grgurN

Nema na čemu.
Ukoliko poslodavac nastavi sa ovakvim postupanjem, tada povucite ovrhu sa Fine i ovršnim prijedlogom od suda tražite provođenje ovrhe u odnosu na poslodavca, a sve sukladno čl. 201. Ovršnog zakona.

Pošaljite dopis poslodavcu (preporučeno i sa povratnicom) da hitno postupi po zakonu i da prestane sa uplatom cijele plaće na zaštićeni račun. Ukoliko nastavi sa ovakvim dosadašnjim postupanjem, da ćete sukladno čl. 201. Ovršnog zakona, pokrenuti ovršni postupak protiv njega, jer je već propustio ustegnuti dužne obroke, a samim tim Vam je načinio i štetu. Tako da ćete u tom slučaju tražiti, da Vam dug i štetu naknadi upravo on koji se sa svojim ne postupanjem doveo u takav položaj.

U Vašem slučaju spis nije ni smio ići u arhivu. Taj prvi spis nije bio okončan da bi se dozvolio novi spis tj. novi sudski predmet na temelju istog duga. Zatim, prije donošenja ovog novog rješenja o ovrsi, trebalo je napraviti rekonstrukciju spisa. Pozovite se u žalbi na zastaru, i za taj dio ćete biti pozvani da ga dokažete u zasebnoj parnici. Ali se u žalbi pozovite i na to da ovrhovoditelj nije dokazao nemogućnost provedbe ovrhe na prethodnom predmetu ovrhe, i da zato tražite obustavu prema čl. 5. st. 3. Ovršnog zakona. Za ovaj drugi dio žalbe spis će biti upućen na Županijski sud i tu su Vam još veće šanse za uspjeh u sporu.

Ovdje kod Vas ima više kršenja zakona. Poslodavac je jednostavno, preuzeo ovlasti suda.
Najbolje Vam je da napravite tri podneska i preporučeno sa povratnicom da ih  šaljete – Vip-u, sudu i poslodavcu.
Prvi podnesak šaljite Vip-u i navedite da niste krivi, jer je izostala naplata po zadnjoj plaći, a sve radi samovolje poslodavca. Pa da ih molite, da i oni pozovu poslodavca da se hitno očituje i da hitno postupi po Ovršnom zakonu, a sve pod prijetnjom čl. 201. Ovršnog zakona (kao prilog im dostavite podnesak koji šaljete poslodavcu i obračun plaće).
Zatim drugi podnesak šaljite sudu, u njemu navedite poslovni broj iz Očevidnika, a s njim tražite da se postupak škz hitno obustavi sukladno čl. 72. st. 2. Ovršnog zakona, jer se po istoj ovršnoj ispravi naplaćuje kod poslodavca i to na način da se krši čl. 173. Ovršnog zakona, odnosno da poslodavac ne poštuje zakonski propisana ograničenja ovrhe tj. da u dogovoru sa ovrhovoditeljem usteže dogovorene iznose po osnovi plaće (kao prilog dostavite kopiju Očevidnika, kopiju obračuna plaće, dopis koji ste poslali Vip-u i dopis koji ste poslali poslodavcu). Također, navedite da tražite obustavu, jer Fina nema evidenciju da se po ovoj ovršnoj ispravi postupa od strane poslodavca, obzirom da je isti sva sredstva uplatio izravno na račun ovrhovoditelja. Te da će sve ovo ukoliko hitno ne dođe do obustave postupka, dovesti do dvostruke naplate po istoj tražbini i da ćete u tom slučaju svoja prava morati potraživati protuovrhom, a što za Vas predstavlja dodatni i teško ostvarivi trošak.
I treći dopis šaljite poslodavcu, kao prilog mu dostavite oba dopisa koja šaljete Vip-u i sudu, neka vidi da radi njegovog nezakonitog postupanja slijede posljedice od Vip-a i suda. U ovom podnesku ga tražite da hitno počne postupati po odredbama Ovršnog zakona i Zakona o provedbi ovrhe na novčani sredstvima tj. da je dužan poštivati red naplate po Očevidniku Fine, da je dužan poštivati čl. 173. po zadnjim izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (NN 173/17) obzirom da se radi o izmjenama koje se primjenjuju na sve postupke koji su u tijeku, pa tako i na njega. I da, slobodno mu najavite da ćete obavijestiti medije i zatražiti inspekcijski nadzor radi sustavnog kršenja zakona, a na štetu Vas kao ovršenika.

