porezni nadzor

[kira]

Najavljen mi je porezni nadzor,,koliko godina se unatrag mogu gledati poslovne knjige, a sve u svezi zastrae prava na utvrđivanja porezne obveze od strane poreznog tijela,,

Hvala

lp

 

[Mario137]

Prije 20 minuta, kira je napisao:

Najavljen mi je porezni nadzor,,koliko godina se unatrag mogu gledati poslovne knjige, a sve u svezi zastrae prava na utvrđivanja porezne obveze od strane poreznog tijela,,

Hvala

lp

 

3 godine unatrag. Odredbe o zastari prava na utvrđivanje poreza su mijenjane od 1.1.2017. g. i sada postoji jedinstveni zastarni rok od 6 godina, međutim, prijelazne i završne odredbe sugeriraju da se primjenjuje za stranku povoljniji rok. 

U praksi malo kada ćete vidjeti da se porezni nadzor proteže kroz više od jedne godine, tako da je za očekivati da će vam gledati samo prethodnu godinu. 

Vjerojatno su vam se najavili telefonski, a uskoro ćete dobiI i pisanu obavijest o poreznom nadzoru i tu će pisati predmet nadzora i razdoblje. Naravno, oni to uvijek mogu proširiti. 

Napominjem da po OPZ-u imate pravo ispraviti predana izvješća do trenutka uručenja obavijesti o nadzoru. 

[kira]

Prije 24 minuta, Mario137 je napisao:

3 godine unatrag. Odredbe o zastari prava na utvrđivanje poreza su mijenjane od 1.1.2017. g. i sada postoji jedinstveni zastarni rok od 6 godina, međutim, prijelazne i završne odredbe sugeriraju da se primjenjuje za stranku povoljniji rok. 

U praksi malo kada ćete vidjeti da se porezni nadzor proteže kroz više od jedne godine, tako da je za očekivati da će vam gledati samo prethodnu godinu. 

Vjerojatno su vam se najavili telefonski, a uskoro ćete dobiI i pisanu obavijest o poreznom nadzoru i tu će pisati predmet nadzora i razdoblje. Naravno, oni to uvijek mogu proširiti. 

Napominjem da po OPZ-u imate pravo ispraviti predana izvješća do trenutka uručenja obavijesti o nadzoru. 

Hvala Vam lijepa na žurnom odgovoru i pojašnjenjima,,

Poduzeće koje imaju namjeru nadzirati, je unatrag tri godine u mirovanju,,,nema prometa, niti drugih poslovnih aktivnosti, ima  jednu nekretninu koju ne koristi u poslovne svrhe,,

lp

 

[Mario137]

Prije 11 minuta, kira je napisao:

Hvala Vam lijepa na žurnom odgovoru i pojašnjenjima,,

Poduzeće koje imaju namjeru nadzirati, je unatrag tri godine u mirovanju,,,nema prometa, niti drugih poslovnih aktivnosti, ima  jednu nekretninu koju ne koristi u poslovne svrhe,,

lp

 

U tom slučaju možebitni predmet nadzora može biti način korištenja te nekretnine.

Nadam se da navedenu nekretninu ne koriste vlasnici firme u privatne svrhe, jer porez na dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja nije lijepa stvar. Osim toga pitanje je da li je prilikom nabave nekretnine ili njene adaptacije korišten pretporez, kao i da li je za istu korištena amortizacija.

Vjerujem da porezno tijelo cilja na nešto od navedenog. 

 

[kira]

prije 5 sati , Mario137 je napisao:

U tom slučaju možebitni predmet nadzora može biti način korištenja te nekretnine.

Nadam se da navedenu nekretninu ne koriste vlasnici firme u privatne svrhe, jer porez na dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja nije lijepa stvar. Osim toga pitanje je da li je prilikom nabave nekretnine ili njene adaptacije korišten pretporez, kao i da li je za istu korištena amortizacija.

Vjerujem da porezno tijelo cilja na nešto od navedenog. 

 

Pretporez nije korišten,kao niti amortizacija, vlasnik je koristio, no ne znam kako, zapravo tamo nije prijavljen, tijekom godine cca tridest dana ali bez ikakve prijave uključivo i prijave boravka na turističkom uredu,,,s tim da poduzeće plaća članarinu TZ na ukupan prihod,,

lp

 

[Mario137]

U tom slučaju nejasno je zašto se uopće otvara nadzor...

