LjuboZG

FINA-u je dužan obavijestiti vjerovnik o djelomičnoj dobrovoljnoj uplati (i povlačenju ovrhe za taj iznos), ali to jako rijetko rade dok cjelokupni iznos nije isplaćen. Možete ih pokušati tražiti da vam daju potvrdu da su povukli ovrhu za taj dio koji je plaćen, ali bojim se da to najvjerojatnije nije napravljeno. Ne znam tko su vjerovnici, ali banke i telekomunikacijski operateri će vam u pravilu preplaćene iznose vratiti odmah po vašem zahtjevu (unutar tjedan dana). S ostalima biste se najvjerojatnije duže natezali s vraćanjem.

E, onda ovako: 1) Kada definitivno dogovorite prodaju stana, zatražite od svakog od vjerovnika da vam izračuna ukupan iznos duga na određeni dan (dan kada bi se vršila uplata kupoprodajne cijene). 2) Dogovorite s kupcem, ako to bude moguće, da na taj dan dio kupovnine uplati neposredno vašim vjerovnicima (svakome iznos o kojemu vas je taj vjerovnik obavijestio). 3) Obavezno zatražite od svakog od vjerovnika da vam dostavi potvrdu o povlačenju ovrhe s FINA-e. 4) Tek nakon što sve ovrhe budu povučene s FINA-e, zatražite od kupca plaćanje preostalog iznosa kupovnine. 5) Tek po uplati cjelokupnog iznosa kupovnine, kupcu izdajete tabularnu ispravu s kojom se može, na temelju kupoprodajnog ugovora i te isprave, uknjižiti kao vlasnik stana. Napominjem da je ovakva procedura moguća ako kupac stan kupuje vlastitim sredstvima u cijelosti ili djelomično (za iznos veći od vaših dugovanja prema vjerovnicima), ali neće biti moguća ako kupac stan kupuje kreditom. U svakom slučaju, ako se dogodi da se putem FINA-e ovrši i određeni iznos koji ste već platili dobrovoljno, zatražit ćete od vjerovnika povrat tog iznosa, a ako ga ne vrati dobrovoljno, podnijeti tužbu radi stjecanja bez osnove.

Možete prodati stan i podmiriti dugovanja. Stan je ''čist'' od ovrhe sve dok ovršni postupak ne bude pokrenut putem suda, a na temelju javnobilježničkog rješenja o ovrsi koje je doneseno ''općenito na imovini ovršenika'' i dostavljeno FINA-i. Ako bude pokrenuta ovrha nad stanom, ovrha će biti zabilježena u zemljišnim knjigama i od trenutka zabilježbe ovrhe u zemljišnim knjigama više nećete moći prenijeti vlasništvo stana na drugu osobu dobrovoljnim raspolaganjem. Napominjem da obavezno po prodaji stana otplatite sva dugovanja koja imate (najčišći način je da vam se kupoprodajna cijena uplati na tekući račun i da se putem FINA-e jednostavno skine ukupan iznos po svim ovrhama), jer u suprotnom postoji mogućnost da vjerovnici protiv vas podnesu tužbu radi pobijanja pravnih radnji (raspolaganja stanom).

Slažem se. Provjerite sve po izvatku iz zemljišnih knjiga. Upis u gruntovnicu vam je bitan za stjecanje prava vlasništva. Čak i ako je taj dio iz posjedovnog lista pogrešno opisan, moći ćete nakon uknjižbe u gruntovnici na temelju novog izvatka iz zemljišne knjige zatražiti promjenu u katastru.

Za uknjižbu vam je bitno da je točno upisan broj čestice u zemljišnim knjigama (ne u katastru, može se dogoditi da je različit), opis nekretnine u zemljišnim knjigama, površina kako je upisana u zemljišnim knjigama i broj zemljišnoknjižnog uloška te katastarska općina u zemljišnim knjigama. Istaknuo sam više puta zemljišne knjige, jer postoji mogućnost da vam je u rješenje o nasljeđivanju unesen opis nekretnine samo po posjedovnom listu iz katastra, a s takvim opisom se nećete moći uknjižiti u gruntovnici čak niti da je savršeno točan. Dakle, provjerite je li opis nekretnine identičan kako je navedeno u izvatku iz zemljišne knjige u dijelovima koje sam napisao. Ako je to u redu, bit će vam provedena uknjižba u gruntovnici, neovisno o mogućoj omašci prilikom unošenja podataka iz posjedovnog lista.

