Floki

U pravilu ne može poslovođa postpisati ugovor o radu umjesto direktora, jer ne može poslovođa zastupati društvo. Direktor je taj koji zastupa društvo i potpisuje akte u ime društva, odnosno poslodavca odnosno kao njegov zakonski zastupnik. Eventualno ako je predviđeno Kolektivnim ugovorom ili nekim drugim aktom poslodavca da poslodavac, odnosno direktor društva može ovlastiti nekoga iz društva za sklapanje ugovora, onda bi odgovor na drugi dio upita bio pozitivan, no to mora biti utemeljeno na zakonu i podzakonskim propisima. U takvom slučaju bi se moralo naznačiti da poslovođa zastupa direktora i da u njegovo ime potpisuje ugovor o radu kao njegov opunomoćenik.

Notarica je zaboravila napomenuti: ako taj ugovor donesete na sud i sud vam izvrši ovjeru, plati se oko 400 kuna, plus minus. Dakle, puno je isplativije ovjeravati na sudu neho solemnizirati kod užasno skupih javnih bilježnika.

ja mogu otvoriti.

Napišite podnesak sudu kao što ste ovdje opisali situaciju i dostavite na broj sudski ovršni broj spisa.

Potrebno je spis dostaviti sudu zajedno sa podneskom kojim ovrhovoditelj povlači prijedlog za ovrhu jer sud donosi rješenje o obustavi.

Što je Ustavni sud naveo u svojoj odluci? Kakvu je uputu dao Županijskom sudu? Vjerojatno da ponovno ocijeni činjenični materijal ili da zauzme stav u odnosu na nešto o čemu se dotad nije izjasnio, a što je predstavljalo povredu ustavnog prava zbog kojeg je ustavna tužba usvojena. Ustavni sud ne može diktirati Županijskom koju odluku treba donijeti. Teško je ovako razglabati napamet, pomoglo bi da napišete što je naložio Ustavni sud. Pozdrav!

nisi mi ti rekla za iris gović, ne laskaj si a ako ti i dalje ne svijetli dobro, prouči malo moju temu pa će ti se upaliti lampica i kao što vidiš, mijenja se sudska praksa kreće se, kreće - nabolje uostalom, ako znaš za stajalište Iris Gović, čudi me da misliš da bolje znaš i od nje, jer ne priznaješ ni stajalište sutkinje koja sudi u radnim sporovima. Neću se ja zamarati s time što ti priznaješ ili ne priznaješ, ja imam sudsku praksu i konkretne presude i rješenja, a ti se ogrni kojekakvim raznim mišljenjima ljudi iz ministarstva koji od suda nisu vidjeli ni S. pa-pa

Sue, 1. Ti ne znaš zauzeti SVOJ stav. 2. Pozivaš se na mišljenje ovog ili onog ministarstva, mišljenje ovog ili onog suca. 3. Ti i dalje govoriš o pisanoj opomeni, ja ti ne govorim o čl. 117. st 2. već o ZZP-u iz članka 133. zbog povrede prava radnika (a neosnovanim upozorenjem radniku je povrijeđeno pravo da bude osnovano upozoren i da radi sukladno ugovoru o radu). Al za to treba imati prakse, što tebi očito fali Ako ti i dalje nije jasno o čemu govorim, pitaj sutkinju Iris Gović, ona radi na sudu na kojem ti volontiraš. Vjerujem da će ti izaći u susret i da će ti pojasniti ovu problematiku, jer je i sama napisala tekst o tome u knjizi Ugovor o radu, a tu je koautorica sa Dušankom Marinović-Drača, a drugi članak o pravu radnika na osporavanje upozorenja u sudskom postupku joj izlazi upravo ove jeseni. A moj za 15 dana. Pa kad pročitaš te članke, možda ti se upali lampica I za kraj: 4. Daj budi svoja individua! Pusti tuđa mišljenja i stavove, oblikuj svoje! Pozdrav!

Jesam te lijepo zamolio da pišeš argumentirano? Vidim da se to od tebe ne može očekivati. A znaš što? Ja ne vodim prepiske kao da smo na tržnici. Od tebe se očito ne može očekivati da daš neki argumentum ad contrario, radije se priklanjaš ovoj drugoj skupini Pogrešno si "čuo" - više ne tražim posao Poslodavci koji čitaju Legalis su me prepoznali i uskoro počinjem Eto - to je jedna informacija za tebe Good Luck ljudima sa tvojim odgovorima Srdačan pozdrav od Flokija!

