Jack Butler

30-60 dana. U rješenju o provođenju vještačenja određen je rok u kojem vještak treba napraviti nalaz. Obično bude u tom roku.

Vaš stan, vaš novac od prodaje. Niste mu dužni ništa dati.

Predstavljamo ovim putem udrugu "Dudeki".
Udruga se bavi zaštitom prava očeva i djece u obitelji.
Udruga "Dudeki" je već postojala više od 10 godina, ali je ponovno obnovljena te je aktivno krenula s radom.
 
Udruga pruža savjetodavnu i pravnu pomoć članovima i zainteresiranim građanima, zagovara dosljedno poštivanje zakonskih i sudskih odluka u postupku razvoda braka te potiče druženje članova i djece s ciljem razmjene iskustava. Dudeki su ostvarili kvalitetnu suradnju s odvjetničkim timom, no također i s timom liječnika psihologa, psihijatra i drugih zdravstvenih djelatnika kada je riječ o provođenju obavezne psihosocijalne terapije.
 
https://dudeki-udruga.webnode.hr/
 

Dionice se ne moraju prodati.
Supruga nema pravo na novčanu vrijednost dionica nego na pola dionica. Ako ih je recimo 50, njezinih je 25. Ako ih ona želi prodati, neka ih proda.

Različite stvari.
Članak iz Zakona o porezu na dohodak oporezuje vrijednost nekretine kao dohodak i oporezuje darovatelja porezom na dohodak po tamo propisanim stopama, odnosno 24% ili 36%. Obveznik poreza je osoba koja daruje ili prodaje nekretinu. Predmet oporezivanja je dohodak.
Porez na promet nekretnina iznosi 3% i obično tereti stjecatelja i mislim da se pitanje odnosilo na ovaj porez. Tu mora proteći 3 godine od stjecanja nekretine do njezinog daljnjeg otuđenja. Za slučaj otuđenja prije proteka 3 godine, tada obveza plaćanja poreza na promet nekretnina tereti otuđitelja. Ovdje je predmet oporezivanja promet nekretnine koji će nadam se ukinuti s početkom 2021. kako su i obećali.

Možete tako da bi izbjegli plaćanje poreza, ali vam majka ne može darovati prije proteka 3 godine od dana kada je ona stekla nekretninu. Primjera ugovora o darovanju nekretnine ima hrpa na internetu.

Dionice se ne moraju prodati.
Supruga nema pravo na novčanu vrijednost dionica nego na pola dionica. Ako ih je recimo 50, njezinih je 25. Ako ih ona želi prodati, neka ih proda.

Ako šteta nastane od nepoznatog ili neosiguranog vozila, HUO ne pokriva štetu na vozilu, odnosno imovinsku štetu, nego samo neimovinsku štetu odnosno ozljede. 
Nemojte se HUO-u uopće obraćati.
Obratite se HAC-u i vidite možete li pribaviti snimke nadzornih kamera kako bi identificirali vozilo s kojeg je pao teret.

Na temelju napisanog, ja se ne bih baš upuštao u parnicu. Ne vidim zašto bi bila obveza hitne da uz svakog tko dođe na hitnu mora biti netko iz bolnice. Ljudi dođu na hitnu pa ovisno o slučaju znaju čekati i po nekoliko sati.  Također, nije razvidno da li je osoba bila zaprimljena, odnosno da li je počela obrada ili je jednostavno odšetala iz čekaonice dok je čekala.
Druga stvar bi po meni bila da je osoba zaprimljena zbog psihičkih tegoba i da je doktorima na hitnoj ili kad su došli po nju vozilom napomenuto to s tim da bi psihički problema morali biti žešći i jasno vidljivi. Ako nitko iz obitelji nije primijetio da bi osoba mogla odšetati i pasti ili skočiti s visine, zašto bi to trebali znati doktori ako osoba nije ni primljena  s nekim psihičkim dijagnozama koje bi upućivale na  suicid možda ili na ni sam ne znam šta? "Slabost" nije indikacija da će netko pasti s visine ili se možda baciti.
 
