drot13

Možete prijaviti poslodavca inspekciji rada.
Možete dopisom, odnosno zahtjevom za zaštitu prava iz radnog odnosa (iako to niste dužni, jer se radi o novčanoj tražbini) zahtijevati od poslodavca da ispuni obveze prema vama, a ako to ne učini u rokovima predviđenima Zakonom o radu, novčanu tražbinu zahtijevati tužbom.

Naravno da neće svaki mjesec, ali ako namjeravate zatražiti smanjenje uzdržavanja uvijek imate pravo na to temeljem smanjenja Vaših prihoda što potkrijepite izvodom iz porezne uprave za određeni period, kao i možebitnim drugim dokazima (platnim listama isl.)
Pošto od Vaše strane postoje osnovi sumnje da niste biološki otac djeteta, možete (nije Vam prekasno) pokrenuti postupak za osporavanjem očinstva, ali pazite, ako se DNK analizom utvrdi da ste Vi biološki otac, svi troškovi, a koji nisu mali, dapače, padaju na Vas, sada je na Vama da procijenite i sami donesete odluku, jer Vi najbolje znate na čemu temeljite te sunnje..
Sretno i sa jednim i sa drugim postupkom.

Odeš u FINA-u i vidiš tko te ovršio, pa odeš kod njih i vidiš kako je do toga došlo.
U  tom predmetu ćeš vidjeti kako je došlo do toga da nisi ništa dobio, jer si trebao, tj. oni tek nakon više neuspješnih dostava mogu ići dalje bez tebe.
Uglavnom, prvo na FINA-u, pa ćeš vidjeti dalje...

Odeš u FINA-u i vidiš tko te ovršio, pa odeš kod njih i vidiš kako je do toga došlo.
U  tom predmetu ćeš vidjeti kako je došlo do toga da nisi ništa dobio, jer si trebao, tj. oni tek nakon više neuspješnih dostava mogu ići dalje bez tebe.
Uglavnom, prvo na FINA-u, pa ćeš vidjeti dalje...

Nije.
A uvjete da na brzinu uđeš i izađeš nemaš (iako postoji odredba u zakonu).

Dječji doplatak je vezan uz prihode roditelja, najveća svota je 374,00 kn za djecu s oštećenjem zdravlja. No pitajte i u područnom uredu Mirovinskog, a za druga prava i naknade možete se rasitati i na zdravstvenom i u centru za socijalnu skrb. 

Misliš, može li odgovarati za testiranje na droge? Ne može, ne treba osoba biti vidljivo pijana/drogirana da bi se mogla testirati.
 
Iskustva su svakakva, ne može se generalizirati. Disciplinske kazne funkcioniraju, a i kada se utvrdi da nema nepravilnosti, ne utvrdi se tek tako. Policajci pišu izvješća, ispituje ih se (njih, kolege, rukovoditelje...), idu na poligrafe i sl. Žalbe se ne uzimaju tek tako.
 
Za ovo bi bio disciplinski kažnjen (ustega s plaće), a i to nema veze sa zdravim razumom. Nije kod nas divlji zapad, ali baš nikad ne znaš koga ćeš sresti...
 
Ista stvar, moguć disciplinski prekršaj.
 
Što se tiče kape, za to ne treba zapinjati u kontaktu s policajcima. Ja ju nosim, ali ako tražimo nešto posebno ili očekujemo otpor, često ću skinuti i nju i naočale (nekad i jaknu, bez obzira na vrijeme), jer mi je tako praktičnije. Nikad ne znaš zašto radimo to što radimo, a i kapa nema utjecaja na eventualni prekršaj niti ikoga amnestira od policijskog postupanja.

Pisao sam već na sličnim temama, bez obzira ima li dokaza ili ne, takve stvari treba prijavljivati, pa čak i ako bude negativan odgovor (da su postupili u u skladu sa zakonom). Svakom policajcu se može dogoditi pokoja lažna prijava, ali ako ih u kratkom vremenu naniže preko nekoliko, onda je to znak da nešto ne valja i da se nešto mora promijeniti.

Može. Što će ovisiti o enregetskom razrade, koji će biti niži budući zgrada nema izvedene fasade. 
 