[kira]

Još jednom hvala Vam na javljajnju,...moguće je da je nadzor usmjeren na ona pitanja koja ste prethodno sugerirali,,naime,vlasnik poduzeća je iz Austrije,..nekretnina je kupljena na poduzeće,,pa se eventualno sumnja da se sa istom radi,,zapravo iznajmljuje gostima,,tijekom sezone,,(gosti i sl..a nema nikakvih davnja,,mada u stvarnosti nije tako,,(ranije je bilo po novinama da se u RH s nekretninama inozemni vlasnika tako radi !!!?

No što bi dobro bilo napraviti u odnosu na vlasnika,,koji nekretninu zaista povremeno koristi,  osobno kao direktor društva(bez prijave na TZ ili policiju),,,a budući nema druge adrese u RH,..kako to urediti,dali primjerice ugovorom o najmu,,s prijavom na poreznu,,,pa onda plaćati porez na dohodak,,nelogično je da je poduzeće sa svojom nekretninom  i sjedištem na jednoj adresi a da direktor i vlasnik budu u obližnjem hotelu,,molim vaše mišljenje,,i savjet,,

lp

 

[Mario137]

prije 13 sati , kira je napisao:

oš jednom hvala Vam na javljajnju,...moguće je da je nadzor usmjeren na ona pitanja koja ste prethodno sugerirali,,naime,vlasnik poduzeća je iz Austrije,..nekretnina je kupljena na poduzeće,,pa se eventualno sumnja da se sa istom radi,,zapravo iznajmljuje gostima,,tijekom sezone,,(gosti i sl..a nema nikakvih davnja,,mada u stvarnosti nije tako,,(ranije je bilo po novinama da se u RH s nekretninama inozemni vlasnika tako radi !!!?

Nejasno je kako porezno tijelo namjerava naknadno izvesti dokaze za tako nešto (ako ih već na posjeduje u toj formi. Takvo nešto bi trebalo utvrditi neposrednim opažanjem u samom postupku poreznog nadzora. 

prije 13 sati , kira je napisao:

No što bi dobro bilo napraviti u odnosu na vlasnika,,koji nekretninu zaista povremeno koristi,  osobno kao direktor društva(bez prijave na TZ ili policiju),,,a budući nema druge adrese u RH,..kako to urediti,dali primjerice ugovorom o najmu,,s prijavom na poreznu,,,pa onda plaćati porez na dohodak,,nelogično je da je poduzeće sa svojom nekretninom  i sjedištem na jednoj adresi a da direktor i vlasnik budu u obližnjem hotelu,,molim vaše mišljenje,,i savjet,,

Vjerojatno porezno tijelo i cilja na ovaj dio. Naime, vlasnik ne smije to učiniti ako ne želi ući u vrlo oštre porezne škare. Ukoliko on privatno boravi u toj nekretnini, to je porez na dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja (ako je samo vlasnik, ali ne i zaposlen). Na tako nešto treba platiti PDV po tržišnoj cijeni te usluge (prije eventualnih popusta, ako je pri nabavi korišten pretporez) i treba obračunati porez na dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja po stopi od 36%. Eventualno, vlasnik to može kompenzirati sa zadržanom dobiti, ako je uopće ima. Ukoliko je riječ o osobi koja je zaposlena u toj firmi, onda to može biti i plaća u naravi, a ako je riječ o nepovezanoj osnovi to je drugi dohodak u naravi.

 I to sve vrijedi ako on to učini a priori sam u svojim poslovnim knjigama. Ako nadzor to utvrdi, onda se pored svega još plaća i porez na dobit na to, odnosno uvećava mu se obveza poreza na dobit za taj dio. 

Članak 66.

