalištu osobe koja je ovlaštena tražiti njeno poništenje, te ako ovlaštena osoba ne zatraži poništenje oporuke u određenom roku dolazi do njene konvalidacije.To znači da je posljedica formalne manjkavosti oporuke njena relativna ništavost,odnosno da na ništavost oporuke zbog nedostatka formalne prirode ne pazi sud po službenoj dužnosti ,već samo na zahtjev ovlaštene osobe koja je to ovlaštena tražiti..

bilo bi dobro utvrditi vrijeme nastanka stete,obzirom na rok.

Nece niko nista dobiti po pitanju konkretne nekretnine,jer je sasvim izvjestan nastanak spora,zbog cega slijedi parnica.

Radi se o osobnoj imovini,koju je ostavitelj stekao sredstvima nastalim iz darovane imovine,slijedom cega na istu pravo nasljedjivanja polazu svi zakoniti nasljednici u jednakim dijelovima..Moguc je spor oko dokazivanja sredstava za kupovinu nekretnine,odnosno dokazivanje da su sredstva nastala upravo prodajom darovane imovine.

Brzi su,priznajem.

Zalba ne odgadja naplatu,ali sam vjerovanja da nece poduzimati nista u svrhu naplate,do okoncanja zalbenog postupka.

zajednicki zivot moze biti i da se izvanbracni drugovi nevide godinama.