LjuboZG

Ako sami sastavljate ugovor, nemojte zaboraviti odredbu da se već nalazite u posjedu/suposjedu nekretnine koja vam se daruje ili da će vam darovateljica predati posjed neposredno nakon sklapanja ugovora. Ovo je bitno, jer u slučaju darovanja bez predaje u posjed ugovor mora biti solemniziran, što je skuplje. Ovjera potpisa darovateljice na ugovoru je 47,50 kn. Pristojba na prijedlog za uknjižbu i uknjižbu prava vlasništva je ukupno 250,00 kn. Prijedlog za uknjižbu podnosite zemljišnoknjižnom odjelu (gruntovnici) suda nadležnom za mjesto u kojem se nalazi nekretnina. Ako niste sigurni koji je to odjel, u gornjem lijevom kutu svakog izvatka iz zemljišne knjige vam piše npr. ''Općinski građanski sud u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb''.

Druga inspekcija je očito znala za postojanje presude Upravnog suda, ali nije imala tu presudu. U tom slučaju je ovlaštena zatražiti od prve inspekcije dostavu presude koja je od utjecaja na rješavanje predmeta druge inspekcije. Štoviše, druga inspekcija je to mogla zatražiti i od Upravnog suda. Očito se radi o povezanim predmetima, pa je ta presuda od utjecaja na rješavanje predmeta druge inspekcije. Po zahtjevu druge inspekcije, prva im je dostavila presudu, tako da smatram da je sve učinjeno ispravno. Štoviše, druga inspekcija je, budući da očito ima pravni interes za uvid u presudu Upravnog suda, dostavu te presude mogla zatražiti i neposredno od Upravnog suda.

Žena nema pravo na kuću jer ste kuću stekli nasljeđivanjem, pa ista nije bračna stečevina. Bračna stečevina je samo ono što ste žena i vi stekli radom ili potječe od imovine koju ste stekli radom. Dakle, da ste kuću kupili, bila bi bračna stečevina. Budući da ste kuću naslijedili, žena nema nikakva prava na tu kuću.

Ajde mi napišite tko ste vi u cijeloj priči. Vlasnik 3. dijela, zainteresirani kupac ili vlasnik 2. dijela koji bi želio imati pravo prvokupa, pa vam znam napisati konkretan odgovor, odnosno reći što biste trebali napraviti radi provjere prije kupnje/prodaje nekretnine.

Pravo prvokupa temeljem zakona u određenim slučajevima može postojati samo u korist Republike Hrvatske i jedinica lokalne samouprave, a u korist svih ostalih samo ako je pravo prvokupa osnovano nekim pravnim poslom. Dakle, ako nema pravnog posla kojim je u korist neke osobe (vlasnika 2. dijela) osnovano pravo prvokupa, tada nema nikakve prednosti pri kupoprodaji. Naravno, može se prodati samo ono što je u vlasništvu vlasnika 3. dijela, tako da sam odgovor dao isključivo u odnosu na postojanje prava prvokupa, ne ulazeći u ovo što ste pisali da drugi dio ulazi u polovicu parcele.

Ovdje je drugačije prvenstveno iz razloga što se radi o nekretnini te se ova situacija ne može poistovjetiti s krađom pokretne stvari, a dodatno i iz razloga jer sadašnji vlasnik nekretninu nije kupio od prijašnjeg vlasnika, nego ju je kupio u ovršnom postupku na javnoj dražbi i pravo vlasništva je stekao pravomoćnošću rješenja o dosudi izvornim stjecanjem. Kod klasične kupoprodaje vlasništvo se stječe derivativno, odnosno kupčevo pravo vlasništva proizlazi iz ranijeg prava vlasništva prodavatelja. Kod kupnje na dražbi toga nema, već je temelj stjecanja prava vlasništva kupca sudska odluka (rješenje o dosudi). Dakle, kupac koji je nekretninu kupio na dražbi s ovršenikom nema nikakve veze i njegovo pravo vlasništva ne proizlazi iz ranijeg prava vlasništva ovršenika. Što se tiče pitanja vezanog za slučaj da se ispostavi da ovrha nije niti smjela biti provedena, prvenstveno treba imati na umu da je od donošenja rješenja o ovrsi do prodaje na dražbi vrlo vjerojatno prošlo i više od godinu dana, da je ovršenik imao pravo žalbe na rješenje o ovrsi, da je imao pravo predlagati odgodu ovrhe te da je vrlo vjerojatno sva ta prava neuspješno koristio. Ukoliko bi se slučajno ispostavilo da je ovrha nezakonito provedena, bilo bi potrebno utvrditi koji je razlog nezakonite provedbe ovrhe te bi za štetu odgovarali ovrhovoditelj i/ili Republika Hrvatska (ukoliko se radi o pogrešci suda, što je malo vjerojatno). Stava sam da bi u tom slučaju ovršenik imao pravo na naknadu štete u visini tržišne vrijednosti nekretnine, budući da je to šteta koja mu je uistinu nastala. Moram napomenuti da pravo žalbe postoji i protiv rješenja o dosudi te da je i to rješenje moralo postati pravomoćno prije nego se sadašnji vlasnik upisao u zemljišnu knjigu. Ukoliko u ovom trenutku u gruntovnici nema na tom izvatku evidentiranih nikakvih plombi, zabilježbi spora, zabilježbi postupaka ili sl, dakle ako je sada zemljišnoknjižni izvadak ''čist'' i ako je sadašnji vlasnik (prodavatelj) u posjedu tog stana koji prodaje, za kupca ne postoji nikakva opasnost zbog toga što je sadašnji vlasnik nekretninu prije više od dvije godine kupio na javnoj dražbi u ovršnom postupku.