(1) Izuzimanjima imovine i korištenjem usluga iz članka 64. stavka 1. ovoga Zakona smatraju se izuzimanja imovine i korištenje usluga od strane članova trgovačkih društava za njihove privatne potrebe (skrivene isplate dobiti) izvršeni tijekom poreznog razdoblja na teret dobiti tekućeg razdoblja, te izuzimanja fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 29. ovoga Zakona od koje se plaća porez na dobit.

https://www.teb.hr/novosti/2014/izuzimanje-vlasnika-sto-je-to/

https://burza.com.hr/portal/izuzimanje-imovine-i-koristenje-usluga-od-strane-vlasnika-drustva-za-privatne-potrebe/11738
https://www.teb.hr/novosti/2016/izuzimanje-imovine-u-privatne-svrhe/

Po meni, ako je firma registrirana za najam/zakup možete sklopiti ugovor i izdati račun za boravak vlasnika u nekretnini, ako je isti u tržišnom iznosu i sa PDV-om (ako je firma u redovnom sustavu PDV-a). 

Pazite, ovdje vam to prolazi samo zato što niste odbijali pretporez prilikom nabave nekretnine i što niste koristili amortizaciju. 

Da jeste, to bi vam porezno tijelo pobijalo, uvjet je da nekretnina generira barem 7% prihoda godišnje u odnosu na vrijednost njene nabave, a to ne uključuje transakcije s povezanom osobom, u ovom slučaju vlasnikom. 

 

 

[kira]

Prije 19 minuta, Mario137 je napisao:

Nejasno je kako porezno tijelo namjerava naknadno izvesti dokaze za tako nešto (ako ih već na posjeduje u toj formi. Takvo nešto bi trebalo utvrditi neposrednim opažanjem u samom postupku poreznog nadzora. 

Vjerojatno porezno tijelo i cilja na ovaj dio. Naime, vlasnik ne smije to učiniti ako ne želi ući u vrlo oštre porezne škare. Ukoliko on privatno boravi u toj nekretnini, to je porez na dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja (ako je samo vlasnik, ali ne i zaposlen). Na tako nešto treba platiti PDV po tržišnoj cijeni te usluge (prije eventualnih popusta, ako je pri nabavi korišten pretporez) i treba obračunati porez na dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja po stopi od 36%. Eventualno, vlasnik to može kompenzirati sa zadržanom dobiti, ako je uopće ima. Ukoliko je riječ o osobi koja je zaposlena u toj firmi, onda to može biti i plaća u naravi, a ako je riječ o nepovezanoj osnovi to je drugi dohodak u naravi.

 I to sve vrijedi ako on to učini a priori sam u svojim poslovnim knjigama. Ako nadzor to utvrdi, onda se pored svega još plaća i porez na dobit na to, odnosno uvećava mu se obveza poreza na dobit za taj dio. 

Članak 66.

(1) Izuzimanjima imovine i korištenjem usluga iz članka 64. stavka 1. ovoga Zakona smatraju se izuzimanja imovine i korištenje usluga od strane članova trgovačkih društava za njihove privatne potrebe (skrivene isplate dobiti) izvršeni tijekom poreznog razdoblja na teret dobiti tekućeg razdoblja, te izuzimanja fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 29. ovoga Zakona od koje se plaća porez na dobit.

https://www.teb.hr/novosti/2014/izuzimanje-vlasnika-sto-je-to/

https://burza.com.hr/portal/izuzimanje-imovine-i-koristenje-usluga-od-strane-vlasnika-drustva-za-privatne-potrebe/11738
https://www.teb.hr/novosti/2016/izuzimanje-imovine-u-privatne-svrhe/

Po meni, ako je firma registrirana za najam/zakup možete sklopiti ugovor i izdati račun za boravak vlasnika u nekretnini, ako je isti u tržišnom iznosu i sa PDV-om (ako je firma u redovnom sustavu PDV-a). 

Pazite, ovdje vam to prolazi samo zato što niste odbijali pretporez prilikom nabave nekretnine i što niste koristili amortizaciju. 

Da jeste, to bi vam porezno tijelo pobijalo, uvjet je da nekretnina generira barem 7% prihoda godišnje u odnosu na vrijednost njene nabave, a to ne uključuje transakcije s povezanom osobom, u ovom slučaju vlasnikom. 