Zahtjev kojim tražite isplatu po osnovu uloženog morate dokazati vještačenjem,što će reči da uz iznošenje činjenica o ulaganju predlažete kao dokaz vještačenje u svrhu utvrđenja visine novčanog iznosa kojeg potražujete.

Nema koristi od odjavljivanja. Ovršni zakon dozvoljava ovrhovoditelju da predloži adresu na kojoj će se vršit pljenidba, a to ne mora biti niti adresa prebivališta, niti boravišta. 
 

Prvo u zemljišnim knjigama pogledajte što točno stoji u zabilježbi. Ovaj podatak bi Vas trebao odvesti do poslovnog broja spisa pod kojim sud vodi postupak ovrhe na nekretnini. Zatim od sud tražite uvid u taj spis, kao osoba koja ima pravni interes, odnosno kao vlasnik stana. Ako treba, tražite od osobe (sudac ili savjetnik) koja Vam vodi postupak da Vam se omogući uvid u spis. Jedino na ovaj način ćete doći do točnih informacija i uvida u stvarno stanje, a što Vam je nužno da bi znali što dalje poduzimati.
O zastari, ova bivša vlasnica može samo sanjati. Naime, nakon neuspjelih dražbi postupak ovrhe na nekretnini se obustavlja. Ali bez obzira na ovakvo stanje, tj. ako se nekretnina ne proda na dražbama, ovrhovoditelj može predložiti da se u njegovu korist zasnuje založno pravo na nekretnini radi osiguranja tražbine radi čije je naplate ovrha i određena. Prednosni red za naplatu takvoga založnog prava ovrhovoditelja računa se od dana stjecanja prava na namirenje. Uz to, obustava ovrhe ne sprječava pokretanje novoga ovršnoga postupka radi naplate iste tražbine na istoj nekretnini. 

Nasljeđivanje i darovanje nisu jedno te isto.
 
 
Prije svega treba imati na umu kako se radi o vrlo jakom pravu služnosti,ovo iz razloga što je nositelj plodouživanja ovlašten da se bez obzira na to kolike su mu potrebe služi poslužnom stvari u skladu s njezinom namjenom , da je posjeduje kao nesamostalni posjednik te je potpuno za sebe rabi, a njegov je i čisti prihod od čiste vrijednosti te stvari,što će reči da poslužnu stvar može dati u najam trećim osobama i za sebe ubirati najamninu.
Da stvar bude gora po vas,plodouživatelj može pravnim poslom prepustiti drugoj osobi izvršavanje svojih ovlasti, a vlasnik poslužne stvari mora trpjeti izvršavanje plodouživateljevih ovlasti na svojoj stvari, dok svoje pravo vlasništva smije izvršavati isključivo ako time ne vrijeđa plodouživateljevo pravo.

Netko bruto netko neto (većina)

Temeljem članka 3. i 11. Zakona o komunalnom gospodarstvu, Gradsko vijeće pojedinog grada, donosi odluku o obavljanju dimnjačarskih poslova, a kojom uređuje način obavljanja dimnjačarskih poslova, uvjete za dobivanje koncesije i slično. Potom koncesionar obavlja dimnjačarske poslove na temelju godišnjeg plana pregleda i čišćenja dimnjaka, a redoviti pregledi u svrhu održavanja dimnjaka provode se najmanje jedanput godišnje. Naravno, pri tome ste Vi kao korisnik usluge dužni koncesionaru omogućiti pregled i čišćenje dimnjaka. Ukoliko odbijete koristiti se uslugama ovlaštenog dimnjačara, slijedi novčana kazna u iznosu od 1.000,00 do 5.000,00 kuna.

