MASTER

e namam ti ja to!

volio bih kada bi mi odgovorio gdje to u zakonu u porezu na dobit piše da prinosi od udjela u ortakluku ili od tajnog društva umanjuju osnovicu poreza na dobit. spominje se dividenda ali ne i prinos iz zajedničkog pothvata, tajnog društva i slično. inače kad već pričamo o tajnom društvu. nije li možda i ugovor o kreditu u kojem kreditor uvjetuje poslovnu (financijsku) politiku korisniku kredita prividni ugovor o tajnom društvu?

Pitanje je glasilo: a ja sam natrkeljao da si bolje čitao: da javni član društva jest poduzetnik - recimo fizička osoba - pa se stoga ugovor o tajnom društvu zaključuje između tajnog člana (fizičke osobe) i poduzetnika (fizičke osobe). iz isključivo poreznih razloga ne bi postojao racio zaključenja ugovora između tajnog člana (pravne osobe) i poduzetnika (fizičke osobe). prema tome nije bilo pitanje tko zastupa društvo ako je ono tajni član, već koja je forma ugovora i što predstavlja tajno društvo, poduzetnik, tajni član i poduzeće. ps kad već nekome pišeš da trkelja onda napiši i svoje ime

možda vlasnik masline ima kakav dokaz kojim dokazuje da doista jest maslina njegova te dokazuje da upis u zemljišnoj knjizi nije istinit. masline žive tisućama godina pa bi se moglo govoriti o dosjelošću na (idealnom dijelu) nekretnine

gdje i sva druga prava na nekretnini!

ma nemoj, a kad stekneš pravo sađenja masline koje kao stvarno pravo može upisati u zemljišne knjige. nego meni je to sa sadnicama besmisleno!

