LjuboZG

Najvjerojatnije je vaše parkirno mjesto upisano kao pripadak vašeg stana i susjedovo garažno parkirno mjesto kao pripadak njegovog stana još prilikom etažiranja zgrade. Dakle, jedini potpuno siguran način da parkirna mjesta ''zamijenite'' jest da se radi ponovno etažiranje cijele zgrade i da se susjedovo parkirno mjesto upiše kao pripadak vašeg stana i vaše kao pripadak njegovog stana, ali to vam je potpuno neisplativo raditi. Vi sa susjedom možete potpisati ugovor kojim ćete zamijeniti parkirna mjesta, ali taj ugovor će vezati samo vas i nije trajno rješenje, budući da se takvim ugovorom ne možete niti vi upisati kao vlasnik njegovog parkirnog mjesta niti on kao vlasnik vašeg parkirnog mjesta.

1) sastavit ćete darovni ugovor koji ćete potpisati i vi i dijete prije nego dođete u Hrvatsku. Napominjem da u ugovor morate staviti odredbu da obdarenik stupa u posjed nekretnine odmah po sklapanju ugovora, inače bi ugovor trebao biti solemniziran 2) sastavit ćete prijedlog za uknjižbu prava vlasništva temeljem tog istog ugovora koji će vaše dijete potpisati prije nego dođete u Hrvatsku 3) kada dođete u Hrvatsku, vi ćete kao darovatelj kod javnog bilježnika ovjeriti svoj potpis na ugovoru koji ste ranije potpisali i nakon toga predati prijedlog za uknjižbu (koji je obdarenik potpisao prije vašeg dolaska u Hrvatsku) na gruntovnicu. Moram napomenuti da je ovo što sam napisao izvedivo na način na koji sam napisao jedino i isključivo ako je dijete hrvatski državljanin s prijavljenom adresom prebivališta u Republici Hrvatskoj. Naime, ako se radi o stranom državljaninu (izvan područja EU) postoji mogućnost da je potrebno dodatno odobrenje za stjecanje prava vlasništva. Ako dijete nema prebivalište na području RH gruntovnica će Vas vjerojatno tražiti da imenujete punomoćnika za primanje pismena u RH. U oba slučaja je sve i dalje izvedivo, ali uz dodatne radnje.

VIP je samo promijenio tvrtku (samo ime) u A1 Hrvatska. Dakle, uopće se ne radi o pravnom sljedništvu, već je to i dalje isto društvo koje se više ne zove VIPnet nego A1 Hrvatska. OIB je isti, sjedište je isto i poslovna adresa je i dalje ista. O pravnom sljedništvu u pravilu govorimo kada dolazi do pripajanja, spajanja, odvajanja ili razdvajanja društava, što se ovdje nije dogodilo. Samo je promijenjena tvrtka (odnosno ime). Ovrhovoditelj (odnosno, sada tužitelj) je o tome trebao obavijestiti sud, a ako to i nije učinio, može i na sljedećem ročištu. Vas o tome nitko nije trebao službeno obavijestiti, budući da se i dalje radi o istom trgovačkom društvu i sva prava i obveze koje ste imali prema VIPnet-u postoje i dalje prema A1 Hrvatska.

Ne, dužnik je i dalje dužan plaćati dug. Potraživanje prema dužniku će u stečajnom postupku biti utvrđeno kao imovina (odnosno potraživanje) trgovačkog društva nad kojim je otvoren stečaj.

Kako je Matrix napisao, stranka punomoc daje odvjetniku za zastupanje u odredenom predmetu. Bitno je da je u punomoci naveden opunomocitelj (osoba koju odvjetnik zastupa), a ne sve protustranke. Cak je i uobicajeno, ako se navodi protustranka, da se navodi samo jedna od protustranaka (npr. Hrvoje Horvat i dr.) da se punomoc ne opterecuje upisivanjem velikog broja osoba. Dakle, ako je u punomoci uredno naznacen opunomocitelj (stranka odvjetnika) nije doslo do nikakvog propusta. Za slucaj da odvjetnik zaista ne bi bio ovlasten zastupati u postupku prema odredenoj osobi, na takav propust bi se mogla pozvati njegova stranka. Dodatno, cak kada bi nenavodenje protustranke i bilo propust, radi se o propustu koji je otklonjiv, odnosno stranka moze odobriti sve radnje koje je odvjetnik poduzeo bez punomoci.