Pitam Vas, jer ste malo pomiješali odredbe Zakona o otpisu dugova fizičkim osobama, sa odredbama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (one tek trebaju stupiti na snagu).
 
FINA je već obustavila provedbu ovrhe za sve dugove prema vjerovnicima iz I. grupe Zakona o otpisu dugova fizičkim osobama (otpisani su stupanjem zakona na snagu 21. srpnja 2018.), a u čl. 12. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (on tek treba stupiti na snagu) stoji da će Fina prestati postupati, ako se tražbina ne naplati u roku od 3. godine od primitka u Finu, a nakon što po toj osnovi nije bilo nikakvih naplata posljednjih 6. mjeseci i to uzastopno sa računa ovršenika. 

Sve ovo što ste naveli, oni su mogli urediti u ugovoru. Naime, Zakon o obveznim odnosima je dosta precizno uredio ovo pitanje. Osim što postoje izričito navedene tražbina koje se ne mogu ustupati, uz to dozvoljeno je da se i predmetnim ugovorom uglavi u posebnoj klauzuli (sporazum o necediranju) koji obvezuje vjerovnika da svoje tražbine prema dužniku ne smije uopće ustupiti tj. apsolutna zabrana ili da ih može ustupati, ali samo uz pristanak dužnika tj. relativna zabrana. Ali je problem u tome što ljudi potpisuju ugovor, ili da ga detaljno ne pročitaju, ili se nedovoljno informiraju, pa kasnije kada dug dođe na naplatu, nemaju pravno uporište za obranu od tvrtki kojima je ovo unosan posao.

Javi se odvjetniku XY, on ima više dobivenih prvostupanjskih presuda i požuri jer ti je rok 8 dana za prigovor,a počinju godišnji odmori.

Zakon o radu prekid rada vezuje za korištenje godišnjeg odmora radnika. Pa ako je prekid rada između dva radna odnosa duži od 8 dana, radnik stječe pravo na godišnji odmor tek nakon šest mjeseci neprekidnog rada, jer se prekid rada između dva radna odnosa koji je duži od 8 dana tretira kao da se osoba prvi put zaposlila. Tako da je najduži rok prekida rada između dva radna odnosa 8 dana, ako želite koristiti pravo na godišnji.
Kod mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, prekidi osiguranja ne nastaje samo ako s jednim danom prestaje radni odnos kod jednog poslodavca, a s drugim danom počinjete radni odnos kod drugog poslodavca, u protivnom duljina prekida nije bitna.

 

Nezaposlena osoba treba se u roku od 30 dana (od prestanka radnog odnosa) prijaviti nadležnom Hrvatskom zavodu za zapošljavanje i podnijeti zahtjev za novčanu naknadu. Od dokumenata možete priložiti zadnji ugovor o radu i obavijest o prestanku tog rada.

Nije tako strašno komplicirano, potrebno je samo malo prakse.
Radi se o digitalnom certifikatu kojeg izdaje Fina (e-kartica ili USB token). Ovako se osigurava anonimnost ponuditelja, jer nakon što uplatite jamčevinu, i nakon prijave za sudjelovanje u nekoj e-dražbi, Fina Vam kao ponuditelju daje identifikator pod kojim anonimno sudjelujete u dražbi (za svaku dražbu dobijete novi identifikator). 

Nema rokova za dostavljanje drugostupanjske odluke. Trebalo bi to napraviti u što kraćem vremenu od zaprimanja, ali sve ovisi o opterećenosti rada suda.
Iskoristi ste redovan pravni lijek tj. žalbu, ali je po njoj prvostupanjska odluka potvrđena. U upravnom postupku izvanredni pravni lijekovi su iznimka, pa evo link za jedan kvalitetan članka 
http://www.iusinfo.hr/DailyContent/Topical.aspx?id=14248
To je zato što su potvrdili prvostupanjsku presudu tj. slažu se s njom, pa nije čudno da su je prepisali jer zapravo tvrde isto.

