Matrix

pravo na nužni dio se izvodi iz nasljednog prava,što če reči iza nečije smrti,glede čega u konkretnoj situaciji nema govora ni o kakvom nužnom dijelu,čak što više Vi ste imali svoj nasljedni dio koji ste ustupili.
 
nemate osnov na takav zahtjev,obzirom da Vi odgovarate za dug ostaviteljice/majke,a druga je priča na koji  način je majka za života raspolagala sa novčanim sredstvima stečenim kreditom.
 
i takva poduzeta pravna radnja daje za učinak odgovornosti za dugove ostavitelja.

do odluke po žalbi.
 
koliko se može uočiti da u konkretnoj situaciji nepostoji zabilježba spora več plomba koja čini vidljivim da je u tijeku određeni zemljišno knjižni postupak,u ovom slučaju rješavanje po prijedlogu za upis zabilježbe spora.
 
pa nebi se baš moglo reči da Vi nemožete raspolagati nekretninom

sve rečeno,dvije opcije;
1.ugovor o suposjedovnim odnosima
2.dioba,odnosno razvrgnuče.

pravo na nužni dio se izvodi iz nasljednog prava,što če reči iza nečije smrti,glede čega u konkretnoj situaciji nema govora ni o kakvom nužnom dijelu,čak što više Vi ste imali svoj nasljedni dio koji ste ustupili.
 
nemate osnov na takav zahtjev,obzirom da Vi odgovarate za dug ostaviteljice/majke,a druga je priča na koji  način je majka za života raspolagala sa novčanim sredstvima stečenim kreditom.
 
i takva poduzeta pravna radnja daje za učinak odgovornosti za dugove ostavitelja.

obzirom da može dokazati neprekinuti slijed stjecanja(pravomoćna presuda+ugovor o darovanju),primjenom odredaba čl.41 Zakona o zemljišnim knjigama,upis bi bio dopušten izravno na dotičnu kčer.
Članak 41.
"" Ako su zemljište ili neko knjižno pravo preneseni izvanknjižno na više osoba uzastopno, može posljednji stjecatelj zahtijevati da se knjižni prijenos provede neposredno na njega, ako dokaže neprekinuti niz izvanknjižnih stjecanja od knjižnoga prednika do sebe.""

Mogu samo potvrditi što je većina korisnika već rekla - eventualna kaznena djela koja bi došla u obzir su nedozvoljena uporaba osobnih podataka, neovlašteno slikovno snimanje (ako ste na taj način došli do neke fotografije) te ako se slikama nekoga prikazuje na pejorativan način, kaznena djela protiv ugleda i časti. Jasno, u područje pedofilije ili drugačije povrede djetetovih prava ne ulazim, ali to je ionako zasebna priča i tu je najmanji problem eventualna neovlaštena uporaba.
S druge strane, postoji mogućnost da se građanskim putem štite prava osobnosti (tzv. neimovinska šteta) ili intelektualno vlasništvo (fotografija, logo i slično) osobe kojoj bi ista prava bila povrijeđena.
O pravilima pojedinih portala ili društvenih mreža nema smisla pričati, jer ta pravila nisu zakonski propisi, a kontrola zavisi o ljudima koji je vrše. Jasno je da zbog brojnosti korisnika, to na najvećim portalima i mrežama nije moguće adekvatno obavljati. Još kad nadodate na to i zatvorene grupe, gdje vi nemate "live feed" objava i svega, već morate baš ciljano ići u kontrolu, nije ni čudno što danas ima opisanih zlouporaba.
Realnost je da je čovjek invencijom "virtualnog svijeta" dobrovoljno pristao odreći se dobranog dijela privatnosti i to je nešto što je danas postalo standard. Što naravno, ne znači da je dozvoljena zlouporaba ili činjenje kažnjivih djela.