Temeljem članka 148. stranke st.1. Zakona o trgovačkim društvima, Xy iz______, vlasnik ABC d.. ZGB mbs i XX iz ________, dana ______________u _______________, zaključuju slijedeći UGOVOR o osnivanju tajnog društva Članak 1. xy (dalje u tekstu - osnivač) vlasnik je d.. ABC iz ZGB, koje obavlja djelatnosti; * ** * u poslovima iz stavka 1. ovog članka počev od dana zaključenja ovog ugovora zajedno s osnivačem sudjelovat će xx (dalje u tekstu -tajni član), te će njihovo zajedničko sudjelovanje tvoriti tajno društvo, sa svim pravima i obvezama koje iz zakona kao i iz odredbi ovog ugovora proizlaze. Članak 2. Tajno društvo u smislu članka 1. stavak 2. ovog ugovora nastaje temeljem uloga koji tajni član ulaže u imovinu osnivača. Ulog se utvrđuje u novčanim sredstvima u visini od ___________kuna, a o uplati je osnivač dužan tajnom članu izdati urednu potvrdu. Ulog je plativ u roku od 8 dana od dana potpisa ovog ugovora. U slučaju prekoračenja navedenog roka osnivač pridržava pravo obračuna i naplate zateznih kamata tajnom članu. Ako ulog tajnog člana ne bude uplaćen u roku od 30 dana, osnivaču pripada pravo odustajanja od ovog ugovora. Odustajanje se tajnom članu mora priopćiti pismenim putem. Danom uplate uloga tajni član stječe pravo sudjelovanja u dobiti i gubitku osnivača. Članak 3. Osnivač u pravnom prometu nastupa u svoje ime i isključivi je nositelj prava i obveza iz poslovanja tajnog društva. Članak 4. Vođenje poslova tajnog društva u isključivoj je nadležnosti osnivača. Osnivač samostalno obavlja poslove vođenja tajnog društva, osim u slučaju donošenja odluke o; -zaduživanju i opterećivanju imovine osnivačevog društva, -promjeni djelatnosti osnivačevog društva, -statusnoj promjeni osnivačevog društva, -povećanju kapitala osnivačevog društva, -prodaji ili davanju u zakup osnivačevog društva, -prestanku poslovanja osnivačevog društva, -odobrenju dugoročnih kredita iz sredstava osnivačevog društva, -davanje suglasnosti za koje je po izjavi o osnivanju društva, upravi potrebna suglasnost da bi njihova odluka bila pravovaljana Radnje u svrhu donošenja navedenih odluka osnivač može poduzeti samo uz suglasnost tajnog člana. Ako se tajni član o pojedinom pitanju ne izjasni u roku od 5 dana od dana poziva na davanje suglasnosti, smatra se da je suglasnost dana. Ako osnivač neku od radnji iz stavka 2. ovog članka poduzme bez suglasnosti tajnog člana, ovom pripada pravo na raskid ugovora i povrat uloga, te na naknadu štete kao i na naknadu izmakle dobiti za daljnje razdoblje od 2 godine računajući od dana. raskida ugovora. Članak 5. Usvajanjem godišnjeg financijskog izvješća osnivačeva društva i raspodjelom dobiti na njegove članove, utvrđuje se dobit ili gubitak tajnog društva. Od utvrđene dobiti tajnog društva tajnom članu pripada _______% i taj mu se dio po odbijenom i uplaćenom porezu na dobit ima isplatiti odmah, a najkasnije u roku od 30 dana od dana usvajanja godišnjeg financijskog izvješća osnivača, odnosno isplatiti i prema drugim kriterijima u skladu s pravilima društva koja su integralni dio ovog ugovora pri čemu se valorizira doprinos svakog člana društva u ostvarivanju dobiti društva. Ako je godišnjim financijskim izvješćem utvrđen gubitak tajnog društva, tajni član dužan je namiriti ________% od utvrđenog gubitka, ali ne više od iznosa njegovog uloga utvrđenog člankom 2. ugovora. U slučaju da tajni član ne namiri svoj dio gubitka, za dužni iznos smanjit će se njegov ulog u tajno društvo. Ako se ulog tajnog člana zbog gubitka smanji, a krajem iduće poslovne godine tajno društvo iskaže dobit, udjel u dobiti tajnog člana pripisivat će se njegovom ulogu dotle dok se ne dosegne puni iznos uloga koji se tajni član odredbama ovog ugovora obvezao uplatiti. Članak 6. Osnivač će tajnom članu u smislu čl.5. ugovora isplaćivati dobit isključivo gotovinski, sa svog privatnog računa, bez odbitaka provizije i drugih troškova prijenosa. Po isplati dobiti tajni član je dužan osnivaču izdati potvrdu o njezinom primitku. U rezultatu visećih (nesređenih) poslova, koji se ne uzimaju u obzir u završnom godišnjem izvješću, tajni član više. ne sudjeluje. Ukoliko bi došlo do različitih stavova glede visine udjela u dobiti ili gubitku tajnog člana društva, ili visini njegova potraživanja iz postupka razračunavanja, odluku će donijeti revizor kao procjenitelj, čija odluka će biti obvezujuća za oba člana društva. Troškove snose oba člana u jednakim iznosima. Povreda odredbe stavka 1. ovog članka od strane poduzetnika, razlog je za raskid ugovora, te u tom slučaju osnivač odgovara tajnom članu u smislu odredbe članka 4. st.4 ugovora. Članak 7. Tajnom članu pripada pravo nadzora poslovanja osnivača u svako doba, te mu je u tu svrhu osnivač dužan omogućiti uvid u financijsku dokumentaciju i poslovne knjige osnivača koje je tajni član ovlašten pregledati samostalno ili uz pomoć ovlaštenog revizora kojeg on odredi. Ako osnivač odbije omogućiti tajnom članu uvid i kontrolu poslovanja na gore opisani način, ta okolnost u smislu stavka 2. članka 150 Zakona o trgovačkim društvima predstavlja opravdani razlog da se pravo nadzora ostvari putem suda. Sve podatke koje prilikom obavljanja prava nadzora tajni član sazna o