 

 

Vrlo iscrpno,,hvala,,načelno mi je sve jasno, ponavljam,,nekretnina je kupljena s porezom od 5%, s sredstvima vlasnika,,nekretnina nije korištena u poslovne svrhe,(firma s tom nekretninom u mirovanju),,dakle ni prihodi ni rashodi,(uključivo i održavanje i plaćnje režija),,koliko je vlasnik u nekretnini boravio, to neznam ali te podatke nema niti porezno tijelo, kako ih zapravo može utvrditi,,,

[kira]

Javim kako će ići porezni nadzor,,po prethodnom upitu,,,zapravo javljam tijek,,,

No imam još nekoliko poduzetnika koji  zapravo rade slično kao u prethodnim upitima s malim razlikama,,,dakle kupljen je aprtman s PDV-om,,vlasnik nije zaposlen(ima prijavu radnog odnosa u inozemstvu), no sada povremeno koristi taj apartman bez prijave,,poduzeće ima manje poslovne aktivnosti uključivo i korištenje pretporeza,dakle od strane vlasnika koristi se aprtman,,što je vidljivo iz troškova za režijke usluge,,,

kako sada obračunavati PDV na korištenje,,dali po danima korištenja a na stvarnu vrijdnost apartmana,

Hvala

lp

 

[Ruby_Danderfluff]

Nisam porezni stručnjak, ali ja mislim da bi najčistije bilo da se na to plaćaju davanja kao da se radi o plaći u naravi.

[Mario137]

Plaća u naravi može biti ako je taj vlasnik/ direktor zaposlen u firmi odnosno kao inače prima plaću, ako nije, morat će ići porez na dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja. 

Što se PDV-a tiče, treba obračunati PDV na vlastitu potrošnju na tržišnu vrijednost usluge koju je koristio vlasnik.

 

 

[kira]

Sve u redu no kako će porezno tijelo utvrditi vrijeme korištenja nekrtnine, budući nemamo ulaznih računa za troškove objekta uključivo i račune održavanja i režijski troškovi, dakle nije korišten pretporez,,

lp

 

[Mario137]

prije 21 sati , kira je napisao:

Sve u redu no kako će porezno tijelo utvrditi vrijeme korištenja nekrtnine, budući nemamo ulaznih računa za troškove objekta uključivo i račune održavanja i režijski troškovi, dakle nije korišten pretporez,,

lp

 

OK, nije korišten pretporez, ali pretpostavljam da postoje računi koji su se knjižili kao trošak bez pdv-a, porezno priznati s aspekta dobiti?

Isto tako, za pretpostaviti je da u određenim razdobljima postoje razlike između troškova 'hladnog pogona' i razdoblja kada su tu boravili vlasnici?

 

[kira]

Da preporez ke korišten u iznimno malim iznosima(voda,struja,,),i to 2016,g,  dali će službenici gledati tu godinu,,no mislim da je iznimno važno da je objekt kupljen s plaćenim porezom od 5% i to prije dvanaest godina, dakle nije korišten PDV kod kupnje,,da u troškovima postoje male razlike,,

no kako sve to odrediti,,

lp

[Mario137]

prije 1 sat, kira je napisao:

Da preporez ke korišten u iznimno malim iznosima(voda,struja,,),i to 2016,g,  dali će službenici gledati tu godinu,,no mislim da je iznimno važno da je objekt kupljen s plaćenim porezom od 5% i to prije dvanaest godina, dakle nije korišten PDV kod kupnje,,da u troškovima postoje male razlike,,

no kako sve to odrediti,,

lp

Ako je pretporez malo korišten, onda se malo PDV-a može i utvrditi u nadzoru, tj mora biti proporcionalno. S druge strane, te fluktuacije u troškovima mogu biti indicija (ali po meni ne i dokaz) za utvrđivanje poreza na dohodak od izuzimanja, odnosno skrivenu isplatu dobiti. 

Teoretski mogu utvrditi to nešto malo PDV-a, osporiti sve te troškove kao porezno nepriznate po osnovi dobiti i uvećati gubitak i pokušati utvrditi porez na dohodak od izuzimanja, ali ne vjerujem da će se to dogoditi, jer je riječ o relativno zahtjevnoj stvari za izvođenje dokaza, a koja ima malu šansu za prolaz na drugom stupnju, odnosno Upravnom sudu. 

 

[kira]

, Mario137 je napisao:

Ako je pretporez malo korišten, onda se malo PDV-a može i utvrditi u nadzoru, tj mora biti proporcionalno. S druge strane, te fluktuacije u troškovima mogu biti indicija (ali po meni ne i dokaz) za utvrđivanje poreza na dohodak od izuzimanja, odnosno skrivenu isplatu dobiti. 