Što se tiče kažnjivosti, pribavljanje imovinske koristi ili neki oblik zlostavljanja nisu uvjet za počinjenje kaznenog djela.
Konkretno, vidi čl. 146. Kaznenog zakona po kojem je kažnjiva i sama uporaba tuđih osobnih podataka (nečija fotografija je osobni podatak).
Kao što kaže felixx, prijavljivanje i dokazivanje js drugi problem, ali radnja je sama po sebi zabranjena zakonom, ne samo pravilima portala.

Po mom mišljenju, ovdje bi se prije radilo o običnoj krađi.
 
 
Ne. Motiv djela rijetko je olakotna okolnost - npr. neimaština, gladovanje i sl. da, ali retalijacija ili nekakvo "prebijanje duga" definitivno ne.
 
 
Tisuću tadašnjih DEM-a, ne kuna (ili dinara).

3 godine od plaćene kazne će ti prekršajna potvrda biti čista, do tada ništa.
To bi tada trebali automatski obrisati, a ako ne, zatražiš brisanje i to je to.

Vidite odredbu čl. 77. st. 2. i 3. Prekršajnog zakona.

U toj odluci stoje pravila kojih su se vlasnici pasa dužni pridržavati, a jedno od nih je da pas ne smije biti bez nadzora. Slijedom toga, pisanim putem se obratite komunalnom redaru i zatražite postupanje. Usmene pritužbe vidite i sami kako rješava, ali kod pisanog traga će morati nešto napraviti. Usput imate osnovu za daljnje obraćanje načelniku.
Policija s time nema veze dok nema ugroze ili štete.

Po meni, formalno su oni u pravu. Da nije radio kompletan sustav naplate, onda kazna ne bi bila opravdana, ali nije radilo samo sms plaćanje. Ako ćeš ići do suda, tamo će se gledati samo to - je li parking bilo moguće platiti i je li plaćen. Bilo je moguće (na automatima), a plaćen nije.
Međutim, da se radi o normalnoj firmi kojoj je stalo do svojih korisnika, takve situacije bi stornirali iz tih objektivnih razloga.

do odluke po žalbi.
 
koliko se može uočiti da u konkretnoj situaciji nepostoji zabilježba spora več plomba koja čini vidljivim da je u tijeku određeni zemljišno knjižni postupak,u ovom slučaju rješavanje po prijedlogu za upis zabilježbe spora.
 
pa nebi se baš moglo reči da Vi nemožete raspolagati nekretninom

teško da Vam se odgovori sa nekom preciznošču,može trajati godinu dana a može se otegnuti u nedogled,ovisno o sudu i parničnim radnjama koje će stranke poduzimati u postupku
 
kako??ako to možete dokazati pred sudom,onda tužba.

ako je samo maloljetnost osnov zbog kojeg bi tražio ponavljanje postupka,onda je to isključivo gubljenje vremena i bacanje novca,jer kad bi se samo iz tog razloga dopustilo ponavljanje to bi stvorilo pravnu nesigurnost u smislu da nijedno pravomočno rješenje o nasljeđivanju u kojem je preko svog zakonskog skrbnika učestvovao maloljetnik ,nebi bilo sigurno.

sve rečeno,dvije opcije;
1.ugovor o suposjedovnim odnosima
2.dioba,odnosno razvrgnuče.

pravo na nužni dio se izvodi iz nasljednog prava,što če reči iza nečije smrti,glede čega u konkretnoj situaciji nema govora ni o kakvom nužnom dijelu,čak što više Vi ste imali svoj nasljedni dio koji ste ustupili.
 
nemate osnov na takav zahtjev,obzirom da Vi odgovarate za dug ostaviteljice/majke,a druga je priča na koji  način je majka za života raspolagala sa novčanim sredstvima stečenim kreditom.
 
i takva poduzeta pravna radnja daje za učinak odgovornosti za dugove ostavitelja.

obzirom da može dokazati neprekinuti slijed stjecanja(pravomoćna presuda+ugovor o darovanju),primjenom odredaba čl.41 Zakona o zemljišnim knjigama,upis bi bio dopušten izravno na dotičnu kčer.
Članak 41.
"" Ako su zemljište ili neko knjižno pravo preneseni izvanknjižno na više osoba uzastopno, može posljednji stjecatelj zahtijevati da se knjižni prijenos provede neposredno na njega, ako dokaže neprekinuti niz izvanknjižnih stjecanja od knjižnoga prednika do sebe.""