Poštovana kolegice, o mom (ne)iskustvu nisi ovlaštena razglabati, jer neki odvjetnici i koji imaju 20 godina iskustva u struci nisu uspjeli postići ovo što ja jesam. A kad smo kod mog iskustva, 14 mjeseci rada na radnim sporovima sasvim je pristojno vrijeme za tu problematiku. No kažem, nije iskustvo bitno u ovom slučaju, već jedino i isključivo - ZNANJE Nadalje, zaboravljaš da se Vrhovni sud uopće ne mora pitati što misli o ovome. Pitat će ga se ako tako u svojoj izreci odluči Županijski sud. To što ti je rekla tvoja sutkinja nije "još uvijek važeće stajalište". A to što su sucima, pa i toj tvojoj sutkinji koju spominješ ukidane takve odluke, stvar je prošlosti. Zaboravljaš da je upravo Županijski sud u ZG odlučio da radniku pripada pravo na osporavanje upozorenja u sudskom postupku. Zaboravljaš da je tako odlučio i Županijski sud u Vukovaru. Dakle, razvija se nova praksa! I da, vezan sam očevim slučajem, to je točno. Svako zlo za neko dobro! To što sam na njegovom slučaju preokrenuo (dotad pogrešnu) sudsku praksu - jako mi je drago! Sinidkatima više posla a poslodavcima upozorenje da ne smiju više olako donašati upozorenja! Pozdrav.

Sokol Marić ima kolektivni ugovor, pa pogledaj u Kolektivnom ugovoru kako je regulirano pitanje otpremnine. Prema Zakonu o radu, otpremnina se računa na sljedeći način: zbrojiš zadnje 3 prosječne plaće (u bruto iznosu), i podijeliš sa 3. To ti je prosječna plaća u zadnja 3 mjeseca. Sada to pomnožiš sa 4 (jer si toliko bio u radnom odnosu kod Sokl Marića) i na kraju sve podijeliš sa 3 (jer ti od toga pripada 1/3 na ime otpremnine). No, kažem, pogledaj kako Kolektivni ugovor uređuje to pitanje, ako uređuje povolljnije, onda se otpremnina određuje na povoljniji način. Ako je otpremnina povoljnije određena Zakonom o radu, primjenjuju se odredbe Zakona o radu.