Ako vam iznos pristojbe nije već skinut ovrhom putem FINA-e (najvjerojatnije nije, jer sudovi najčešće pokrenu ovrhu za naplatu pristojbe tek nakon par mjeseci), platite pristojbu i odmah po uplati dostavite sudu (s pozivom na broj predmeta) potvrdu o uplati. S time bi stvar trebala biti riješena.

Ispravite me ako nisam dobro shvatio: Zk vlasnik je upisan 1/1 na obje čestice od kojih jedna ima površinu 350čhv, a druga 500 čhv. Vaš vinograd ima ukupnu površinu 115 čhv, a nalazi se dijelom na jednoj, a dijelom na drugoj čestici. Ako je situacija takva, tada ćete angažirati geodeta da napravi parcelacijski elaborat kojim će od postojeće dvije čestice formirati tri, odnosno izdvojiti vaš vinograd u zasebnu česticu. Nakon toga ćete sa zk vlasnikom sklopiti ugovor kojim će on na vas prenijeti tu česticu na kojoj je vinograd. Na takav prijenos ćete platiti porez na promet nekretnina. Ako netko od korisnika ima ikakvih saznanja na koji je način moguće izbjeći plaćanje poreza u ovoj situaciji (budući da je isti moguće već plaćen prilikom zamjene), molim da dopuni moj odgovor.

Tako da će podnijeti prijedlog za ovrhu protiv djeteta zastupanog po jednom od roditelja kao zakonskom zastupniku, ishoditi rješenje o ovrsi, pokušati se namiriti putem FINA-e, utvrditi da dijete nema otvoren račun niti u jednoj banci te podnijeti prijedlog za ovrhu na motornom vozilu koje je u vlasništvu djeteta.. Ovo je skraćena verzija priče, ali nadam se dovoljna da zaključite da vam je isplatljivije platiti dnevnu parkirnu kartu i onda utvrđivati tko je vozio auto i tko vam je dužan novac za kartu nego plaćati silne troškove u postupcima koji će biti pokrenuti radi naplate.

Morate u rješenju o nasljeđivanju iza dede provjeriti je li 1/2 stana bila navedena kao imovina u ostavinskom postupku. Najvjerojatnije nije, jer bi tada bila provedena uknjižba na baku u gruntovnici. Ako stan nije sadržan u rješenju o nasljeđivanju morat ćete prvo podnijeti prijedlog radi raspoređivanja naknadno pronađene imovine (stana), u tom postupku upisati stan na baku i nakon toga zaključiti darovni ugovor. Ako će se provoditi postupak radi raspoređivanja naknadno pronađene imovine, cijena vam ovisi o vrijednosti te 1/2 stana, jer se na temelju vrijednosti zaračunava javnobilježnička nagrada u ostavinskom postupku. Kasniji upis na temelju darovnog ugovora (ako ćete same sastavljati ugovor) će Vas koštati cca 50,00 kn za ovjeru bakinog potpisa kod javnog bilježnika i 250,00 kn za prijedlog i uknjižbu prava vlasništva.

Od 2.500,00 kn na više, točan iznos koji sam ja platio vam je poslan putem privatne poruke jer ga ne želim javno objavljivati.

Prema informacijama koje ste dali, ne vjerujem da će tužitelj uspjeti u sporu, budući da bi za stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti posjedovanjem tijekom 10 godina morao dokazati samostalnost, poštenje, zakonitost i istinitost svojeg posjeda, što ne može dokazati ako je nekretninu kupio od nevlasnika. Drugačija situacija bi bila kada bi posjedovao nekretninu tijekom posljednjih 20 godina. Najvjerojatnije je samo određen prekid postupka, a spor će se nastaviti kada se pozovu nasljednici preminule osobe. Je li u zemljišnim knjigama tužitelj upisao zabilježbu spora? To možete vidjeti na izvatku iz zemljišne knjige za spornu česticu na kojemu bi u tom slučaju pisalo ''Na temelju tužbe zaprimljene dana xy zabilježuje se spor između aa kao tužitelja te bb, cc, dd kao tuženika'' ili nešto slično.

Molim vas još par detalja: Je li osoba od koje tvrdi da je kupio nekretninu bila upisana u zemljišne knjige? Je li na temelju podnesene tužbe izvršena zabilježba spora u zemljišnim knjigama?

Ja sam pravnik, ali sam prilikom kupnje stana angažirao odvjetnika da detaljno provjeri nekretninu na gruntovnici, sastavi ugovor i pregovara s prodavateljem oko svih nesuglasica. Cijena vam varira ovisno o tome što sve želite da vam odvjetnik odradi (pregled nekretnine prije sklapanja ugovora, sastav ugovora, sastav prijedloga za uknjižbu, prijenos režija na novog vlasnika, prijava poreza,...)