Što se toga tiče. nemate straha. Ako je sadašnji vlasnik stan kupio u ovrsi, stan je stekao izvornim stjecanjem (da sad ne ulazim u pravno teoretiziranje, to u biti znači da se ne može postaviti pitanje svega što je bilo prije nego je on stekao stan). Dakle, ako je sadašnje stanje u gruntovnici ''čisto'', to je jedino što je vama bitno. Ako bi se naknadno i postavilo pitanje zakonitosti te ovrhe, to ni na koji način ne dira niti vas, niti sadašnjeg vlasnika stana (prodavatelja).

Da, dostavite osiguranju vjenčani list i račun za kupnju njegovog vozila i u dopisu napišite da je iz toga jasno da se ne radi o bračnoj stečevini te da je vaš suprug isključivi vlasnik vozila. Dodatno, ako ste i vi svoje vozilo stekli prije sklapanja braka, a nemate ugovor/račun kojim to dokazujete, dostavite osiguranju presliku prometne dozvole koja je na vaše ime i na kojoj se vidi da ste vozilo stekli prije sklapanja braka te istaknite da ste vi isključivi vlasnik tog drugog vozila.

Preporučenom poštanskom pošiljkom pošaljite najmoprimcu s kojim imate sklopljen ugovor na adresu iz ugovora jednostrani otkaz ugovora o najmu stana u kojem ćete navesti sve što ste ovdje napisali (neplaćena najamnina, šteta na stanu, povreda odredbi ugovora o podnajmu i nemoralno ponašanje u stanu) te u otkazu ugovora napišite da zadržavate polog u iznosu 2 mjesečne najamnine radi namirenja dugovane najamnine i naknade štete nastale u stanu, ali da se zadržavanjem pologa ne odričete naknade cjelokupne štete koja vam je nastala (jer je sigurno veća od primljenog pologa). Otkaz ugovora o najmu stana s potvrdom da ste isti poslali preporučenom poštanskom pošiljkom dostavite Poreznoj upravi. Bilo kakve ozbiljnije prijetnje (pri čemu smatram bilo kakvu izričito izgovorenu prijetnju, a ne samo prijeteći ton prilikom potraživanja povrata pologa) prijavite policiji.

Darujte suvlasnicki dio zemljista supruzi i nakon toga supruga s tetkom potpisuje ugovor o razvrgnucu na nacin da njoj pripadne zemljiste u cijelosti, a njemu kuca u cijelosti. U tom slucaju ne bi bilo poreza. U situaciji da tetak prebaci pola zemljista na vasu suprugu, a ona pola kuce na njega u biti se sadrzajno radi o zamjeni nekretnina, na koju se placa porez. U situaciji da tetak prebaci pola zemljista na vas, a vasa supruga pola zemljista na tetka, sadrzajno se radi o dva darovanja, na koja se placa porez.

Pričekajte odluku osiguranja, pa ćete u njihovom dopisu vidjeti točno na koje činjenice ili odredbe općih uvjeta/ugovora/zakona se pozivaju u slučaju odbijanja vašeg zahtjeva. Na tu odluku imate pravo prigovora. Dakle, jedno vozilo je u vašem vlasništvu, a drugo u suprugovom? Tako je upisano u prometnu dozvolu? Sigurno nije ista osoba upisana kao vlasnik oba vozila, a samo koristite vi jedno, a suprug drugo? Ovo što je Ruby napisala je vrlo vjerojatno točno, odnosno osiguranja vrlo vjerojatno ekstenzivno tumače tu odredbu i na taj način pokušavaju izbjeći isplatu, iako sam stava da to nije valjana osnova za neisplatu odštete.