Trebate podnijeti nadležnom zemljišnoknjižnom odjelu prijedlog o promjeni imena i prezimena fizičkih osoba, kao dokaz o identitetu i da se radi o istoj osobi podnijet rodni list ili neku drugu ispravu iz matičnog uredu(u originalu) i mislim 50kn platiti pristojbu u biljezima(provjerite za pristojbu)

Na temelju koje isprave temeljite ovršni prijedlog? Jer u većini slučajeva ovršna ili vjerodostojna isprava će sadržavati oib

Ne, s time da bi se trebalo pridržavati odredbi dijela Zakona o gradnji (Pravilnika o jednostavnim građevinama i radovima) te propisa iz prostornih planova.
Pripada vam onoliko koliko je vaš suvlasnički omjer. S time da to "pripada" ne shvatite da možete s time raditi što god hočete. Ne, jer kao takovo pripada nekretnini koja je u suvlasništvu. Pa ne možete taj neki dio ograditi, na njemu nešto graditi i sl. bez dogovora i pristanka drugog suvlasnika.  

dovoljno da unesete uglavak …i sva pokretna i nepokretna imovina koja se u trenutku smrti zatekne u vlasništvu primatelja uzdržavanja…obzirom da predmetom ugovora o doživotnom uzdržavanju može biti i buduća imovina.

""Naknadno pronađena imovina, za koju se nije znalo u vrijeme donošenja rješenja o nasljeđivanju, raspoređuje se na nasljednike bez ponovnog raspravljanja ostavine na temelju rješenja o nasljeđivanju i među nasljednicima se ponovno uspostavlja nasljednopravna zajednica, pa ako su ranije izvršena ustupanja ili odricanja od nasljedstva pojedinih nasljednika, sud će pozvati sve nasljednike radi rasporeda naknadno pronađene imovine, koji se može izvršiti drugačije od ranijeg rasporeda uključujući i sporazum nasljednika.
Kratki tekst odluke:
“Kad se radi o naknadno pronađenoj imovini i u tom slučaju se radi o nasljedničkoj zajednici između sunasljednika, pa ako je u ostavinskom postupku došlo do ustupanja nasljedstva, sud će u pogledu naknadno pronađene imovine, pogotovo ako se radi o vrednijoj imovini, pozvati sve nasljednike prije nego donese rješenje o rasporedu naknadno pronađene imovine, kako bi se izjasnili da se ustupanje ostavine odnosi i na naknadno pronađenu imovinu.”
Županijski sud u Bjelovaru, Gž-2473/00-2, od 21. XII. 2000.
prije upuštanja u jedan od dva citirana postupka,potrebno je postupiti prema mišljenju korisnice Ruby,buduči da ispravnim postupkom ili tužbom se nemogu preskakati redovni postupci.
 