U Narodnim novinama jučer su objavljene, izmjene i dopune Zakona o stečaju potrošača (stupaju na snagu od 1. siječnja 2019.)
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_07_67_1364.html

Prema ZORu nemate pravo na otpremninu. Da bi ostvarili pravo na otpremninu, potrebno je ispuniti tri uvjeta: Poslodavac otkazuje ugovor o radu, otkaz nije uvjetovan ponašanjem radnika i radnik je barem dvije godine neprekidno proveo u radu kod poslodavca koji otkazuje ugovor.

Svakako se obratite nadležnom Uredu državne uprave ili sindikatu, kako bi se evidentirali na listi kao zaposlenik koji želi zamijeniti mjesto rada, a sve s obzirom da oni vode ažurirane liste o takvim zaposlenicima.

Možda ste još u odnosu na ovaj dio, mogli tražiti temeljem čl. 65. st. 1. Ovršnog zakona odgodu provedbe ovrhe do okončanja postupka po žalbi. Naime, propisano je da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu (kod Vas je to da je majka naslijedila veći dug nego li imovinu po ostavini), ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ukoliko istovremeno postoji i neki od razloga iz st. 1. toč. 1. – 10. navedog članka OZ (kod Vas je to da ste izjavili žalbu). Ukratko, navedena odredba konkretno znači da sud može odgoditi ovrhu u slučaju kada su kumulativno ispunjeni uvjeti iz te odredbe, a kod Vas jesu oba.
 

Ovršna isprava uvijek postoji, ona se ne poništava. Kad je dug podmiren, postupak se obustavi, ali ovršna isprava se ne poništava ili bilo što slično tome.
Ništa ne možete tražiti Finu, jer Fina nema ovlasti postupati po podnescima ovršenika.
Pošaljite novom ovrhovoditelju dopis sa povratnicom i preporučeno. U istom ga tražite, da Vam sukladno čl. 62. Ovršnog zakona, žurno i to najkasnije u roku od osam dana, hitno povuku ovršnu ispravu iz reda naplate i ukoliko je bilo naplata po istoj da Vam vrate cjelokupan iznos koji im je plaćen tom novom blokadom računa na Fini. Upozorite ih kako je taj dug već podmiren i da je postupak temeljem toga obustavljen, pa da ukoliko ne postupe u ovom ostavljenom roku, da ćete pred sudom pokrenuti postupak za protuovrhu, a kojim ne samo da ćete vratiti novce koje su neosnovano prisilno ustegnuli putem Fine, već da ćete potraživati i zakonske zatezne kamatne stope na koje imate pravo po čl. 62. OZ, kao i posebnu naknadu u iznosu od 400,00 kn na koju imate pravo prema čl. 62. st. 3 OZ, obzirom da ste ih na ovaj način pozvali na povrat sredstava u roku od osam dana. I čuvajte povratnicu i primjerak ovog dopisa. 

Možete još samo provjeriti, što sve traže da se naplati, jer kako je dug kupljen, tako novi ovrhovoditelj ima pravo tražiti da mu podmirite glavnicu i kamate, ali nikako nema pravo na troškove koji su do sada nastali u postupku i koje je imao prijašnji ovrhovoditelj (on ih je platio kad se to od njega tražilo u postupku). Tako da si ovaj dug možete bar malo umanjiti za troškove postupka prijašnjeg ovrhovoditelja, jer na njih novi ovrhovoditelj apsolutno nema nikakvo pravo.

Bojim se da nije moguće, odnosno da kao redovan student ne možete biti uključeni u mjere aktivne politike zapošljavanja (stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa) tj. ne možete se koristiti pravima iz statusa nezaposlenosti (uvjet za ovo Vaše stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa je bio da ste nezaposlena osoba). E sad, pod pojmom nezaposlene osobe smatra se osoba koja je sposobna za rad (ili samo djelomično sposobna za rad), u životnoj dobi od 15 do 65. godina, te osoba koja nije u radnom odnosu, koje aktivno traži posao i koja nije redoviti učenik ili student. 

Ne znam crnogorski Ustav ali u njemu sigurno ne piše ništa o tumačima (domaćim ili stranim).
Zašto bi crnogorac doktor nauka znao hrvatski jezik bolje od nekoga iz hrvatske?