Na čemu ste temeljili prijedlog za ponavljanje postupka? Pretpostavljam da se u prijedlogu niste izričito pozvali na točnu zakonsku odredbu, pa Vas iz tog razloga sud sad poziva da dostavite dokaz da ste prijedlog podnijeli u roku. Rok (subjektivni) za podnošenje prijedloga za ponavljanje postupka je 30 dana od saznanja za činjenicu na kojoj temeljite prijedlog za ponavljanje postupka. Dakle, ako prijedlog temeljite na čl. 421. st. 1. t. 4.-6. (lažni iskaz, krivotvorena isprava, kazneno djelo suca/punomoćnika/stranke) morate dostaviti kaznenu presudu kojom je ta osoba pravomoćno osuđena za neko od tih kaznenih djela i dokazati kada ste za tu presudu saznali ili dokazati kada ste saznali da se kazneni postupak protiv te osobe ne može provesti. Ako prijedlog temeljite na čl. 421. st. 1. t. 7. (pravomoćna presuda koja je među istim strankama ranije donesena o istom zahtjevu) morate dostaviti tu presudu i rok teče od dana kada ste tu presudu mogli upotrijebiti. Ako prijedlog temeljite na čl. 421. st. 1. t. 10. (nove činjenice i dokazi) morate izričito navesti koje su to nove činjenice ili dokazi i dokazati da ste prijedlog za ponavljanje postupka podnijeli u roku od 30 dana otkad ste za njih saznali. Dakle, to što vas sud traži se ne odnosi na dostavu presude u predmetu u kojemu ste podnijeli prijedlog za ponavljanje postupka, nego na dostavu neke druge presude na kojoj temeljite svoj prijedlog za ponavljanje.

Za početak, ne znam da li sam dobro shvatio pitanje jer je malo nejasno postavljeno. Ako nitko nije osporio oporuku i doneseno je rješenje o nasljeđivanju prema kojemu troje nasljednika nasljeđuje kuću, ta kuća je po smrti ostavitelja, a temeljem oporuke, postala njihovo suvlasništvo. Ako se oporuka odnosila samo na kuću, a ostavitelj je u času smrti imao i neku drugu imovinu na koju se oporuka ne odnosi, ta imovina se raspoređuje zakonskim nasljednicima. Dakle, ako su svi nasljednici prihvatili oporuku i nitko se ne poziva na nužni dio, oporučni nasljednici su naslijedili kuću i zakonski nasljednici ne mogu potraživati neke udjele u toj kući. Što se tiče ostale imovine, nju nasljeđuju zakonski nasljednici.

Zakonom o radu je samo definirano da tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na plaćeni dopust za važne osobne potrebe, najviše do sedam dana godišnje. Kao važne osobne potrebe su primjerično nabrojani samo sklapanje braka, rođenje djeteta, teža bolest ili smrt člana uže obitelji. Provjerite kako je ovo pitanje uređeno u kolektivnom ugovoru koji se eventualno primjenjuje na vas, odnosno u pravilniku o radu, ukoliko isti postoji kod vašeg poslodavca i, naravno, ako ti dokumenti detaljnije uređuju ovo pitanje. Osobno smatram da preseljenje jest važna osobna potreba radi koje možete zatražiti plaćeni dopust te da bi vam trebao biti omogućen taj jedan slobodni dan koji ste zatražili, neovisno o tome selite li u isti ili drugi grad.

Ne možete provesti ugovor jer se promijenilo stanje u zemljišnoj knjizi. Ugovor ste potpisali s bratom, a sada je uknjižen njegov sin. Možete potpisati novi ugovor s nećakom ili, ako to nećak ne želi, pokrenuti sudski postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice.

Smatram da ste u jako lošoj poziciji za bilo kakvo potraživanje. Kod kupoprodaje nekretnine vlasništvo se stječe uknjižbom u zemljišnu knjigu. Vaš brat se upisao kao jedini vlasnik, pa je stan pravno njegovo vlasništvo. Tko koristi taj stan? Imate li vi uopće ključeve tog stana? Pretpostavljam da je kredit koji ste vi podigli bio nenamjenski, što znači da ste novac koji ste dobili od banke bratu isplatili prije deset godina, pa bi i vaše potraživanje povrata tog iznosa od brata bilo u zastari. Sve u svemu, vrlo je mala vjerojatnost da biste uspjeli u bilo kakvom postupku protiv brata, bilo za upis vlasništva na 1/2 stana, bilo za povrat novca koji ste mu dali.