 
kao i dokaz da je konkretna izvanknjižna imovina prešla upravo na osobe koje iniciraju parnicu ili ispravni postupak.
Sentenca:
""Ako je nekretnina u rješenju o nasljeđivanju utvrđena kao izvanknjižno vlasništvo ostavitelja a prednica ostavitelja također nije bila upisana u zemljišnoj knjizi kao vlasnica, onda se nasljednik može upisati u zemljišnu knjigu kao vlasnik samo ako pokrene pojedinačni ispravni postupak ili postupak pred parničnim sudom, ali ne i na temelju pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju. ""
Kratki tekst odluke:
“No u pogledu nekretnina koje su u rješenju o nasljeđivanju utvrđene kao izvanknjižno vlasništvo treba upozoriti žalitelja da niti njegova prednica nije bila upisana u zemljišnoj knjizi kao vlasnica, a što znači da se na tim nekretninama, a na temelju predmetnog rješenja o nasljeđivanju, ne može upisati niti on kao nasljednik, jer nije udovoljeno materijalnoj pretpostavci knjižnog prednika iz čl. 40. Zakona o zemljišnim knjigama. To ne znači da nasljednik nije također izvanknjižni vlasnik tih nekretnina, budući da je on vlasništvo tih nekretnina stekao nasljeđivanjem, kao jednim od zakonom dopuštenih načina stjecanja prava vlasništva na nekretninama u smislu odredbe čl. 114. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (“Narodne novine”, br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06 i 141/06). Međutim, nasljednik se ne može upisati u zemljišnoj knjizi kao vlasnik na temelju rješenja o nasljeđivanju, već isti može pokrenuti pojedinačni ispravni postupak ili postupak pred parničnim sudom, radi sređivanja vlasništva ili utvrđivanja prava vlasništva na predmetnim nekretninama.” Županijski sud u Varaždinu, Gž-511/09-2, od 29. IV. 2009.

citirane činjenice treba sagledati u svjetlu odredaba čl.10 st.5 i čl.17 Zakona o vlasništvu i dr.stvarnim pravima.
Naime,iz opisanog činjeničnog stanja može se zaključiti da je dotična gospođa do svoje smrti bila u posjedu prava služnosti,glede čega su njeni nasljednici ovlašteni da štite i takav posjed od svakog samovlasnog smetanja,ovo iz razloga što je njenom smrču na nasljednike prešao posjed stvarne služnosti u obimu i kvaliteti kakvog je ista imala do svoje smrti.
vlasničke tužbe su nešto sasvim drugo,obzirom da se u istim rješava pitanje prava na posjed,u konkretnom slučaju dotični kroz parnicu zahtijevaju utvrđenje prava vlasništva na spornom dijelu k.č.,a da li če u tome uspjeti je stvar dokazivanja,no jedno je izvjesno da ako isti tvrde da su preko svoje pravne prednice na dijelu k.č.za kojeg utvrđuju pravo vlasništva u biti izvršavali služnost,onda vlasnički zahtjev treba odbiti presudom kao neutemeljen,ovo iz razloga što se izvršavanjem sadržaja stvarnog prava služnosti nemože stjecati i pravo vlasništva poslužne nekretnine,jer se u takvom slučaju radi o zlouporabi povjerenja.
neke zanimljive informacije vidite OVDJE

ovlaštenik prava služnosti na nekretnini i njen vlasnik mogu biti u suposjedu.
 
očigledno da jest,pročitajte obrazloženje presude.
neutemeljeno,zemljišno knjižni odjel Općinskog suda neutvrđuje činjenicu prave predaje posjeda ,več dali ugovor udovoljava uvjetima za upis sukladno odredbama ZZK.
 
nažalost niste uvjerili sud da je iskaz u suprotnosti sa izvedenim dokazima.
 
laički rečeno,da je obdarenik uspostavio faktičnu vlast na nekretnini koja je predmet darovanja.
 
neznam šta se ovog držite kad Vam niko netvrdi suprotno,dokažite pred sudom ništetnost ugovora i nikakva provedba kroz zemljišne knjige ga neče i nemože osnažiti.
p.s.svjestan sam da vam osobno moji odgovori neodgovaraju,no ja neču i nemogu nikom davati lažne nade,več jednostavno u skladu sa činjeničnim stanjem koje ste iznijeli u temi,ovo iz razloga što je vaša greška,odnosno odvjetnika što je olako pristupio postupku,zanemarujuči svjedoke,koje nažalost više nije moguče predložiti kao ni druge dokaze koji su se mogli iznositi u prvostupanjskom postupku.
Trebate znati da pravda i pravo nisu jedno te isto,pa tako vas samo jedna procesna greška u postupku  može koštati gubitka parnice,ma koliko Vi znali da ste upravu.
L.P.