opet ti sa svojim "ne može" Meni je odlučio drugostupanjski sud koji je rekao: Radnik IMA PRAVO OSPORAVATI UPOZORENJE U SUDSKOM POSTUPKU! Ti kao da ne razumiješ da donedavno suci uopće nisu odlučivali o tome, dakle tužbe su bile odbacivane, a odbacivanje znači da se uopće nije ulazilo u meritum, odnosno nije se raspravljalo! Ovo što sam ja uspio predstavlja veliku i ogromnu revoluciju za hrvatsko pravosuđe! U onoj mojoj temi "Osporavanje upozorenja pred otkaz - Sudska praksa" konstantno si trubila da "se ne podnosi ZZP protiv neosnovanog upozorenja", da "se upozorenje ne može osporavati u sudskom postupku", ta, dostavio sam ti presude Općinskog suda u Zagrebu i Županijskog suda u ZG te Županijskog suda u Vukovaru koje potvrđuju moje stajalište, ali ne, ti si i dalje odlučila mene provocirati i tvrditi da "ne može"! Sigurno ti bolje znaš od sudova i sudaca koji su rekli da radnik ima pravo tražiti ovakvu pravnu zaštitu! Žao mi je što te to i dalje bode u oči, ali IMA PRAVO! Hoće li uspjeti dokazati da je upozorenje bilo neosnovano, to ovisi kao i u svakom drugom postupku, o iznesenim činjenicama i predloženim dokazima kojima se te činjenice dokazuju! No, ponovit ću. Sama ta spoznaja da se počela stvarati NOVA PRAKSA po kojoj sudovi više NE ODBACUJU tužbe za utvrđenje upozorenja nedopuštenim predstavlja REVOLUCIONARNU STVAR za našu državu! I molim te da već jednom prekineš trubiti non-stop po ovom pitanju. Da si se malo bolje raspitala, saznala bi da je Županijski sud u ZG (koji je iznad tvog Općinskog) zauzeo stav o DOPUSTIVOSTI TUŽBE NA OSPORAVANJE UPOZORENJA. A ako nekome još uvijek nije jasno koji su to razlozi zbog kojih se mijenja sudska praksa, dat ću mu svoj članak (koji izlazi za koji dan) da pročita upravo na donju temu (dajem i sažetak): Tebi ću prvoj dostaviti Tema: Iz sudske prakse za (is)prav(n)u praksu: Pravo radnika na osporavanje osnovanosti upozorenja pred otkaz u sudskom postupku Sažetak U članku se analizira problematika utvrđivanja nedopuštenosti (neosnovanosti) upozorenja pred otkaz u sudskom postupku te se u vezi s konkretnim sudskim sporom i konkretnim (novijim) sudskim odlukama ukazuje da radnik u sporu iz radnog odnosa, suprotno stavu VSRH, ima pravo na traženje utvrđenja nedopuštenosti danog mu upozorenja, a to pravo na pravnu zaštitu radniku pripada temeljem procesne odredbe članka 187. stavka 2. Zakona o parničnom postupku (pravo na podnošenje tužbe za utvrđenje uvijek kada tužitelj ima pravni interes za podizanje takve tužbe) u svezi s materijalnopravnom odredbom članka 133. Zakona o radu. U članku se kritizira Vrhovni sud Republike Hrvatske u stavu da radnik nema pravo osporavati osnovanost upozorenja pred otkaz u sudskom postupku (Odluka VSRH br. Rev-1125/98 od 18. siječnja 1998. i Odluka VSRH br. Revr-363/03 od 24. veljače 2004.) i objavljuje n o v o praktično rješenje: zauzimanje drukčijeg stajališta nižestupanjskih sudova (Presuda Općinskog suda u Zagrebu br. Pr-17672/04 od 11. srpnja 2005., Presuda Županijskog suda u Zagrebu br. Gžr-1606/05 od 04. srpnja 2006. te Rješenje Županijskog suda u Vukovaru br. Gž-1446/08 od 09. lipnja 2008.). Pozdrav!

Mike, Mike, opet pišeš bisere po forumu. Dakle, nije samo na temelju tih koje si naveo, već i na temelju onih koje je Utjerivač naveo i drugih. Znaš, mike - "samo na temelju tih ugovora" nije isto što i "najčešće na temelju tih ugovora". Paziti, Mike, paziti što pišeš

Mike, nemoj svojim nestručnim savjetima dovoditi upitopostavljača u zabludu. Ja nikad ne pišem "samo da nešto napišem", to si mogao primijetiti u mojih 1333 posta. Moji su odgovori kvalitetni i točni (u 99% slučajeva), za razliku od ovakvih "dobronamjernih" savjeta nestručnih forumaša koji o pravu pojma nemaju. A ako kojim slučajem nekad i pogriješim (to je onih 1%), prihvatim ispravak i ispričam se. Za razliku od nekih koji konstantno trube da su u pravu, iako nisu. Ne može nikad nitko sve znati, zato par nas piše u onim područjima za koje su specijalizirani i daju odgovore na pitanja na koja se zna odgovor. Za razliku od druge kategorije, koja se petlja svugdje, iako pojma o pravu, a kamoli o točnom odgovoru nema. Nisi li nedavno tvrdio "ma kakva šteta, nema štete" kada sam osobi koja je pitala što može učiniti jer je suprotna strana raskinula ugovor o kupoprodaji, ja napisao da može tražiti naknadu štete zbog raskida ugovora, odnosno neispunjenja. Možda ti kao laik tu ne vidiš štetu, ali ja je kao pravnik vidim. A sada tvrdiš mike, da se na temelju ugovora o dosmrtnom uzdržavanju ne plaća porez na promet nekretnina. E vidiš, to nije točno Plaćanja takvog poreza se može osloboditi stranka samo na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju, i to pod uvjetima koje sam dolje naveo. A te uvjete nisam izmislio ja, već sam citirao Zakon o porezu na promet nekretnina. Slobodno ukucaj u Google, izbacit će ti link na navedeni zakon pa pročitaj imenovani članak, da ubuduće više ne pišeš gluposti po forumu. Jednako tako, istim Zakonom nije predviđeno pravo izvanbračnog druga na oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretninama kod nasljeđivanja i drugih pravnih osnova. Znaš, mike, zakone treba znati čitati, a osim čitanja, treba ih znati i razumjeti. Zato nije poželjno da svaka šuša daje pravne savjete o nečemu o čemu pojma nema. Good Luck sa sljedećim odgovorom A ako i dalje tvrdiš da ja nisam u pravu, a ti jesi, onda to izvoli potkrijepiti pozivom na relevantne zakonske odredbe. Na način ja-mislim-nije-tako-pijem-kavu-i-komentiram- (copyright by Newbie ) se nećemo više dopisivati. Svaku svoju tvrdnju (ukoliko budeš ustrajao u istoj) izvoli argumentirati. Pozdrav!

