LjuboZG

Možete istovremeno napraviti sporazumni raskid ugovora o darovanju i zaključiti ugovor o doživotnom uzdržavanju. Što se tiče pravnih učinaka, temeljem sporazumnog raskida ugovora o darovanju će nekretnina biti vraćena u vlasništvo prijašnjeg vlasnika (darovatelja), a sklapanjem ugovora o doživotnom uzdržavanju nastaju nove obveze (uzdržavanje) i nekretnina (ponovno) prelazi u vlasništvo davatelja uzdržavanja tek u trenutku smrti primatelja uzdržavanja.

Na stranici http://e-predmet.pravosudje.hr/ izaberite odgovarajući sud i upišite pod predmet K-XYZ/xxxx (npr. 2018). Vidjet ćete sve radnje u tom predmetu, inicijale okrivljenika te oznaku kaznenog djela zbog kojeg se postupak vodi. Ako inicijali okrivljenika ne odgovaraju vama bliskoj osobi, tada je ona vjerojatno pozvana kao svjedok, a nije okrivljenik u tom postupku.

Javni bilježnici u pravilu zatraže podatke o imovini ostavitelja, ali preporučam da na ostavinsku raspravu donesete izvadak iz zemljišne knjige i za taj stan. Ako je vaš otac bio u braku s vašom majkom, suvlasnički dio se dijeli na svu trojicu po 1/3 (dakle, svaki će naslijediti 1/18 stana, a 15/18 će ostati upisano na baku). Na ostavinskoj raspravi je moguće i sklapanje nasljedničkog sporazuma kojim regulirate podjelu imovine na drugačiji način, a moguće je i da se otac odrekne nasljedstva u vašu korist.

Nazovite pisarnicu suda 2-3 dana ranije, recite da imate punomoć, da dolazite na jedan dan i zamolite da Vas spis čeka u pisarnici taj dan kad dolazite. Ovako, ako samo uletite na sud bez najave, a spis nije u pisarnici, nego kod suca, postoji mogućnost da ćete duže vremena čekati da ga donesu.

Iako se u ovom konkretnom slučaju niti rok ne mijenja jer se radi o teretnom raspolaganju među krvnim srodnicima. Jednogodišnji rok vrijedi samo za naplatno raspolaganje koje nije učinjeno među bliskim osobama iz čl. 67. st. 2. ZOO-a. Dakle, kod pobijanja pravne radnje dužnika - ugovora o dosmrtnom uzdržavanju zaključenog između oca i sina - rok je tri godine. Oko tog roka je u praksi bilo dosta problema, ali se iskristaliziralo nakon odluka Vrhovnog suda Rev-1388/12 i Rev-324/08.

Što se tiče zabilježbe ovrhe Hypo leasinga, potrebno je utvrditi u kojoj je fazi ovršni postupak. Ako ste dugovanje otplatili (vi ili raniji vlasnik), možda je doneseno rješenje o obustavi ovrhe, ali nije brisana zabilježba u zemljišnoj knjizi. Prvi korak vam je svakako da utvrdite je li taj ovršni postupak i dalje aktivan. Što se tiče zaloga Hypo banke, ukoliko ste kredit otplatili, zatražite da vam izdaju brisovno očitovanje na temelju kojega ćete brisati uknjiženo založno pravo. Ako ste i dalje dužni i Hypo leasingu i Hyplo banci, onda vam je najbolji mogući savjet već dao virtalni - platite dugovanja.

Zacrnite osobne podatke iz ugovora (da ga baš javno ne objavljujete) i ovdje objavite ugovor, pa ćemo pogledati.

Vjerojatno je bila vidljiva plomba, inače ne bi taj predmet bio proveden prije Vašeg. Ako možete dokazati da je ugovor sastavljao javni bilježnik, postoji mogućnost naknade štete od javnog bilježnika. To će po meni biti moguće dokazati isključivo ako je ugovor sastavljen u obliku javnobilježničkog akta ili ako raspolažete e-mailom bilježnika koji Vam je ugovor dostavio, a u kojem e-mailu izričito piše ''ja sam sastavio ugovor''. Vaš obveznopravni zahtjev prema prodavateljici za povrat isplaćene kupoprodajne cijene nije u zastari, ali Vam svakako savjetujem da se s rješavanjem ovog problema počnete baviti čim prije!