Bez detaljnijeg utvrđivanja činjenica i posebno pregledavanja medicinske dokumentacije prije nezgode, više ne mogu reći. Također, vjerojatno je i policija napravila nekakav uviđaj i službene bilješke pa bi i njih trebalo vidjeti.

Ne. Sudovanje u dva stupnja je pravilo. Po meni je prijašnje rješenje bilo upitno jer je postojala nejednakost među strankama ovisno o VPS-u, odnosno neki su imali pravo na redovnu reviziju, a neki ne samo zato što je njihov zahtjev bio manje vrijednosti. Sadašnje rješenje je po meni puno bolje. uvijek je netko izigran kod izmjene bilo kojeg zakona, a posebno postupovnog. Bitno je da nisi izgubio pravo na pristup Vrhovnom sudu, a Ustavnom se uvijek možeš obratiti.

Stan je njegov i ako ga on proda i pare su isto njegove.
Nemaš pravo na dio novca od eventualne prodaje stana.

Četvoro djece ste napustili i sad ne bi dali ništa za njihovo uzdržavanje? Toliko koliko su vama odredili muškarcima uzmu za jedno dijete bez obzira na primanja .

1. Ne možete koristiti njegove kreditne ili debitne kartice 
2. Ne, ali nećete moći registrirati auto kad dođe vrijeme
3. Možda. Treba vidjeti Zakon o mirovinskom osiguranju

Civilizirano društvo trpi stavljanje nekog interesa ispred nekog drugog interesa do određene točke. Ono što se u RH dogodilo je daleko iza te točke. Tim više jer postoje mehanizmi da se to moglo napraviti na zakonit način. Brzina reakcije pritom nije od važnosti jer se isto u RH moglo napraviti istom brzinom i na zakonit način. Kako svi moderni pravni sustavi nisu stvoreni sami od sebe već baštine tradiciju koja počinje zajedno s postankom čovjeka i zakona napisanih na kamenim i glinenim pločama i predstavljaju samo nastavak toga, ono što se u RH dogodilo pravno predstavlja osobito tešku povredu načela vladavine prava, koja je u Ustavu RH opisana kao jedna od najviših vrednota ustavnog poretka.
Vladavina prava je osigurač protiv nastanka totalitarnog režima.  Kroz ljudsku povijest totalitarni režimi su bili normalna pojava i sloboda pojedinca relativno nov fenomen. Najmnogoljudnija zemlja na svijetu danas, negira ljudska prava. Arapski svijet negira prava žena. U Africi nema niti jedne iole uređene zemlje. Tek u 20. stoljeću zemlje, ne sve, usuglasile su se da je sloboda ljudsko pravo. U zabludi je onaj koji misli da je danas pojava totalitarnog režima nemoguća jer je koncept slobode u ljudskoj povijesti realno nova stvar. Od Hamurabijevog Zakonika do danas prošlo je gotovo 4.000 godina i sloboda je kao ljudsko pravo proglašena tek prije 72 godine. Vladavina prava osigurava da sloboda kao ljudsko pravo ne postane samo jedan od oblika uređenja ljudskog društva u njegovom razvoju, već trajno stanje. Vladavina prava osigurava da ljudima ne vlada čovjek.
Ona postoji za slučaj da ljudi pomisle da je sloboda produkt zdravog razuma. Jer nije.
Pametan čovjek, i jedan od najzaslužnijih za raspad SSSR-a i komunizma u Europi uopće, rekao je kako sloboda nikad nije više od jedne generacije udaljena od izumiranja. Slobodu ne prenosimo genima na našu djecu. Za slobodu se treba boriti, istu čuvati i prenositi djeci da čine isto.
"Fiat iustitia et pereat mundus." - Neka se vrši pravda, makar propao svijet. Ili "Fīat jūstitia ruat cælum" - Nek bude pravda, makar se nebo srušilo. Ova načela rimskih pravnika starija od samog Isusa, ugrađena su u pravne sustave zapadne civilizacije. Čak i islamski pravni sustav od svojeg nastanka ima ovo načelo formulirano, tada na način, da niti kalif nije iznad zakona, pa smo svjedoci kakvo je stanje ljudskog društva i ljudskih prava tamo.
Izigravanje ili zaobilaženje načela vladavine prava kako nekom paše, čak i iz dobrih namjera, SVAKI PUT LJUDSKOJ POVIJESTI dovelo je do više mrtvih, porobljenih i obespravljenih ljudi nego što ih je ijedan virus u povijesti ubio.