poslovanju osnivača, dužan je čuvati kao poslovnu tajnu. U protivnom odgovara za naknadu nastale štete. Članak 8. Tajni član može svoj ulog u tajnom društvu kao i sva prava i obveze prenijeti na druge članove tajnog društva, a oni su dužni taj ulog s pravima i obvezama preuzeti. prijenos na treće osobe isključen je. Tajni član ima pravo u svako vrijeme postati ulagač u osnivačkom društvu, s tim da je osnivač dužan na tajnog člana prenijeti njegov udjel, ili dio njegova udjela a sukladno volji člana. Članak 9. Trajanje tajnog društva nije vremenski ograničeno. Članak 10. Svaki član tajnog društva ovlašten je otkazati ovaj ugovor u bilo koje vrijeme uz otkazni rok od 30 dana, a glede prijenosa udjela primjenjuje se odredba iz čl.8 ovog ugovora. Članovi tajnog društva mogu otkazati ovaj- ugovor i bez otkaznog roka iz slijedećih razloga; -izostanak uplate uloga tajnog člana, -u slučaju ispunjenja uvjeta predviđenih člankom 4.ugovora -povrede odredaba članka 6. st. I. ugovora, -onemogućavanje prava nadzora tajnom članu, -ako osnivač za vrijeme trajanja tajnog društva obavlja njegovu djelatnost neovisno o društvu, osim ukoliko to nije za račun ovog tajnog društva. Otkaz ugovora se s navođenjem razloga podnosi drugom članu pismeno. Članak 11. Tajno društvo prestaje otkazom ili iz svih razloga navedenih člankom 154. Zakona o trgovačkim društvima. Smrt tajnog člana ne predstavlja razlog za prestanak tajnog člana. U tom slučaju njegovi nasljednici preuzimaju njegov udjel u tajnom društvu a prava i obveze, koje iz toga proizlaze, preuzimaju skupno. Članak 12. U slučaju prestanka tajnog društva, osnivač i tajni član izradit će obračun poslovanja i poravnati međusobna potraživanja u skladu s člankom 156. Zakona o trgovačkim društvima. Ako je tajno društvo prestalo krajem poslovne godine, za obračun iz stavka 1. ovog članka mjerodavna je završna bilanca osnivačeva društva za tu godinu. Ako je prestanak društva uslijedio u toku poslovne godine, tajnom članu pripada iznos dobiti za tu godinu proporcionalno vremenu trajanja društva u toj godini, do prestanka tajnog društva. V tom slučaju se dobit tajnog člana izračunava samo za poslove koji su do trenutka prestanka tajnog društva dovršeni, dok nedovršeni poslovi, pa makar i djelomično naplaćeni, ne ulaze u obračun dobiti tajnog člana. Osnivač je obvezan izvršiti povrat uloga tajnom članu odmah po prestanku tajnog društva, dok isplata dobiti ima uslijediti po prihvaćanju godišnjega financijskog izvješća za tu godinu, bez obzira je li društvo poslovalo cijelu ili samo dio poslovne godine. Ako je po završetku poslovne godine utvrđen gubitak, naplata dijela koji namiruje tajni član dospijeva u roku od 8 dana od dana usvajanja godišnjeg izvješća osnivačevog društva. Iznos uloga ili pripadajućeg dijela dobiti osnivač je tajnom članu dužan isplatiti u jednom obroku. Člana 13. U slučaju stečaja osnivača tajni član ostvaruje svoja prava sukladno odredbama članka 157. Zakona o trgovačkim društvima. Članak 14. Na međusobne odnose osnivača i tajnog člana primjenjuju se odredbe zakona o obveznim odnosima koje reguliraju odnose u ortakluku, ako odredbama ovog ugovora i Zakona o trgovačkim društvima nije drugačije regulirano. Članak 15. Eventualne nesuglasice i sporove između osnivača i tajnog člana u vezi s odnosima reguliranim ovim ugovorom, stranke će pokušati prvenstveno riješiti mirnim putem. Ako mirno rješenje spora ne bude moguće, stranke ugovaraju Arbitražu pri Izbranom sudištu Hrvatske gospodarske komore u zagrebu. Ovaj ugovor sastavljen je u 3 jednaka primjerka, koje stranke u znak razumijevanja i prihvaćanja vlastoručno potpisuju. možda ova špranca malo razjasni te pojmove u stvarnosti. međutim - tajni član ne bi smio ulagati rad jer je pitanje obavljanja registrirane djelatnosti. nadalje tajni član ne bi smio niti posuditi kakvu recepturu ili tehnološki postupak jer tada dolazi opet do oporezivog prometa. prema tome vrlo je teško da netko sudjeluje sa nečim materijalnim ili nematerijalnim radi poreza. a ako dođe do spora - tad si buju svi lasi čupali. ono što se može napraviti da npr poduzetnik sa nekim tko je zaposlen ugovori da dio diobiti koja ostvari firma se djeli i njemu a sukladno obračunu - premda tu se uvijek postavlja pitanje mogućeg gubitka u drugoj djelatnosti, a tajni član načelno može ulagati samo u imovinu poduzetika koji ima poduzeće. zato i postoje u ovom ugovoru suspenzivne klazule koje se zapravo prenose u izjavu o osivanju doo-a. tako da samo teoretski bi se doo mogao baviti i nečim drugim a da tajni član se odrekne dobiti iz tog pothvata ali ne može odreći niti lišti gubitka iz druge djelatnosti. zbog porezne ravnopravnosti puno je bolje kad npr osoba A ima jedini je vlasnik firme A, a firma A je jedini osnivač firme B. osoba B (ili tko njega već zastupa može off shore) je vlasnik firme C. firma B se isključivo bavi poslom - pothvatom sukladno odredbama temeljem ortačkog ugovora izemđu firme A i firme C. Firma C ima zalog na poslovnom udjelu firme A u firmi B. Podjela dobiti ostvaruje se kroz precizno definiranu poslovnu suradnju između firme C i firme B. Tako posložene stvari su puno jasnije, ugovori se mogu solemnizirati i slično.