Bilježnik uopće ne bi smio sastavljati privatne isprave, pa bi to (ako ugovor nekim slučajem nije bio sastavljen u formi javnobilježničkog akta, što sumnjam) bila njegova jedina greška. Sami ste napisali da je u trenutku kad je ugovor sastavljan stanje u gruntovnici bilo čisto, dakle tko god da je pisao ugovor najvjerojatnije nije mogao znati da će se nešto promijeniti u sljedećih deset dana. Ako javni bilježnik ugovor nije pisao (a teško ćete dokazati da je bilježnik pisao ugovor) već je samo ovjerio potpis prodavatelja na ugovoru, javni bilježnik ne odgovara za sadržaj isprave te nije uopće dužan provjeravati stanje u zemljišnoj knjizi. E sad, nemojte se ljutiti, ali Vi ste napravili grešku kad ste čekali 10 dana s podnošenjem prijedloga za uknjižbu prava vlasništva. Ono što vidim kao najizgledniju opciju je raskid kupoprodajnog ugovora i tužba radi povrata kupoprodajne cijene koju ste platili. Svakako savjetujem da angažirate odvjetnika da detaljno pogleda predmet i cjelokupnu kronologiju događaja i zastupa Vas u raskidu i parnici.

Isprike, Potočnica je u pravu.

Ne, također na razmjerni, samo bi ranije stekla pravo koristiti godišnji odmor. Ako radnik ne radi cijelu godinu, uvijek ima pravo na razmjerni godišnji odmor.

Postoji još jedna mogućnost koja nije usko vezana za pobijanje pravnih radnji dužnika, ali može pomoći. U praksi se kod ovakvih darovnih ugovora kojima je cilj samo izbjegavanje plaćanja zna dogoditi da darovatelj ne preda posjed obdareniku, već ga zadrži za sebe. U tom slučaju ugovor o darovanju mora biti zaključen u formi javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave, što ljudi često zaborave. Dakle, ukoliko ugovor o darovanju nije zaključen u navedenoj formi, a darovatelj je i dalje u posjedu nekretnina, takav ugovor o darovanju je ništetan i svatko sa pravnim interesom (a stava sam da vjerovnik ima pravni interes neovisno o mogućnosti pobijanja ugovora kvazipaulijanskom tužbom) može podnijeti tužbu na utvrđenje ugovora o darovanju ništetnim. Što se tiče ovog dijela je li darovatelj znao ili nije da nanosi štetu vjerovniku, slažem se sa stavom koji je iznio Spitfire da se radi o neoborivoj zakonskoj presumpciji, za razliku od primjerice naplatnog raspolaganja između članova obitelji kada je ta presumpcija oboriva. Nadalje, tražbina naknade imovinske štete dospijeva na dan kad je šteta nastala, dok tražbina neimovinske štete dospijeva na dan podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe. Vjerovnik može podnijeti tužbu radi pobijanja pravnih radnji već u onom trenutku kad može odrediti točan iznos svoje tražbine (budući da ga mora navesti u tužbi). Konačno, da budete sigurni, rok za pobijanje računajte od dana kada je ugovor sklopljen, a ne od dana kada je proveden na gruntovnici.

Nužnog nasljednika oporučitelj mora izrijekom isključiti. Dakle, ako to oporučitelj nije napravio, ne možete nužnom nasljedniku osnovano osporavati pravo na nužni dio.