Ima smisla tužiti ako u postupku možete dokazati sve što ste ovdje napisali (da se razumijemo, vjerujem vam da je sve bilo tako kako ste napisali, ali je to potrebno dokazati u postupku pred sudom). Bit će potrebno u postupku provesti vještačenja kojima će se utvrditi da biste trpili manje posljedice da je liječenje počelo odmah te kojim će se utvrditi visina naknade štete.

Dugotrajno i detaljno kopanje po zbirkama isprava temeljem kojih su se te osobe uknjižile, katastarskim podacima, matičnim uredima, rješenjima o nasljeđivanju itd. da dođete do što više potrebnih podataka na temelju kojih ćete moći identificirati o kojim osobama se radi i tko su njihovi nasljednici. Ne radi se o jednostavnom postupku i sigurno će proći jako puno vremena prije nego što uopće budete imali sve podatke koji su vam potrebni za podnošenje tužbe.

Morat ćete podnijeti tužbu radi utvrđenja prava vlasništva protiv 21 upisanog vlasnika, odnosno protiv njihovih nasljednika. Ako je djed slučajno na tom zemljištu po nekoj osnovi upisan u katastru, ali nije u gruntovnici, onda možete pokrenuti i pojedinačni zemljišnoknjižni ispravni postupak.

Prema nacrtu koji ste poslali, vama je svakako nužan dogovor sa svim suvlasnicima budući da ćete vratima obuhvatiti i manju površinu koja predstavlja zajedničke dijelove zgrade (tri ''trokuta'' ispred garažnih parkirnih mjesta). Ako ćemo strogo gledati na ovo pitanje, bez ponovnog etažiranja zgrade ne možete od tri garažna parkirna mjesta stvoriti jednu garažu, ali budući da pretpostavljam da je vama samo u interesu zatvoriti vaša tri garažna parkirna mjesta, mislim da bi bilo dovoljno sastaviti sporazum s ostalim suvlasnicima kojim vas ovlašćuju na takvu preinaku (primarno zbog toga što su garažna parkirna mjesta tako nezgodno položena da postavljanjem jednih vrata morate obuhvatiti i dijelove ispred garažnih parkirnih mjesta koji nisu vaše samovlasništvo). Bez sporazuma, teoretski, ostali suvlasnici bi mogli tražiti uspostavu prijašnjeg stanja i predaju u njihov suposjed zajedničkih dijelova koje ste zagradili vratima (koliko god to na prvu izgledalo smiješno i nepotrebno, budući da se radi o zaista maloj površini). Ako su ljudi normalni, ne vjerujem da bi došlo do toga, ali svaka zgrada ima bar jednog ''pacijenta''.

Radi se o zastari eventualnog potraživanja po osnovi uplata koje je osoba navodno vršila radi izgradnje kuće. To što je brat bratu uplaćivao novce za izgradnju kuće, ako nisu ništa ugovorili, ga ne ovlašćuje na stjecanje dijela te kuće, već eventualno na potraživanje povrata novca koji je platio, a takav zahtjev zastarijeva u roku od 5 godina od izvršenog plaćanja (odnosno, ako je to isplaćeno kao zajam, u roku od 5 godina od isteka roka povrata zajma). Dakle, on sad potražuje nešto što je isplaćeno prije 30 godina i u tom cijelom razdoblju se nikada nije postavilo pitanje toga da je taj brat suvlasnik kuće ili da ima pravo na povrat novca koji je dao drugom bratu. Sve i da takav zahtjev ima nekakvu pravnu osnovu, zahtjev je, kako je i Matrix napisao, ''u debeloj zastari'' te smatram da ćete u slučaju pokretanja nekog sudskog postupka protiv Vas u tom postupku uspjeti. Vrlo lako je moguće da Vam rođak prijeti odvjetnikom da pokuša od vas izvući neke novce te da će odustati od cijele priče bez pokretanja ikakvog postupka ako ne postignete nikakav dogovor.

Budući da je Vaš ugovor, s pogrešnim podacima, ispunjen u cijelosti i proveden, smatram da je najbolja opcija da sastavite trostrani sporazum (izvansudsku nagodbu) u kojoj ćete detaljno utvrditi cjelokupan slijed svega što se dogodilo, da je kupoprodajna cijena u cijelosti plaćena i za jednu i za drugu nekretninu te kojom ćete prodavatelj i Vi (kao trenutni zemljišnoknjižni vlasnik) ovlastiti tu treću osobu na uknjižbu prava vlasništva na nekretnini koja je trenutno upisana na Vaše ime, a prodavatelj Vas na uknjižbu prava vlasništva na nekretnini koju ste izvorno i namjeravali kupiti. Naravno, potpisi sve tri osobe moraju biti javnobilježnički ovjereni. Također, smatram potrebnim da se sporazumu prilože i oba ranija kupoprodajna ugovora i to zbog poreznog aspekta, odnosno da Porezna uprava ne bi ponovno obračunavala porez na promet nekretnina.