Uporabna dozvola izdaje se, nakon što tijelo koje izdaje istu, tehničkim pregledom utvrdi da je zgrada izgrađena u skladu sa izdanom građevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom. 
Nadalje, uporabna dozvola može se izdati za dio građevine ako je to potrebno radi nastavka i dovršetka građevine ili ako se određeni dio može početi koristiti prije dovršetka cijele zgrade. Ako se Uporabna dozovola izdaje za dio građevine, takva situacija mora biti predviđena glavnim projektom. 

Ne, niste.
Ovaj dio je iz Zakona o postupanju s imovinom koju su vlasnici morali napustiti u toku okupacije i imovinom koja im je oduzeta od strane okupatora i njegovih pomagača (Službeni list DFJ broj 36/45) i Zakona o potvrdi i izmjenama Zakona o postupanju sa imovinom koju su vlasnici morali napustiti u toku okupacije i imovinom koja im je oduzeta od strane okupatora i njegovih pomagača (Službeni list FNRJ broj 64/46, 105/46, 88/47 i 99/48).
 

Zakon je iz 1945 a možeš ga naći na www.uzzpro.gov.rs
Hdz donio zakon.
 
Ovdje ima i malo više
http://www.upravnisudrh.hr/praksa/htm/02057.htm

Odredbom članka 2. stavka 1. točka 3. i 4. Zakona o naknadi propisano je da se prijašnjem vlasniku utvrđuje pravo na naknadu za imovinu oduzetu na teritoriju Republike Hrvatske na temelju Zakona o postupanju s imovinom koju su vlasnici morali napustiti u toku okupacije i imovinom koja im je oduzeta od strane okupatora i njegovih pomagača (Službeni list DFJ broj 36/45) i Zakona o potvrdi i izmjenama Zakona o postupanju sa imovinom koju su vlasnici morali napustiti u toku okupacije i imovinom koja im je oduzeta od strane okupatora i njegovih pomagača (Službeni list FNRJ broj 64/46, 105/46, 88/47 i 99/48). Vezano uz navedene zakone, u praksi se postavilo pitanje opsega imovine za koju se prijašnjim vlasnicima prema Zakonu o naknadi utvrđuje pravo na naknadu, odnosno za koju se imovinu na koju se odnose ti zakoni prijašnjim vlasnicima utvrđuje to pravo. To pitanje postavilo se iz niže navedenih razloga.
 
         Odredbom članka 1. stavka 1. Zakona o naknadi propisano je da se ovim Zakonom uređuju uvjeti i postupak naknade za imovinu koja je prijašnjim vlasnicima oduzeta od strane jugoslavenske komunističke vlasti, a koja je prenesena u općenarodnu imovinu, državno, društveno ili zadružno vlasništvo konfiskacijom, nacionalizacijom, agrarnom reformom i drugim propisima i načinima navedenim u ovom Zakonu. Dakle, sukladno citiranoj zakonskoj odredbi, Zakon o naknadi odnosi se samo na imovinu koja je oduzeta propisima navedenim u članku 2. tog Zakona. Zakonom o postupanju sa imovinom, koju su vlasnici morali napustiti u toku okupacije i imovinom, koja im je oduzeta od strane okupatora i njegovih pomagača imovina nije oduzeta prijašnjim vlasnicima, nego im je ta imovina tim Zakonom vraćena, osim izuzetaka navedenih u tom Zakonu.
 
         Naime, prema odredbi članka 1. stavka 1. navedenog Zakona, sva imovina fizičkih i pravnih osoba na području Federativne Narodne Republike Jugoslavije koju su vlasnici ili uživaoci morali napustiti u toku okupacije zemlje, imovina koju su ovakvim osobama oduzeli protiv njihove volje uz naknadu ili bez naknade okupator ili njegovi pomagači iz rasističkih, vjerskih, nacionalističkih ili političkih razloga, kao i imovina koja je pod pritiskom okupatora pravnim poslom ili inače prešla u ruke treće osobe, vraća se odmah vlasnicima, odnosno uživaocima, bez obzira tko tu imovinu ili po kakvom temelju drži na dan stupanja na snagu ovog Zakona. Odredbom članka 3. istog Zakona propisano je da se iznimno od propisa članka 1. ovog Zakona imovina ne vraća vlasniku nego prelazi u državno vlasništvo ako bi to vraćanje bilo štetno za interes narodne privrede, obnove zemlje ili vojne sigurnosti države, a naročito:
a) ako se radi o privrednim poduzećima ili radnjama na kojima su u toku odsutnosti vlasnika izvršene investicije većeg obujma bez obzira tko ih je izvršio;
b) ako se radi o privrednim poduzećima koja su s obzirom na privredni plan od većeg značaja za narodnu privredu Narodne Republike ili Federativne Narodne Republike Jugoslavije;
c) ako se radi o privrednim poduzećima koja služe u vojne svrhe, a te se svrhe ne mogu postići drugim sredstvima.
 