Ako je potvrđena presuda prvog stupnja, znači da je prvostupanjska odluka pravomoćna i ovršna i da će sud iskazati pravomoćnost i ovršnost čim oduka bude dostavljena tuženiku. Ako je drugi put vraćena dostava (pretpostavljam uz naznaku ''obaviješten nije preuzeo'') predložite sudu da se dostava obavi putem sudskog dostavljača (platit ćete trošak dostave 117,20 kn). Ako sudski dostavljač 2 puta ne uspije izvršiti dostavu, ispunit će se uvjeti da se dostava obavi isticanjem na oglasnoj ploči suda. Dakle, okvirno vrijeme za još 2 dostave po dostavljaču i dostavu putem oglasne ploče će vam biti sigurno još mjesec i pol - dva, pogotovo uzevši u obzir da se bliže blagdani. Što se tiče ovoga da se osoba uvijek ''žali u zadnji čas'', ako je presuda potvrđena na drugom stupnju, tuženik ima jedino mogućnost podnošenja revizije i/ili ustavne tužbe, što niti jedno niti drugo ne utječe na iskazivanje pravomoćnosti presude.

Svjedok vam ne može izdati tabularnu izjavu za uknjižbu, ali može svjedočiti u sudskom postupku. Moguće opcije su tužba radi utvrđenja prava vlasništva protiv osoba upisanih u zemljišnu knjigu (odnosno nasljednika tih osoba ako su umrle) ili pojedinačni zemljišnoknjižni ispravni postupak. Teško je išta opširnije napisati bez uvida u dokumentaciju, a svakako vam savjetujem da angažirate odvjetnika radi pregleda dokumentacije kojom raspolažete i stanja u katastru i zemljišnoj knjizi te vođenja postupka. Budući da je vaš otac upisan u katastru (i da se vi možete upisati u katastar), imate uvjete za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka (koji se pokreće kada nemate valjane isprave za redovnu uknjižbu). Ovaj postupak će vjerojatno trajati nekoliko godina, pa se u pojedinim slučajevima isplati umjesto ovoga podnijeti tužbu radi utvrđenja prava vlasništva, pogotovo ako ne očekujete da će vam itko osporavati pravo vlasništva. U svakom slučaju, ako je vaš otac u posjedu te nekretnine još od 80-ih godina i ako mu pravo vlasništva nitko nikada nije osporavao, trebali biste riješiti zemljišnoknjižno stanje i upisati se kao vlasnik, ali nema razloga za strah da ćete ostati bez te nekretnine.

U članku 1. utvrdite da je dana tog i tog zaključen ugovor o najmu stana, u članku 2. utvrdite da sporazumno raskidate ugovor o najmu stana iz čl. 1. i da najamni odnos prestaje dana tog i tog, u čl. 3. da strane suglasno utvrđuju da nemaju nikakvih međusobnih potraživanja po osnovi ugovora iz čl. 1. Potpišete i pošaljete u Njemačku 2 primjerka, najmodavac potpiše i vrati vam jedan primjerak nazad. Vi nedvojbeno imate dokaze da ste se dogovorili o danu prestanka ugovora i vrlo vjerojatno biste uspjeli u sudskom postupku (pogotovo jer vam je vraćen polog što dokazuje da je najmodavac suglasan s prestankom ugovora), ali zašto izazivati spor ako nije potrebno. Samo mi nije jasno, ako je najmodavac prijavio najam Poreznoj upravi i plaćao porez, kako je odjavio najam s porezne ako ne postoji pisani raskid ugovora.

Ako je na izvatku upisan vaš OIB ne morate više ništa dirati. Vjerojatno ste napisali OIB u prijedlogu za uknjižbu, pa su ga prepisali od tamo. Sve je u redu, ne morate se ničega bojati, ugovor je sklopljen i ispunjen u cijelosti (vi ste platili kupoprodajnu cijenu, a prodavatelj vam je prenio vlasništvo stana) i sve je čisto.