ako ti je stečajni priznao tražbinu, nema tužbe

da ima sva prava

na koji rok je zaključen ugovor?

u svakom slučaju izjavite manu volje. obzirom da je riječ o prodaji na daljinu imate pravo i odustati od kupnje obzirom niste predmet prodaje mogli razgledati i upoznati se s njenim sadržajem

comfort pismo namjere - skoro pa ponuda i pismo utjehe - obavijest strani sa kojom se pregovara kojoj se potvrđuje da unatoč nekom zastoju u pregovorima, neće se odustati od daljenjeg pregovaranja - inače se koristi kad nastupe tijekom pregovora okolnosti koje nije mogla protivna strana predvijdeti pa i dalje ostaje pri razgovorima ali traži "time out"

uđite natrag u svoju nekretninu i promjenite bravu!

čemu ovrha kad je u posjedu- sud bi trebao donijeti zaključak da se postpak obustavlja jer je došlo do mirnog namirenja

glede res iudicate imam slučajeve kad se suprotni ili usporedni tužbeni zahetjevi ne smatraju res iudicata. a idenditet tužbenog zahtejva radi litispendencije morao bi doista biti identičan o utvrđivanju iste činjenice. naime utvrditi da nekto jest otac i utvrditi da netko nije otac nje istovjetan tužbeni zahtjev.

ne može ili ne smije ili tehnički ne postoje pretpostavke konačno što je to obračunsko plaćanje - gdi piše u zakonu?

a zašto umjesto da platiš izdaš mjenicu - i dadeš vjerovniku! isto kao i da platiš

izdaj svojem dužniku mjenicu(e) za nesporni dio a oni neka ih dalje indosiraju!