Civilizirano društvo trpi stavljanje nekog interesa ispred nekog drugog interesa do određene točke. Ono što se u RH dogodilo je daleko iza te točke. Tim više jer postoje mehanizmi da se to moglo napraviti na zakonit način. Brzina reakcije pritom nije od važnosti jer se isto u RH moglo napraviti istom brzinom i na zakonit način. Kako svi moderni pravni sustavi nisu stvoreni sami od sebe već baštine tradiciju koja počinje zajedno s postankom čovjeka i zakona napisanih na kamenim i glinenim pločama i predstavljaju samo nastavak toga, ono što se u RH dogodilo pravno predstavlja osobito tešku povredu načela vladavine prava, koja je u Ustavu RH opisana kao jedna od najviših vrednota ustavnog poretka.
Vladavina prava je osigurač protiv nastanka totalitarnog režima.  Kroz ljudsku povijest totalitarni režimi su bili normalna pojava i sloboda pojedinca relativno nov fenomen. Najmnogoljudnija zemlja na svijetu danas, negira ljudska prava. Arapski svijet negira prava žena. U Africi nema niti jedne iole uređene zemlje. Tek u 20. stoljeću zemlje, ne sve, usuglasile su se da je sloboda ljudsko pravo. U zabludi je onaj koji misli da je danas pojava totalitarnog režima nemoguća jer je koncept slobode u ljudskoj povijesti realno nova stvar. Od Hamurabijevog Zakonika do danas prošlo je gotovo 4.000 godina i sloboda je kao ljudsko pravo proglašena tek prije 72 godine. Vladavina prava osigurava da sloboda kao ljudsko pravo ne postane samo jedan od oblika uređenja ljudskog društva u njegovom razvoju, već trajno stanje. Vladavina prava osigurava da ljudima ne vlada čovjek.
Ona postoji za slučaj da ljudi pomisle da je sloboda produkt zdravog razuma. Jer nije.
Pametan čovjek, i jedan od najzaslužnijih za raspad SSSR-a i komunizma u Europi uopće, rekao je kako sloboda nikad nije više od jedne generacije udaljena od izumiranja. Slobodu ne prenosimo genima na našu djecu. Za slobodu se treba boriti, istu čuvati i prenositi djeci da čine isto.
"Fiat iustitia et pereat mundus." - Neka se vrši pravda, makar propao svijet. Ili "Fīat jūstitia ruat cælum" - Nek bude pravda, makar se nebo srušilo. Ova načela rimskih pravnika starija od samog Isusa, ugrađena su u pravne sustave zapadne civilizacije. Čak i islamski pravni sustav od svojeg nastanka ima ovo načelo formulirano, tada na način, da niti kalif nije iznad zakona, pa smo svjedoci kakvo je stanje ljudskog društva i ljudskih prava tamo.
Izigravanje ili zaobilaženje načela vladavine prava kako nekom paše, čak i iz dobrih namjera, SVAKI PUT LJUDSKOJ POVIJESTI dovelo je do više mrtvih, porobljenih i obespravljenih ljudi nego što ih je ijedan virus u povijesti ubio.