         S obzirom na odredbu članka 1. Zakona o naknadi, a imajući u vidu odredbe članka 1. i 3. Zakona o postupanju s imovinom, koju su vlasnici morali napustiti tijekom okupacije i imovinom, koja im je oduzeta od strane okupatora i njihovih pomagača, nedvojbeno je da se Zakon o naknadi može odnositi samo na imovinu iz citiranog članka 3. navedenog Zakona koja iznimno nije vraćena vlasniku nego je prešla u državno vlasništvo. Takvo stajalište izraženo je u presudi Suda broj Us-9780/2001 od 11. travnja 2002. godine i presuda Us-6813/2000 od 14. studenog 2002. godine

Stavak 3. pomenutog clanka nece biti ukinut, dosadasnji stav vladajucih je da se potice dulji ostanak u svijetu rada, pa tako i da se potice one starije od 65 godina zivota da ostanu u svijetu rada (normalno ako su potrebni firmi u kojoj su radili i naprave s njom novi ugovor o radu na 4 sata).
Sto se tice stavka 4., clanka 85., dosadasnji stav vladajucih je sljedeci, da se radi o atraktivnoj mirovini i da ju netreba poticati sa dodatnom bonifikacijom:
"izmjenama vezano uz starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika (čl. 35. ZOMO) kojima bi se propisali novi uvjeti: 61 godina života i 41 godina staža osiguranja u efektivnom trajanju (dok se prema važećem zakonu uzima u obzir i staž osiguranja s povećanim trajanjem - beneficirani staž). Mirovina se ne bi povećavala za 0,15% po mjesecu kasnijeg odlaska u mirovinu (prema važećem zakonu, ova se mirovina povećava za 0,15% za svaki mjesec odlaska u mirovinu nakon 60 godina života, što čini ovu mirovinu vrlo atraktivnom)."

Za ovakve radove, trebali bi imati glavni projekt, jer dodajete novi vanjski prozor. Članak 5. st.3 Pravilnika o jednostavnim građevinama i drugim građevinama i radovima.
Glavni projekt mora biti u skladu sa PP, na što će paziti projektant kod njegove izrade. 
 

Nije pravomoćno, već izvršno. Protekom roka za pokretanje upravnog spora, rješenje bi postalo pravomoćno. 
 

 

Šanse su Vam dosta velike ako je ovo sve točno što navodite, no i CZSS bi trebao reagirati službenim putem, ako je, kako pišete, upoznat sa činjenicama koje navodite....
Sve što ovdje navodite, morate potkrijepiti i relevantnim dokazima, jer tu ne oduzimate samo pravo ocu na viđanje s djetetom, već i pravo djeteta na viđanje sa ocem (jednim od roditelja), a koje pravo propisuje i Obiteljski zakon da dijete treba imati obadva roditelja, tj. komunicirati i viđati se sa njima ma kakvi oni bili, pa stoga dobro razmislite prije nego se upuštate u tako nešto - dobronamjerni savjet...

Poštovani, ako su Vam se primanja smanjila od dana kada je donesena sadašnja odluka za plaćanje uzdržavanje djeteta, morate sudu, koji je i donio sadašnju odluku, podnijeti tužbu u kojoj tražite promjenu odluke na način da se odredi uzdržavanje temeljem sadašnjeg (ne budućeg) primanja, što morate potkrijepiti i dokazima...
Tužba za dokazivanje (osporavanje) očinstva je drugi predmet i nema veze sa tužbom za promjenu odluke o visini uzdržavanja, no, trebali bi napisati koliko Vam je dijete staro i na čemu temeljite osporavanje očinstva (na kojim činjenicama i kada ste doznali za njih), tako da bi Vam se moglo adekvatno odgovoriti da li uopće imate zakonske mogućnosti podnijeti takvu tužbu...
Što se tiče podnesaka koje pišete sudu (tužba i odgovor na tužbu), proučite čl. 106. i čl. 186. ZPP-a (Zakona o parničnom postupku), sve Vam je u tim člancima razjašnjeno što isti moraju sadržavati...