tužiti osnivača - načelno nemogu - osim u slučaju zloupotrebe položaja člana društva. međutim ako im je osnivač dužan mogu probati ovrhu na poslovnom udjelu firme kćeri ili ako su upozati s poslovanjem predložiti ovrhu dužnikovog dužnika koji možda osnivač ili firma kćer - ovisi o konkretnom slučaju

skrećem pozornost da u smislu čl 194 ZPP ne postoji identitet tužbenih zahtejva u kojem se traži utvrditi očinstvo ili u kojem se osporava očinstvo (bez obzira što je riječ o istim parničnim strankama) jednu tužbu bi se moglo usvojiti ili odbiti a drugu odbaciti - nije moguće tražtit utvrđenje da nešto nije!

a komunalni doprinos?

bez obzira na to kako ZTD opisuje povezana društva treblo bi skrenuti pozornost i na sljedeće ZAKON O BANKAMA Povezane osobe Članak 12. (1) Povezane osobe su osobe kod kojih je ispunjen najmanje jedan od sljedećih uvjeta: 1) dvije ili više fizičkih ili pravnih osoba koje predstavljaju jedan rizik za banku, jer jedna od njih ima, izravno ili neizravno, kontrolu nad drugom ili drugima, 2) dvije ili više fizičkih ili pravnih osoba koje predstavljaju jedan rizik za banku, jer jedna od njih ima, izravno ili neizravno, značajan utjecaj na drugu ili druge, 3) dvije ili više fizičkih ili pravnih osoba između kojih ne postoji odnos kontrole iz točke 1. ovoga stavka ili značajan utjecaj iz točke 2. ovoga stavka, ali koje predstavljaju jedan rizik za banku jer su međusobno povezane tako da postoji velika vjerojatnost da uslijed pogoršanja ili poboljšanja gospodarskog i financijskog stanja jedne osobe može doći do pogoršanja ili poboljšanja gospodarskog i financijskog stanja jedne ili više drugih osoba, jer se između njih provodi ili postoji mogućnost prijenosa gubitaka, dobiti ili kreditne sposobnosti, ili 4) povjerenik i osoba za čiji račun djeluje. (2) U smislu stavka 1. ovoga članka pretpostavlja se da su povezane osobe i one osobe koje su međusobno povezane kao: 1) članovi uže obitelji, 2) članovi uprave ili nadzornog odbora i članovi uže obitelji tih osoba, ili 3) osobe zaposlene na temelju ugovora o radu s posebnim uvjetima sklopljenog s društvom u kojem su zaposlene kao i članovi uže obitelji tih osoba. (3) Članovi uže obitelji određene osobe u smislu ovoga Zakona jesu: 1) njezin bračni drug ili osoba s kojom ona duže vrijeme živi u zajedničkom kućanstvu koje, prema zakonu koji uređuje bračnu zajednicu i obiteljske odnose, ima zakonski položaj jednak onome koji ima bračna zajednica, 2) djeca ili posvojena djeca, 3) ostale osobe koje su pod skrbništvom te osobe. (4) Grupu povezanih osoba čine sve osobe koje su povezane na barem jedan od načina navedenih u stavku 1. i 2. ovoga članka. (5) U smislu ovoga Zakona, jednom osobom smatra se i grupa povezanih osoba iz stavka 4. ovoga članka. (6) U smislu ovoga Zakona, povezanim osobama, osim osoba iz ovoga članka, smatraju se i ostali oblici povezanih društava sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima. ZAKON O PREUZIAMANJU DIONIČKIH DRUŠTAVA ZAJEDNIČKO DJELOVANJE Članak 8. (1) Fizičke i/ili pravne osobe djeluju zajednički: a) ako su se sporazumjele da usklađeno djeluju u svezi sa stjecanjem dionica izdavatelja ili u svezi s ostvarivanjem prava glasa prema izdavatelju ili b) ako jedna od njih drži dionice za račun druge. (2) Pravne osobe te fizičke i pravne osobe djeluju zajednički kad jedna od njih izravno ili neizravno kontrolira drugu ili druge pravne osobe. (3) U smislu stavka 2. ovoga članka smatra se da fizička ili pravna osoba kontrolira pravnu osobu ako ima: a) izravno ili neizravno 25% i više udjela u temeljnom kapitalu pravne osobe, b) izravno ili neizravno 25% i više glasačkih prava u glavnoj skupštini pravne osobe, c) pravo upravljanja poslovnim i financijskim politikama pravne osobe na temelju ovlasti iz statuta ili sporazuma, d) izravno ili neizravno prevladavajući utjecaj na vođenje poslova i donošenje odluka. (4) Trgovačka društva djeluju zajednički ako su međusobno povezana u smislu odredaba Zakona o trgovačkim društvima. (5) Smatra se da fizičke osobe djeluju zajednički ako su u krvnom srodstvu u pravoj liniji, a u pobočnoj liniji do prvog stupnja zaključno te ako su bračni drugovi. (6) Uspostavljanje odnosa zajedničkog djelovanja sporazumom iz stavka 1. točke a) ovoga članka izjednačeno je sa stjeca­njem dionica s pravom glasa. (7) Glasovima stjecatelja pribrajaju se glasovi osoba koje s njim zajednički djeluju. (8) Kad obveza objavljivanja ponude za preuzimanje nastane uspostavljanjem odnosa zajedničkog djelovanja sporazumom iz stavka 1. točke a) ovoga članka ili u slučaju kad jedna od osoba koje zajednički djeluju stekne dionice tako da tim stjecanjem nastane obveza objavljivanja ponude za preuzimanje, svaka od tih osoba obvezna je objaviti ponudu za preuzimanje pod uvjetima i na način određen ovim Zakonom, a smatra se da je obvezi objav­ljivanja ponude za preuzimanje udovoljeno ako ponudu objavi bilo koja od osoba koje zajednički djeluju.