Ograničenja koja su sada na snazi donesenim Odlukama, nisu prethodno ugrađena u zakone. Da jesu, ista bi se donosila ovlaštenjem iz čl. 47. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti jer je tamo propisana ta mogućnost.
 
Sabor propisuje pod kojim uvjetima se neko pravo ostvaruje, međutim ne prepušta izvršnoj vlasti donošenje nekih ad hoc rješenja kojima se dira u ta prava. Po meni, u pravnoj državi odredbom koja omogućuje "donošenje drugih mjera" iz čl. 47. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, Takvom odlukom Sabor sigurno nije razriješio ruke izvršnoj vlasti.
Pročitao sam sve Narodne novine od početka veljače i sve dopune zakona su se odnosile na ekonomsko-porezne odnose (izmjena zakona o dohotku, rodiljnim naknadama i sl.)
 
Izmjenama Zakona o obrani, unazad nekoliko godina termin "Izvanredno stanje" ne postoji u pravnom sustavu RH niti tko ga proglašava.
 
Kada sabor odlučuje o ograničenju ustavnih prava, odlučuje 2/3 većinom. Niti čl. 17. Ustava ne spominje proglašavanje izvanrednog stanja.
 
Puno hvala 
 
Hvala vitralni!
 
Pročitao sam članak na ius info i barem 1 sudac Ustavnog suda se slaže sa mnom.
 
Ako smijem, uvažavajući argumente kolege Spitfire, prijepor je ovaj:
Da li su Odluke stožera, odnosno mogućnost njihova donošenja sa sadržajem kojeg imaju, već bile ugrađene u pravni sustav RH, odnosno da li ovlast za njihovo donošenje, kako od njih kao donositelja tako i njihov sadržaj, proizlaze iz zakona koji su na snazi.
 
Po meni ne jer za njihovo donošenje ne bi onda bila potrebna dopuna Zakona o sustavu civilne zaštite (čl. 22.a) te bi svaka Odluka bila donesena pozivom na neki zakon koji tu mjeru dozvoljava. Npr. da su odluke donesene temeljem čl. 22.a i, recimo čl. 47. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. Ili recimo, a u slučaju zabrane rada trgovina, temeljem nekog čl. iz nekog zakona koji omogućava zatvaranje trgovina ili ograničavanje radnog vremena (to je možda Zakon o trgovini ako tamo postoji ta mogućnost) pa  se onda takva odluka donosi temeljem čl. 22.a i tog članka Zakona o trgovini koji to dopušta.
 
Po mojem mišljenju, to ovdje nije slučaj već je Stožer odluke donosio temeljem mišljenja ljudi u Stožeru šta bi bilo dobro napraviti u ovoj situaciji bez uporišta u zakonu. Ovako, izmjenom samo Zakona o sustavu civilne zaštite, stječe se dojam da imaju slobodne ruke što i kako napraviti. Ne sumnjajući u njihove dobre namjere, a gledajući samo s pravne strane, njihovo postupanje je neustavno i nezakonito.
 

Ustavno pravo se ne ograničava blanketnom normom jer predstavlja diskrecijsku odluku donositelja i onemogućava ustavnu kontrolu te odluke. Tim tumačenjem pojedinac ne bi mogao podnijeti Ustavnu tužbu.
 
Prijedlog za ocjenu ustavnosti pišem od subote ujutro i napisao sam već dobar dio obrazloženja.

Ograničenja koja su sada na snazi donesenim Odlukama, nisu prethodno ugrađena u zakone. Da jesu, ista bi se donosila ovlaštenjem iz čl. 47. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti jer je tamo propisana ta mogućnost.
 