Po mojem mišljenju (utemeljenom samo na odredbi koju ste kopirali), ako nigdje u ugovoru nije specificirana djelatnost koju obavljate, onda u slučaju prestanka obavljanja svih djelatnosti u tom prostoru ili u slučaju prestanka obrta prodavatelj ima pravo nazadkupnje za istu cijenu. U slučaju promjene djelatnosti, nakon koje obrt i dalje nastavlja poslovati u tom prostoru, prodavatelj ne bi imao pravo nazadkupnje. S druge strane, ako je u ugovoru izričito precizirana djelatnost koja se obavlja, onda bi po prestanku obavljanja te djelatnosti, iako obrt i dalje nastavlja poslovati, prodavatelj imao pravo nazadkupnje po istoj cijeni.

Ugovor je potrebno sastaviti u obliku javnobilježničkog akta ili solemnizirati da bi imao snagu ovršne isprave. Savjetujem Vam da ugovor ne sastavljate sami po špranci, nego da se obratite javnom bilježniku da Vam sastavi takav ugovor u obliku javnobilježničkog akta. Platit ćete nešto više od solemnizacije, ali ćete barem biti sigurni da je sve u redu. Ako sami sastavljate ugovor, potrebno ga je prije pristupanja solemnizaciji poslati na pregled javnom bilježniku, budući da kod solemnizacije (i sastavljanja javnobilježničkog akta) javni bilježnik odgovara i za sadržaj isprave (što nije slučaj kod ovjere potpisa). Dakle, bilježnik Vam neće (odnosno ne bi smio) solemnizirati ugovor koji po formi ili sadržaju nije podoban za solemnizaciju. Sama ovršna klauzula glasi: ''DUŽNIK izjavljuje da je suglasan da VJEROVNIK može neposredno na temelju ovog Ugovora protiv njega zatražiti i provesti prisilnu ovrhu radi ostvarenja novčane tražbine iz članka x. stavka y. ovog Ugovora'', ali svakako smatram da biste trebali sastavljanje ugovora zatražiti od bilježnika da budete sigurni, pogotovo ako se radi o većem iznosu.

Dijelove dvorišta je moguće provedbom etažiranja upisati kao pripatke pojedinih stanova, pa bi u tom slučaju oba suvlasnika točno znala što im pripada. U etažiranju će jedan dio dvorišta sigurno ostati zajednički (dio s kojeg se pristupa i jednoj i drugoj etaži), ali je potrebno dogovoriti s geodetom i arhitektom da zajedničkih dijelova prilikom izrade elaborata bude što manje.

Ne šalju niti ugovorom o zajmu nastaje porezna obveza.

Ako se možete dogovoriti oko toga koja je vrijednost vrta, onda ćete u kupoprodajnom ugovoru s kupcem ugovoriti da se osobi a plaća cjelokupna kupoprodajna cijena za česticu na kojoj je kuća i 6/10 kupoprodajne cijene za česticu na kojoj je vrt, a osobi b 4/10 kupoprodajne cijene za česticu na kojoj je vrt. Ako se ne možete dogovoriti, napravite novu procjenu u kojoj će biti zasebno iskazana vrijednost kuće i vrijednost vrta. Dakle, isplata kupoprodajne cijene nije nikakav problem i lako se definira u ugovoru, ako se osoba a i osoba b uspiju dogovoriti oko toga koji iznos pripada osobi b za njezine 4/10 vrta.

Samo pazite da u ugovoru bude izričito navedeno da davatelj uzdržavanja stječe nekretninu u trenutku smrti vlasnika nekretnine (a ne oba primatelja uzdržavanja), jer je bilo situacija da je vlasnik nekretnine prvi preminuo, pa se davatelj uzdržavanja nije mogao upisati u gruntovnicu do smrti drugog primatelja uzdržavanja koji uopće nije vlasnik nekretnine.

Postoji mogucnost da Porezna uprava ovakvu kombinaciju ugovora o darovanju tumaci kao da je ucinjena prijevarno s ciljem izbjegavanja poreza (sto u biti i jest) te da vam zaracuna porez za dio koji stric daruje djedu, pa djed vama.

Odgovor na ovo vam ovisi o tome koliko je cestica, tko je upisan u katastru, a tko u gruntovnici, imate li uopce osnovu da cestice budu upisane na vas 1/1 ili trebate ici na razvrgnuce suvlasnistva, jesu li u gruntovnici osim vas upisane i neke preminule osobe,.. Dakle, bez nekakvih detalja vam je tesko napraviti procjenu troska i nacin rjesavanja..