Ne možete imati problema jer ste se već uknjižili i time postali vlasnik stana. Kada otplatite otkup stana izdat će vam se brisovno očitovanje kojim ćete samo brisati zalog koji je upisan u zemljišnoj knjizi. Kolegica vjerojatno ima problem da je prodavateljeva adresa različita u zemljišnoj knjizi i u ugovoru (a OIB-a nema), pa se zbog toga ne može uknjižiti. Taj problem može riješiti tako da prijedlogu za uknjižbu priloži uvjerenje o prebivalištu sa slijedom promjene adresa prodavatelja. Vama svakako savjetujem da, ako ste u zemljišnu knjigu upisani bez OIB-a, zatražite promjenu podataka u zemljišnoj knjizi na način da Vam se upiše OIB. To možete zatražiti na temelju uvjerenja o prebivalištu MUP-a ili na temelju ovjerene preslike osobne iskaznice (ako se radi o novoj osobnoj iskaznici na kojoj je naznačen OIB i adresa s kojom ste upisani u zemljišnu knjigu).

A tko vama garantira da je i najmodavac na svom ugovoru izbrisao stari i unio novi datum iseljenja? Teoretski, ako se radilo o ugovoru na određeno vrijeme (a čini mi se da je ako postoji datum iseljenja) on bi vas mogao tužiti za plaćanje najamnine sukladno ugovoru do datuma koji ste ugovorili, budući da ugovor nije službeno raskinut. Tada bi on dostavio svoj ugovor sa starim datumom, vi s novim datumom i on bi rekao da se vidi da ste na tom ugovoru koji ste vi dostavili naknadno sami izvršili prepravke. Trebali biste sastaviti sporazumni raskid ugovora i obojica potpisati taj raskid, da budete sigurni da neće biti nikakvih posljedica. Agencija nema nikakve veze s tim, agencija samo posreduje u pronalasku najmoprimaca po nalogu najmodavca. Raskid ugovora nije izvršen time što je on ''obavijestio agenciju''.

Trebali biste napraviti ugovor o zajmu solemniziran (potvrđen) po javnom bilježniku, a koji sadrži ovršnu klauzulu (odredbu prema kojoj se na temelju tog ugovora može provesti ovrha na imovini zajmoprimca u slučaju nevraćanja zajma). Također, kao dodatno osiguranje da ćete se imati od kuda naplatiti, tim ugovorom možete osnovati založno pravo na nekretnini zajmoprimca. Vaš prijedlog (da steknete pravo vlasništva temeljem ugovora o zajmu) nije moguć, odnosno nije moguć toliko jednostavno kao što ste napisali. Moguće je da umjesto založnog prava osnujete fiduciju (u tom slučaju se vi odmah upisujete kao vlasnik uz zabilježbu da je prijenos vlasništva izvršen radi osiguranja novčane tražbine) i kod fiducije u određenim slučajevima možete steći (puno) pravo vlasništva u slučaju neplaćanja duga. Prvenstveno morate dogovoriti sa zajmoprimcem na koje osiguranje on pristaje (odnosno hoće li vam dati založno pravo ili fiduciju, na kojoj nekretnini i pristaje li da se radi solemnizacija ugovora o zajmu). Ako vam zajmoprimac ne želi dati nikakvo osiguranje i uvjerava vas da će sve biti u redu i bez toga, to vam je već određeni znak da može doći do problema kasnije, pa inzistirajte na nekakvom osiguranju svoje tražbine. Bilo bi dobro da vam ugovor sastavlja odvjetnik (u tom slučaju se radi solemnizacija) ili, ukoliko sve uspijete dogovoriti sami sa zajmoprimcem, javni bilježnik (u kojem slučaju će ugovor biti sastavljen u formi javnobilježničkog akta).

Otiđite na FINA-u i zatražite ispis svih evidentiranih osnova za plaćanje (''blokada'') po vašim računima. Na ispisu ćete vidjeti za koji iznos vam je od strane banke i dalje blokiran račun. Ako smatrate da ste platili cjelokupni dug koji ste imali otiđite u banku s ispisom FINA-e i potvrdama uplata te tražite informaciju o tome zašto vam je račun i dalje blokiran. Pretpostavljam da je jedan dio duga još uvijek evidentiran na FINA-i, vjerojatno zbog troškova i kamata, ali više ćete znati ako na FINA-i uzmete ispis svih blokada po vašim računima.

Obavijestite Hrvatsku odvjetničku komoru o ovakvom postupanju odvjetnika, posebno ako imate bilo kakve dokaze toga da ste bili 6 puta kod tog odvjetnika i da vas je savjetovao u tom predmetu (npr. e-mailove koje ste mu slali ili on vama). Ovo je čisto kršenje Kodeksa odvjetničke etike i, ako mu se vaša žena obratila prije vas, trebao vas je obavijestiti o tome iste sekunde kada je saznao da protiv nje pokrećete postupak i reći vam da vas ne može on zastupati.