Pretpostavio sam da se o njemu radi Pošaljite prijedlog za ovrhu javnom bilježniku, ako se radi o njemu barem znate da ima novca na računu i da će vam se postupak isplatiti (odnosno, uspjet ćete se naplatiti po okončanju postupka).

Ukoliko ste za navedenu robu izdali račun i imate evidentirano potraživanje u svojim poslovnim knjigama, potrebno je podnijeti prijedlog za ovrhu javnom bilježniku na području jedinice regionalne samouprave u kojem to društvo ima sjedište (pretpostavljam Grad Zagreb). Ukoliko društvo prigovori rješenju o ovrsi koje će biti doneseno povodom vašeg prijedloga za ovrhu, vodit će se parnični postupak u kojem ćete morati detaljnije dokazati svoje potraživanje (za prijedlog za ovrhu je dovoljan račun ili izvod iz otvorenih stavki). Za pomoć, odnosno zastupanje u takvom postupku se možete obratiti nekom odvjetniku koji će pregledati dokumentaciju kojom raspolažete, sastaviti prijedlog za ovrhu i zastupati vas u parnici koja će se voditi povodom eventualnog prigovora.

1. Nisam siguran, pa vam ne bih htio dati pogrešan odgovor. Moj stav je da bi trebalo biti moguće evidentirati stručnu spremu u evidenciji zavoda bez ikakvog sudjelovanja poslodavca te da inspekcija rada u vezi evidentiranja stručne spreme nema nikakvog utjecaja. Ukoliko saznam odgovor, naknadno ću vam javiti. 2. Nije sve ušlo u zastaru. Raniji zakon je propisivao zastaru od 3 godine za potraživanja iz radnog odnosa dok novi propisuje zastaru od 5 godina, a koji zastarni rok se primjenjuje na sva potraživanja koja u trenutku stupanja na snagu tog zakona nisu već bila u zastari (novi ZOR stupio je na snagu 7.8.2014.) Sva potraživanja koja nisu u zastari možete ostvariti ako ih možete dokazati. 3. Ne znam na koji način ste slali podatke poslodavcu. Ako imate dokaz da je poslodavac to zaprimio (dakle, ako ste slali e-mailom ili je netko potpisao da je preuzeo vaš izvještaj o radnom vremenu) onda se to može suprotstaviti njegovoj evidenciji u postupku potraživanja iznosa razlike plaće za prekovremeni rad. Upoznat sam sa situacijama da su radnici davali izvanredne otkaze zbog neisplate prekovremenog rada i da nisu imali nikakvih problema, ali smatram da biste se time mogli izložiti eventualnoj tužbi poslodavca. 4. Vama radni odnos prestaje tek s istekom otkaznog roka i za računanje trajanja godišnjeg odmora je relevantno svo vrijeme do kraja otkaznog roka. Dakle, i za vrijeme provedeno u otkaznom roku imate pravo na određeni dio godišnjeg odmora. 5. Za ostvarenje novčanih potraživanja prema poslodavcu niste uopće dužni podnositi zahtjev za zaštitu prava, pa odgovor na ovo pitanje ovisi o tome jeste li se definitivno odlučili dati otkaz ili samo želite ostvariti svoja prava. U slučaju da želite otkazati ugovor o radu, možete istovremeno dati otkaz i zahtijevati isplatu svih neisplaćenih potraživanja, pa čak i napomenuti da ćete podnijeti tužbu ukoliko vam se ista ne isplate. U slučaju da ne želite otkazati ugovor o radu, pošaljite samo zahtjev poslodavcu da vam isplati neplaćena potraživanja. Ako vam poslodavac nakon toga otkaže ugovor o radu moći ćete osporavati otkaz i tvrditi da vam je upravo zbog vašeg zahtjeva otkazao ugovor te da takav otkaz nije dopušten.

Smatram da bi u toj situaciji sve bilo zakonito, jedino je potrebno voditi računa o odredbi čl. 85. st. 4. Zakona o radu i radnika najmanje 15 dana ranije obavijestiti o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju korištenja.