Dakle, ostavitelji (tvoji djed i baka) su umrli prije 20 godina a tvoj otac je sve naslijedio? Ne vidim gdje je tu problem, ako je otac vlasnik cjelokupne imovine? Ili ostavinska rasprava nije uopće ni provedena? Sva imovina je i dalje na tvom djedu? Što bi značilo da je baka umrla prva, a sva djeca ustupila svoj nasljedni dio ocu, tvom djedu. Iza kojeg ostavinska rasprava nije provedena. Što tebe uopće zanima? Moraš biti preciznija. Ti i otac zapravo želite izbaciti iz kuće njegovog brata/sestru koji je u posjedu te kuće, koji živi u njoj? Ili je pak nešto drugo u pitanju? Bilo bi puno jednostavnije za razumjeti da nisi zakamuflirala post i da si upotrebljavala uobičajene nazive: djed, baka, tata, stric, tetka itd. Ovako uopće nije jasno je li uopće došlo do nasljeđivanja, odnosno ako je došlo, žele li nasljednici svoje odnose drugačije urediti nego što je to određeno rješenjem o nasljeđivanju? Pa te molim da, ukoliko želiš dobiti precizan odgovor, pojednostaviš stvar, na način da subjekte svoje priče označiš gore predloženim imenicama i odgovoriš na postavljena pitanja.

Bolje spriječiti (podnijeti tužbu radi osporavanja opomene kojoj je svrha spriječiti otkaz) nego liječiti (osporavati otkaz dok si bez posla). Kod otkaza uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnik nema pravo ne otpremninu. A otkazni rok je upola kraći od uobičajenog.

s obzirom na naslov i navođenje članka, radi se o pisanoj obrani, a ne ZZP-u koji ide po članku 133. kada radnik smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo. pravo koje je ovdje povrijeđeno jest dobivanje neosnovanog upozorenja pred otkaz. Trebale biste mu to isto poslati preporučeno s povratnicom u ponedjeljak, samo sa drugim naslovom (Zahtjev za zaštitu prava) i sa traženjem da se opomena stavi izvan pravne snage jer će u suprotnom radnica morati podnijeti tužbu nadležnom sudu. Ako imate to u kompu, možete mi poslati na mail (da pogledam) ako želite, i eventualno dam još neki savjet. P.S. Nadam se da je prijateljica poslala preporučeno poštom ili da su joj lupili prijemni pečat ako je predavala osobno?

Recite mi kada joj je uručeno upozorenje? Datum koji piše na upzorenju ne igra ulogu, nije bitno kada je upozorenje sastavljeno, već kada je URUČENO. Al me zanima, koji je datum stavljen i kada joj je uručeno upozorenje? Kako ste naslovile taj "odgovor"?

Nije točno da može samo čekati, može osporavati opomenu u sudskom postupku! Ako ne osporava, može joj dati otkaz. Ako osporava i ospori, ne može joj dati redoviti otkaz bez ponovnog v a l j a n o g upozorenja! Pogledajte u ovom podforumu RADNO I SOCIJALNO PRAVO - moja temu "Utvrđivanje nedopuštenosti upozorenja u sudskom postupku - Sudska praksa" pa pročitajte

Evo vidim da ste u međuvremenu napisali nastavak. Dakle, opomenu treba osporavati pred sudom Kad je dobila opomenu? Jako je bitan rok! ZZP se može podnijeti u roku 15 dana od dobivanja opomene, onda on ima 15 dana da odgovori, a ako ne odgovori onda vašoj prijateljici teče 15 dana za tužbu. Upravo i jest cilj takve tužbe jest sprječavanje dobivanja otkaza na osnovi neosnovanog upozorenja! Ako ZZP nije pravno formuliran, u svakom slučaju bi ga trebalo pravno formulirati! Možete mu još jedan ZZP poslati (pored onog vašeg kojeg nazivate "Odgovor"). Kad je prijateljica dobila upozorenje, tj. opomenu?