Ako ste radili vise od dvije godine bez prekida (neovisno je li bilo na odredeno ili neodredeno) u slucaju poslovno uvjetovanog otkaza imate pravo na otpremninu.

Postoji teoretska mogućnost da bi Porezna uprava ovakvu kombinaciju radnji (darovanje 40.000,00 EUR, pa darovanje dijela stana) mogla tumačiti kao prikrivanje kupoprodaje (na koju se plaća porez). Ja bih u toj situaciji možda rađe išao na opciju da se stan prvo daruje djeci, a da se nakon toga svi obratite banci koja je založni vjerovnik, kažete da je stan sada u vašem vlasništvu i da biste željeli zatvoriti kredit, potpišete ugovor o pristupanju dugu s bankom i isplatite kredit direktno banci.

Banci je samo bitno da se kredit otplati. Hoće li uplata biti primljena neposredno od vas ili od roditelja, to je sasvim svejedno dok god je na uplati upisan točan poziv na broj i dok god je jasno koja obveza se otplaćuje. Dakle, što se toga tiče, možete neposredno uplatiti novac banci, a možete poslati novac roditeljima da oni otplate kredit. Nećete platiti nikakav porez jer vi takvom otplatom kredita vaših roditelja ništa ne stječete. Vaši roditelji također neće platiti nikakav dodatan porez jer se u biti radi o darovanju, na koje se između roditelja i djece ne plaća porez. S pozicije sprječavanja pranja novca također nemate nikakvih problema - vi kao fizička osoba niste ni na koji način obveznik provedbe mjera po tom zakonu, a dodatno ste i sami napisali da biste kredit platili ili neposredno ili biste roditeljima uplatili novac za otplatu tog kredita na račun. Dakle, vi nećete podići 40.000,00 EUR i predati ih roditeljima u gotovini, već će se sva plaćanja vršiti preko računa, pa je vrlo lako moguće dokazati podrijetlo sredstava i svrhu uplate (bilo banci bilo roditeljima na račun). Kada u svojoj banci budete davali nalog za plaćanje tog iznosa na račun banke kod koje je kredit podignut ili na račun vaših roditelja, vrlo vjerojatno ćete od banke dobiti upitnik u vezi sprječavanja pranja novca koji morate ispuniti, ali vas to ne mora brinuti. Ne radite ništa pogrešno ili nedopušteno, već roditeljima darujete novac koji im je potreban u svrhu zatvaranja kredita koji ne mogu sami otplatiti.

Pogledajte odredbe čl. 26.-29. Zakona o općem upravnom postupku, a dodatno imajte na umu i da obje inspekcije postupaju u ime Republike Hrvatske (kao sastavni dio ministarstava, koja su pak izvršna vlast u RH).

Ako sami sastavljate ugovor, nemojte zaboraviti odredbu da se već nalazite u posjedu/suposjedu nekretnine koja vam se daruje ili da će vam darovateljica predati posjed neposredno nakon sklapanja ugovora. Ovo je bitno, jer u slučaju darovanja bez predaje u posjed ugovor mora biti solemniziran, što je skuplje. Ovjera potpisa darovateljice na ugovoru je 47,50 kn. Pristojba na prijedlog za uknjižbu i uknjižbu prava vlasništva je ukupno 250,00 kn. Prijedlog za uknjižbu podnosite zemljišnoknjižnom odjelu (gruntovnici) suda nadležnom za mjesto u kojem se nalazi nekretnina. Ako niste sigurni koji je to odjel, u gornjem lijevom kutu svakog izvatka iz zemljišne knjige vam piše npr. ''Općinski građanski sud u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb''.

Druga inspekcija je očito znala za postojanje presude Upravnog suda, ali nije imala tu presudu. U tom slučaju je ovlaštena zatražiti od prve inspekcije dostavu presude koja je od utjecaja na rješavanje predmeta druge inspekcije. Štoviše, druga inspekcija je to mogla zatražiti i od Upravnog suda. Očito se radi o povezanim predmetima, pa je ta presuda od utjecaja na rješavanje predmeta druge inspekcije. Po zahtjevu druge inspekcije, prva im je dostavila presudu, tako da smatram da je sve učinjeno ispravno. Štoviše, druga inspekcija je, budući da očito ima pravni interes za uvid u presudu Upravnog suda, dostavu te presude mogla zatražiti i neposredno od Upravnog suda.