Sabor propisuje pod kojim uvjetima se neko pravo ostvaruje, međutim ne prepušta izvršnoj vlasti donošenje nekih ad hoc rješenja kojima se dira u ta prava. Po meni, u pravnoj državi odredbom koja omogućuje "donošenje drugih mjera" iz čl. 47. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, Takvom odlukom Sabor sigurno nije razriješio ruke izvršnoj vlasti.
Pročitao sam sve Narodne novine od početka veljače i sve dopune zakona su se odnosile na ekonomsko-porezne odnose (izmjena zakona o dohotku, rodiljnim naknadama i sl.)
 
Izmjenama Zakona o obrani, unazad nekoliko godina termin "Izvanredno stanje" ne postoji u pravnom sustavu RH niti tko ga proglašava.
 
Kada sabor odlučuje o ograničenju ustavnih prava, odlučuje 2/3 većinom. Niti čl. 17. Ustava ne spominje proglašavanje izvanrednog stanja.
 
Puno hvala 
 
Hvala vitralni!
 
Pročitao sam članak na ius info i barem 1 sudac Ustavnog suda se slaže sa mnom.
 
Ako smijem, uvažavajući argumente kolege Spitfire, prijepor je ovaj:
Da li su Odluke stožera, odnosno mogućnost njihova donošenja sa sadržajem kojeg imaju, već bile ugrađene u pravni sustav RH, odnosno da li ovlast za njihovo donošenje, kako od njih kao donositelja tako i njihov sadržaj, proizlaze iz zakona koji su na snazi.
 
Po meni ne jer za njihovo donošenje ne bi onda bila potrebna dopuna Zakona o sustavu civilne zaštite (čl. 22.a) te bi svaka Odluka bila donesena pozivom na neki zakon koji tu mjeru dozvoljava. Npr. da su odluke donesene temeljem čl. 22.a i, recimo čl. 47. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. Ili recimo, a u slučaju zabrane rada trgovina, temeljem nekog čl. iz nekog zakona koji omogućava zatvaranje trgovina ili ograničavanje radnog vremena (to je možda Zakon o trgovini ako tamo postoji ta mogućnost) pa  se onda takva odluka donosi temeljem čl. 22.a i tog članka Zakona o trgovini koji to dopušta.
 
Po mojem mišljenju, to ovdje nije slučaj već je Stožer odluke donosio temeljem mišljenja ljudi u Stožeru šta bi bilo dobro napraviti u ovoj situaciji bez uporišta u zakonu. Ovako, izmjenom samo Zakona o sustavu civilne zaštite, stječe se dojam da imaju slobodne ruke što i kako napraviti. Ne sumnjajući u njihove dobre namjere, a gledajući samo s pravne strane, njihovo postupanje je neustavno i nezakonito.
 

Nije bitno. Od poštenog stjecatelja ne može se tražiti vraćanje isplaćene pravične novčane naknade bilo da je riječ o primjeni ZOO/78 ili ZOO/05. Drugim riječima, za primjenu materijalnog prava nije bitno kada je bila isplata jer i stari i novi ZOO na isti način uređuju nemogućnost traženje povrata. Međutim, to se odnosi samo na glavnicu naknade nematerijalne, odnosno neimovinske štete, ali ne i na kamate.

To nije razlog za regres.

Zahtjev treba podnijeti HUO-u.

Zahtjev treba podnijeti HUO-u.

Točno. Ako je osiguratelj uspio s revizijom, može tražiti povrat svega što nije plaćeno s naslova neimovinske, odnosno u slučaju primjene starog ZOO-a nematerijalne, štete, ako tako glasi odluka VSRH.

Gotovo 100% sam siguran da ne traže iznos glavnice koji je  plaćen s naslova pravične novčane naknade već iznos kamata na tu glavnicu te iznos parničnog troška. Taj zahtjev je osnovan.

Gotovo 100% sam siguran da ne traže iznos glavnice koji je  plaćen s naslova pravične novčane naknade već iznos kamata na tu glavnicu te iznos parničnog troška. Taj zahtjev je osnovan.