Teoretski mogu utvrditi to nešto malo PDV-a, osporiti sve te troškove kao porezno nepriznate po osnovi dobiti i uvećati gubitak i pokušati utvrditi porez na dohodak od izuzimanja, ali ne vjerujem da će se to dogoditi, jer je riječ o relativno zahtjevnoj stvari za izvođenje dokaza, a koja ima malu šansu za prolaz na drugom stupnju, odnosno Upravnom sudu. 

 

Napokon dobivam nalog o poreznom nadzoru,,dostavljen na adresu sjedišta firme,,vlasnik preuzeo,,tema nadzora je porez na dobit za 2016,g,(na knap glede zastare),

Poduzeće je u toj 2016.g, imalo samo prodaju dijela nekretnine,,zapravo u mjesecu listopadu 2015. no poslovna dokumentacija nije bila kompletna(kupljeni stan ne etažiran),tako da je prihod prikazan u 2016.g, prodajan cijena je gotovo identična nabavnoj,,,za stan su korišteni samo režijski troškovi, ne i amortizacija,poduzeće nije imalo drugi promet,,prethodno je vlasnik izvršio pozajmicu poduzeću kako bi se nekretnina kupila.dakle može se obračunati i kamata na pozajmice.

Molim za savjeti i mišljenje,,

 

[Mario137]

prije 13 sati , kira je napisao:

Poduzeće je u toj 2016.g, imalo samo prodaju dijela nekretnine,,zapravo u mjesecu listopadu 2015. no poslovna dokumentacija nije bila kompletna(kupljeni stan ne etažiran),tako da je prihod prikazan u 2016.g, prodajan cijena je gotovo identična nabavnoj,

Ovdje se radi o potencijalnom poreznom riziku. Kada se prodaje dugotrajna imovina, uvijek je pametno imati procjenu tržišne vrijednosti konkretne nekretnine, upravo zbog ovog razloga. 

Prvo pitanje će biti zašto je prodajna cijena gotovo identična nabavnoj (što se vjerojatno može obrazložiti), a drugo pitanje je kome je prodan taj dio nekretnine. Ne bi se smjelo raditi o povezanoj osobi, jer to izaziva dodatne provjere. 

prije 13 sati , kira je napisao:

za stan su korišteni samo režijski troškovi, ne i amortizacija,poduzeće nije imalo drugi promet,,

Ne vidim u kojem smislu bi mogli biti sporni režijski troškovi, ali ovo što poduzeće nije imalo drugi promet, svaku transakciju stavlja pod povećalo, jer se postavlja pitanje svrhe postojanja poduzeća. To što amortizacija nije korištena je dobro. 

 

prije 13 sati , kira je napisao:

prethodno je vlasnik izvršio pozajmicu poduzeću kako bi se nekretnina kupila.dakle može se obračunati i kamata na pozajmice.

Ako je vlasnik izvršio pozajmicu poduzeću, onda nije potrebno obračunavati kamatu. Naravno, trebao bi postojati ugovor o pozajmici u kojem bi trebao biti definiran rok otplate i (eventualna) kamata, ali to sada nije toliko bitno. Kamata od najmanje 3% ( od 1/1/2019 2%) mora postojati kada se radi o obratnoj transakciji - kada je firma dala pozajmicu vlasniku - u tom slučaju povoljnija kamata od zakonske je dohodak u naravi vlasnika firme.

S druge strane, kada vlasnik posuđuje novac firmi, onda on može ili ne mora obračunavati kamatu. Uglavnom, nema zakonske obveze za takvo nešto, tu nema poreznog rizika. 

 

 

[kira]

Prije 24 minuta, Mario137 je napisao:

Ovdje se radi o potencijalnom poreznom riziku. Kada se prodaje dugotrajna imovina, uvijek je pametno imati procjenu tržišne vrijednosti konkretne nekretnine, upravo zbog ovog razloga. 

Prvo pitanje će biti zašto je prodajna cijena gotovo identična nabavnoj (što se vjerojatno može obrazložiti), a drugo pitanje je kome je prodan taj dio nekretnine. Ne bi se smjelo raditi o povezanoj osobi, jer to izaziva dodatne provjere. 

Ne vidim u kojem smislu bi mogli biti sporni režijski troškovi, ali ovo što poduzeće nije imalo drugi promet, svaku transakciju stavlja pod povećalo, jer se postavlja pitanje svrhe postojanja poduzeća. To što amortizacija nije korištena je dobro. 