Što se tiče ''nenajavljenog dolaska'', točno je da se sudski ovršitelj ne najavljuje kada dolazi u pljenidbu pokretnina, ali postoji način da otkrijete dan dolaska. Ukoliko imate sudski broj predmeta, možete pratiti predmet na web stranici http://e-predmet.pravosudje.hr/ Za svaki predmet se objavljuju sve zakazane radnje u postupku, uključujući i zakazana uredovanja radi pljenidbe pokretnina. Ako budete redovito pratili predmet na toj stranici, znat ćete kada vam ponovno ''nenajavljeno'' dolaze.

Ukoliko pod poreznom karticom mislite na PK obrazac, ne stoje budući da isti sadrži samo podatke o osobnom odbitku (neoporezivom dijelu dohotka) radnika, a na temelju kojih poslodavac obračunava predujam poreza na dohodak pri isplati plaće.

Pretraživanje po imenu i prezimenu putem interneta nije moguće, pa ćete za to morati ići na katastar i gruntovnicu te zatražiti uvjerenja tamo. Napominjem da će vas sud u Zagrebu baš izričito tražiti uvjerenje s katastra prije nego vam izda uvjerenje s gruntovnice, pa ako se radi o Zagrebu ne bi bilo loše da odete prvo na katastar, a tek onda na gruntovnicu.

Možete staviti na jedan ugovor, s time da će Vam biti potrebno više primjeraka ugovora ako se nekretnine nalaze na područjima različitih sudova, odnosno zemljišnoknjižnih odjela, pa pazite na to kada darovatelj bude ovjeravao potpis i preslike ugovora kod javnog bilježnika (uzmite više ovjerenih preslika, ako Vam je potrebno za više sudova).

Ako osobi koja je trenutno u stanu pokušati oduzeti posjed (izbaciti ga iz stana), on s uspjehom može svoj posjed obraniti pokretanjem postupka radi smetanja posjeda. Isključivo vlasnik stana bi mogao protiv te osobe podnijeti tužbu radi predaje u posjed. Ostali stanari, odnosno vlasnici ostalih stanova, nemaju nikakvo pravo na tom stanu niti ste, uostalom, imali pravo odlučiti da u stan useli ta tročlana obitelj, budući da stan nije vaš. Dakle, realno, dok se vlasnik stana ne pojavi i odluči tu obitelj iseliti, oni mogu ostati u stanu. U ovom trenutku ta obitelj ima barem posjed stana, dok vi i ostali suvlasnici nemate niti posjed niti vlasništvo.

To ne funkcionira na takav način, pojedine tužbe nisu taksativno navedene i popisane u zakonima, već imate opću podjelu na kondemnatorne (npr. isplata), konstitutivne (npr. razvod braka) i deklaratorne (tužbe radi utvrđenja) te neke zasebne tužbe koje su detaljnije regulirane. Vaš tužbeni zahtjev glasit će na utvrđenje da imate valjanu pravnu osnovu za uknjižbu prava vlasništva, a u postupku će biti potrebno primijeniti praktički pola Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, pa sad nema smisla da vam kopiram Zakon u odgovoru na vašu poruku. Ne radi se o jednostavnoj situaciji, bit će potrebno prvenstveno utvrditi je li osoba koja vam je darovala nekretninu uistinu bila vlasnik te nekretnine. Savjetujem vam da postupak pokrenete samo ako ste sigurni da je darovatelj, budući da nije upisan u zemljišnu knjigu, vlasništvo nekretnine stekao na temelju zakona (dosjelošću, nasljeđivanjem od osobe koja je nekretninu stekla dosjelošću i sl.), a kako ne biste bili dužni snositi troškove takvog postupka u slučaju neuspjeha.

Ukoliko darovatelj nije upisan u zemljišne knjige kao vlasnik, ne možete se niti vi upisati temeljem darovnog ugovora. Moguća je tužba protiv osoba koje su upisane u zemljišne knjige, ali u takvom postupku biste prvenstveno morali dokazati da je darovatelj u trenutku sklapanja darovnog ugovora bio vlasnik nekretnine. Ukoliko to ne možete dokazati, izgubit ćete spor.

Je li Vam dostavljeno rješenje o nasljeđivanju? Ukoliko su se svi nasljednici odrekli, navedene stvari prelaze u vlasništvo općine/grada u kojem je ostavitelj u trenutku smrti imao prebivalište. To bi trebalo biti navedeno u rješenju o nasljeđivanju, pa kad Vam rješenje o nasljeđivanju bude dostavljeno kontaktirajte općinu/grad i dogovorite s njima da preuzmu stvari. Ako su pištolji još uvijek u Vašem posjedu, mislim da biste trebali zatražiti od policije da ih preuzme do okončanja ostavinskog postupka.