Djelatnica ima pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora za 2017. g. (čl. 77. i 78. Zakona o radu), a može ga koristiti do 30.06.2018. g. (čl. 84. Zakona o radu)

Presudom se rješenje o ovrsi (odnosno platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi) ili održava na snazi (djelomično ili u cijelosti) ili ukida. Dakle, presudom kojom se rješenje o ovrsi održava na snazi obuhvaćeni su troškovi glavnice, kamata i javnobilježnički troškovi (odnosno sve što je navedeno u rješenju o ovrsi). Dodatno morate tražiti isključivo naknadu parničnog troška. Budući da vas ne zastupa odvjetnik, imat ćete samo parnični trošak pristojbe na presudu i eventualno trošak vještačenja, ukoliko neko vještačenje bude provedeno u postupku. Parnični trošak ćete tražiti nakon zaključenja glavne rasprave u tom postupku, tako da vam je u ovoj fazi očitovanja na prigovor dovoljno da podnesak završite riječima ''tužitelj predlaže da naslovni sud usvoji tužbeni zahtjev te tuženiku naloži naknaditi tužitelju trošak ovog parničnog postupka''.

Članak 13. t. 7. se odnosi isključivo na ugovore o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, dok vi imate situaciju ugovora o darovanju koji je, kao što sam i napisao, reguliran čl. 15. t. 1. Zakona o porezu na promet nekretnina.

Zakon o porezu na promet nekretnina: Članak 15. Porez na promet nekretnina pri nasljeđivanju, darovanju i drugom stjecanju nekretnina bez naknade ne plaćaju: 1. bračni drug, potomci i preci koji čine uspravnu liniju te posvojenici i posvojitelji koji su u tom odnosu s umrlim ili darovateljem 2. pravne i fizičke osobe kojima Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave daruje, odnosno daje nekretnine bez naknade radi odštete ili iz drugih razloga u svezi s Domovinskim ratom 3. bivši bračni drugovi kada uređuju svoje imovinske odnose. Ako nekretninu zaista i predajete u posjed majci, onda to morate navesti u ugovoru te je dovoljno da na tom ugovoru o darovanju vi ovjerite svoj potpis. Ako nekretninu samo formalno darujete majci, a u posjedu ćete i dalje ostati vi, onda je potrebno sastaviti ugovor u obliku solemnizirane privatne isprave ili javnobilježničkog akta. Pripazite samo ako majci darujete nekretninu kako biste izbjegli da vam na nekretninu sjedne neka ovrha, budući da vjerovnik može u roku od tri godine od tog darovanja tužiti i vas i majku za pobijanje pravnih radnji dužnika, pa će se moći naplatiti iz te nekretnine bez obzira na učinjeno darovanje.

Na toj nekretnini je relativno rijetka situacija da su suvlasnici upisani u suvlasničkim udjelima koji imaju različite nazivnike. Kada biste zbrojili sve suvlasničke udjele, oni bi trebali dati jedno cijelo (1/1). Suvlasništvo zapravo znači da ste vi svi, u određenim udjelima, suvlasnici na toj zemlji. Dakle, dok se ne provede razvrgnuće suvlasništva, nitko od vas ne zna koja je zk. čestica ili dio zk. čestice njegov, već ste svi suvlasnici svakog četvornog metra svih čestica. Moj prijedlog je da, kad se vratite u Hrvatsku, obiđete svu tu zemlju da vidite postoje li određene čestice koje već više od 20 godina obrađuje isključivo Vaša obitelj. U odnosu na te čestice možete podnijeti tužbu radi utvrđenja prava vlasništva protiv ostalih suvlasnika upisanih u zk. uložak (odnosno njihovih nasljednika ako su umrli). U odnosu na ostale čestice možete podnijeti prijedlog radi razvrgnuća suvlasništva, pa da se sva zemlja podijeli među suvlasnicima na način da svakom pripadne točno određena čestica ili dio čestice. Radi pregleda dokumentacije, detaljnijeg savjetovanja i zastupanja u tim postupcima svakako savjetujem da angažirate odvjetnika, i to po mogućnosti nekog lokalnog odvjetnika.