O opomeni pred otkaz smo već pisali. Naime, starija sudska praksa zauzela je stav da nije dopušteno osporavati opomenu pred otkaz u sudskom postupku, no novija je zauzela suprotan stav. Ja zastupam svog oca u predmetu utvrđenja nedopuštenosti upozorenja (opomene) pred otkaz, sud mi je odbacio tužbu kao nedopuštenu (kako sam vam već napisao, pozvao se na stariju sudsku praksu, odnosno stav Vrhodvnog suda), no uložio sam žalbu sa odličnom argumentacijom i ista je prihvaćena i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Vaša bi prijateljica svakako trebala pokrenuti postupak radi osporavanja osnovanosti upozorenja pred otkaz, odnosno utvrđenja opomene nedopuštenom. Da bi se mogla pobijati opomena u sudskom postupku, mora se na samu opomenu uložiti Zahtjev za zaštitu prava, u roku od 15 dana od dana dobivanja opomene. Kad je prijateljica dobila opomenu?

upit vam je nejasan. 1. tko potražuje? Hrvatski zavod za zapošljavanje? 2. što se potražuje? Uplata doprinosa? Kakvih doprinosa? Za koga? Za radnika? 3. od koga se potražuje to što se potražuje? Od poslodavca? Ili od nekog drugog? 4. Za koje razdoblje se potražuje? budite precizniji kako bismo vam mogli dati odgovor.

Svako malo po dan-dva nije moguće pristupiti stranici (javlja database error). Jučer i prekjučer je pristup bio moguć ali se nismo mogli loginirati na forum. Tako da 2 ili 3 dana nije bilo moguće pisati po forumu. Ovo se događa dosta često. Može li se nešto napraviti po tom pitanju kako se ne bi ponavljalo?

Hajdmo opet svi zajedno na kruške i jabuke: kod bilježnika solemnizacija, a ne ovjera! Ovjera jedino na sudu. Thanks na ispravku Dakle, ovjera ugovora o dosmrtnom uzdržavanju na sudu vas košta nekih 400 kn, solemnizacija istog ugovora kod javnog bilježnika oko 1500 - možda malo manje. Možeš li nam ti, Notarice, reći točnu cifru, budući to znaš iz prakse?

Svaki čovjek je u životu vidio i jabuku i krušku i zna razliku među njima. Ali nije svaki čovjek pravno upućen i nemaju svi saznanja o svojim pravima. Ponavljam, treba široko gledati, treba gledati koja je svrha postavljanja teme, a svrha je saznanje koji se ugovori ovjeravaju. To je širi pojam. Uži je javni bilježnik. I nikog neće glava zaboljeti od saznanja da se ugovori mogu ovjeravati i kod javnog bilježnika i na sudu, dapače, više će im koristiti saznanje da će sa ovjeravanjem ugovora puno jeftinije proći kod suda, nego da za taj isti ugovor moraju napraviti solemnizaciju kod javnog bilježnika. Pitao sam te koliko dođe solemnizacija ugovora o doživotnom uzdržavanju kod javnog bilježnika - baš se pitam zašto nisi odgovorila. Možda zato što 400 kuna za ovjeru kod suda izgleda (i jest!) puno manje u odnosu na oko 1500 koliko javni bilježnici uzimaju za solemnizaciju istog tog ugovora? Ja sam socijalno osjetljiv, i uvijek ću radije ljudima savjetovati kako da za isti pravni posao jeftinije prođu! Ja shvaćam da ti braniš svoj poziv, ali bar budi fer i priznaj da će stranka proći puno jeftinije kad ovjeri navedeni ugovor u sudu, nego kad isti mora solemnizirati kod J.B.! Ne znam možemo li od javne bilježnice očekivati iskrenost (s obzirom da je izjašnjavanje o svim ciframa dosad izbjegnuto) ili pak previše tražim?