lokacijskom dozvolom reguliraju osnovni gabariti građevine, smještaj u prostoru, način priključenja na komunalnije i slično građevinska dozvola je zapravo " projekt" sastavljen temeljem uvjeta iz lokacijske dozvole uz poštivanje pravila struke. u građevinskoj dozvoli opisuje se detaljno sama izvedba građevine - debiljan zidova materijali, širina cijevi, razvod elktroinstalacija, gromobrana, protupožarna zaštita i slično, izračun statitke požarnog opterećenja provjetravanje u principu kad se dobije lokacijska dozvola stvar je poštivanja pravila struke i građevinska MORA biti izdana ako je projekt sastavljen u skladu s pravilima struke i lokacijskom dozvolom

porez moraš platiti pod uvjetom da je ispravno izračunat. međutim ako u ugovoru nema nazančene vrijednosti parkirnog mjesta koje ti je prodano, onda je porezna uprava u postupku odmjerivanja visine poreza bila dužna utvrditi o kojem bi se to parkirnom mjestu radilo, koje je površine i kolika je nakada za to parkrino mjesto te obračun troškova radi iskazivanja poreza na promet nekretnina. ako gore navedeno sve ugovor ne sadrži a ne sadrži nit rješenje porezne uprave treba uložiti žalbu jer takvo rješenje je nerazumljivo, odnosno u obrazloženju nisu navedene sve bitne činjenice koje su morale biti utvrđene u poreznom postupku

koliko ja poznam osiguravatelje oni rade na sljedećem principu. umjeto da oni tebi daju ponudu, oni ti daju svoj formular na kojem ti njima daješ ponudu, pa ukoliko je žele prihavatiti daju ti uvjete ili protuponudu koju ti možeš i ne moraš prihvatiti. a troškovi zadravstvnog pregleda bi morali pasti na teret osiguravajućeg društva ako ti u svojoj izjavi o zadrastvenom stanju nisi ništa propustio navesti, zadrastveno stanje se pokaže uredno, a oni odbiju tada zaključiti policu sa tobom.