Ostali nisu navedeni jer je ovo rješenje kojim se Vama i bratu dozvoljava uknjižba na suvlasničkom dijelu koji je ranije pripadao vašem ocu te takvo rješenje nema nikakvog utjecaja na ostale suvlasnike i suvlasničke udjele. Potrebno je pribaviti izvadak iz zemljišne knjige za oba zemljišnoknjižna uloška, te ćete u izvatku vidjeti tko je sve upisan kao suvlasnik. Za to ne morate čekati dokazak u Hrvatsku, budući da neslužbeni izvadak možete naći i preko Interneta na stranici https://oss.uredjenazemlja.hr/public/lrServices.jsp?action=publicLdbExtract

Da, kao što sam izvorno i rekao. Vaš otac nije bio vlasnik cijelih nekretnina nego suvlasnik u 192/768 dijela u jednom zk.ul. te suvlasnik u 25/4800 dijela u drugom zk.ul. Dakle, vi niste nasljedili 1/3 nekretnine, već 1/3 suvlasničkog dijela vašeg pokojnog oca. E sad, ako te nekretnine Vaša obitelj samostalno koristi (obrađuje ili na neki drugi način) duži vremenski period (20 godina) te ako to možete dokazati svjedocima, postoji mogućnost podnošenja tužbe radi utvrđenja prava vlasništva protiv svih ostalih osoba koje su kao suvlasnici upisani u tim zk ulošcima. Osim toga, provjerite tko su ostale osobe koje su upisane kao suvlasnici, lako je moguće da je to također netko od Vaših predaka te da te nekretnine nisu unesene u rješenje o nasljeđivanju iza tog pretka, a da biste vi također bili nasljednik iza te osobe (npr. ako je kao suvlasnik možda upisan Vaš djed).

Ne mogu biti siguran, ali čini mi se po ovome što ste napisali da Vaš otac nije bio vlasnik te zemlje 1/1 nego je u zemljišnoj knjizi bio upisan kao suvlasnik u određenom dijelu. Zbog toga prilikom uknjižbe brata i vas nije bilo moguće upisati jednostavno 1/3 i 2/3 dijela, već je suvlasnički udio koji je bio upisan na Vašeg oca podijeljen na vas dvojicu. Predlažem da slikate rješenje o nasljeđivanju ili povijesni izvadak iz zemljišne knjige za te čestice (zacrnite osobne podatke da ih javno ne objavljujete) i da ih priložite svojoj poruci. Vjerojatno ćemo onda biti malo pametniji.

Troškovi ovrhe nisu novčana kazna i za njih nasljednici odgovaraju do visine nasljeđene imovine

Ako smatrate da Vam je ovršenik, odnosno sada tuženik, dužan platiti cijeli iznos, onda u odgovoru na prigovor iznosite činjenice i dokaze kojima će se utvrditi visina cijelog potraživanja (osnova je očito nesporna), bez obzira što biste pristali samo na pola. Tuženika kontaktirajte neposredno, izvan sudskog postupka, po mogućnosti telefonom ili osobno (da ne ostane pisani trag kojim kasnije može ''mahati'' u sudskom postupku, ako se ne uspijete nagoditi) i ponudite mu sklapanje nagodbe kojom će se on obvezati platiti iznos koji dogovorite, a vi odustati od ostatka potraživanja. Onda ili pričekajte pripremno ročište, pa nagodbu zaključite na ročištu ili nazovite suca i dogovorite s njim termin kada možete doći s tuženikom zaključiti sudsku nagodbu. Dakle, ni u kojem slučaju nemojte u odgovoru na prigovor pisati da biste vi pristali na pola iznosa ili nešto slično, jer bi vam to moglo zakomplicirati postupak ako se ne uspijete nagoditi.

Vama je potreban odvjetnik iz Slovenije, budući da naši mogu zastupati u Sloveniji samo ako su i tamo upisani u njihovu komoru, što nije čest slučaj.

Pa je li to trgovačko društvo uopće obveznik dostave informacija prema Zakonu o pravu na pristup informacijama? Druga stvar, vas nitko osim suda ne može tražiti dostavu dokumentacije, već isključivo informacije kojom raspolažete.