Da, da...
Pa prema tome na ovo
inaće odgovorim "nema na čemu", no ovaj put ne smijem jer sad vidim i ja da sam pogrešno protumačio pitanje. I ispričati se na pogrešnom odgovoru. Kako sam pitanje shvatio da se radi o očevom bratu i majci, nije sad ni važno, te stoga ovo
 
nije relevantan odgovor. Dakle, kako se radi o suprugovom bratu i majci, očevom potomku i bračnom drugu, te su kao takovi nužni nasljednici i imaju pravo potraživati nužni dio.  

Kad vide da nemate ništa, javit će takav rezultat Inkassu u CH i vjerojatno periodično provjeravati vaše imovinsko stanje.
Ali, prvotna greška je što su vas odjavili i time vas zakinuli za vaša prava a i oni sami sebi zakomplicirali situaciju. 
Valjda će netko iz Inkassa postaviti to pitanje Einwohnerdienstu a i ja bih ih potaknuo na to na vašem mjestu.
 
 

Pošto je kredit dignut u CH kad ste tamo imali i Niederlassung, vrijede zakoni koji su u Švicarskoj. 
 

Nasljednici odgovaraju za dug ostavitelja do visine vrijednosti naslijeđene imovine, a ja ću pretpostaviti da je kuća vrjednija od zasad plaćenog. U prvom slučaju bili ste dužni platiti, pa ne možete tražiti povrat (čak i da je zastara u pitanju), iako nam treba više detalja da bismo to mogli sa sigurnošću reći. S obzirom da ste dug hrt-a već počeli plaćati, plaćanjem ste priznali dug, pa ste time prekinuli zastaru, sve da je do nje i došlo, što ne znamo sa sigurnošću.
Ako bi se ubuduće pojavljivale ovakve situacije, imate pravo tražiti da Vam se kaže o kakvom je dugu riječ, čijem i prema kome, pa čak i da Vam se dostavi dokumentacija, prije nego što Vi bilo što kažete o tome priznajete li taj dug i jeste li ga voljni platiti. Imate pravo na to.

Po ovom, najvjerojatnije bi se radilo o prekršaju, tj. narušavanju javnog reda i mira. Prijavu te vrste ne možeš povući.
Možeš se otići u policijsku postaju interesirati što je pokrenuto, čisto da znaš. Ako su ga tužili, vjerojatno ćeš biti pozvana na sud kao svjedokinja, a ako si i ti pretjerala, moguće je da tuže i tebe (tada bi ti trebali dati papirnatu obavijest da ćeš biti tužena). To bi ti vjerojatno odmah rekli, ali ta obavijest može kasnije doći i na kućnu adresu.

I u jednoj i u drugoj situaciji će se sve vrtiti oko namjere.
Ako si pucao u skupinu ljudi s namjerom da ubiješ jednog ili više njih, onda je pokušaj ubojstva, a ako si pucao bez te namjere, onda je dovođenje u opasnost. Možda glupo zvuči kad se ovako napiše, ali u biti je tako i teško je govoriti općenito kad na kvalifikaciju nema utjecaj samo radnja i posljedica, nego i hrpa drugih okolnosti...
 

Da, kod korištenja boksera, palice i sl., moguće je podnošenje kaznene prijave, ali kako je potrebna namjera, takvi postupci su rijetki. Najčešće se radi o tučnjavama koje su počele obostrano i/ili ravnopravno, pa je nehajno došlo do uporabe takvih sredstava, kada je teško dokazati namjeru i sve ostaje na prekršaju.
Iznimka su sačekuše kada netko bude pretučen palicom ili dogovorene tučnjave u kojima se koriste ta sredstva (najčešće navijači). 
Prakse ti, na žalost, nemam.

Neće te tužiti ako se to neće ponavljati, ali će više obraćati pažnju na tebe kad ćeš ići u te dućane.