 

Ako je vlasnik izvršio pozajmicu poduzeću, onda nije potrebno obračunavati kamatu. Naravno, trebao bi postojati ugovor o pozajmici u kojem bi trebao biti definiran rok otplate i (eventualna) kamata, ali to sada nije toliko bitno. Kamata od najmanje 3% ( od 1/1/2019 2%) mora postojati kada se radi o obratnoj transakciji - kada je firma dala pozajmicu vlasniku - u tom slučaju povoljnija kamata od zakonske je dohodak u naravi vlasnika firme.

S druge strane, kada vlasnik posuđuje novac firmi, onda on može ili ne mora obračunavati kamatu. Uglavnom, nema zakonske obveze za takvo nešto, tu nema poreznog rizika. 

 

 

Hvala lijepa,,

Nije bilo nikakve procjene(dali će porezno tijelo samo posegnuti za procjenom,,kupac nije bila povezana osoba), zato ne knjižiti režijske troškove,uglavnom fiksni troškovi vode i struje,,i nešto održavanja,,

Vlasnik je imao pozajmice,,moje pitanje je dali ide porez od kapitala,,(kamate su ugovorene po stopi HNB/koje/neznam), dali je velika pogreška ta što se ugovor o prodaji koji je zaključen 2015.g, u mjesecu listopadu, knjižen u 2016,budući je upis vlasništva izvršen u 2016.g,

Hvala

[Mario137]

Prije 13 minuta, kira je napisao:

Nije bilo nikakve procjene(dali će porezno tijelo samo posegnuti za procjenom,,kupac nije bila povezana osoba), zato ne knjižiti režijske troškove,uglavnom fiksni troškovi vode i struje,,i nešto održavanja,,

U tom slučaju ne vidim izražen rizik. Samo trebate obrazložiti zašto je prodajna cijena vrlo blizu nabavnoj - ako to inspektor bude tražio, tj. ako je prosječna tržišna cijena usporedivih nekretnina značajno veća od vaše prodajne cijene. 

Prije 14 minuta, kira je napisao:

Vlasnik je imao pozajmice,,moje pitanje je dali ide porez od kapitala,,(kamate su ugovorene po stopi HNB/koje/neznam), dali je velika pogreška ta što se ugovor o prodaji koji je zaključen 2015.g, u mjesecu listopadu, knjižen u 2016,budući je upis vlasništva izvršen u 2016.g

Da, ako je kamata ugovorena, porez na dohodak od kapitala bi trebao ići za vlasnika, ali to nije nešto značajno. Mislim da je trebalo knjižiti u 2015, ali to je relativno nebitno. Mogli bi vam i za tu razliku obračunati kamatu, ali ni to nije značajan iznos, pa je pitanje da li će porezno tijelo ulaziti uopće u to. Naime, za porezne svrhe bitan je događaj sklapanje ugovora, eventualno ishodovanje vlasništva je nebitno u tom smislu. 

 

[kira]

Prije 17 minuta, Mario137 je napisao:

U tom slučaju ne vidim izražen rizik. Samo trebate obrazložiti zašto je prodajna cijena vrlo blizu nabavnoj - ako to inspektor bude tražio, tj. ako je prosječna tržišna cijena usporedivih nekretnina značajno veća od vaše prodajne cijene. 

Da, ako je kamata ugovorena, porez na dohodak od kapitala bi trebao ići za vlasnika, ali to nije nešto značajno. Mislim da je trebalo knjižiti u 2015, ali to je relativno nebitno. Mogli bi vam i za tu razliku obračunati kamatu, ali ni to nije značajan iznos, pa je pitanje da li će porezno tijelo ulaziti uopće u to. Naime, za porezne svrhe bitan je događaj sklapanje ugovora, eventualno ishodovanje vlasništva je nebitno u tom smislu. 

 

Još jednom veliko hvala,,,

No nije mi jasno dali će porezno tijelo iću procjenu(to nije porez na promet nekretnina),cijena postignuta na tržištu i ovjerena kod JB,zaključno: poduzeće nekretnnu kupilo sredstvima vlasnika(pozajmica),tada platilo 5% poreza na nekretninu/2007.nekretnina nije korištena za poslovne svrhe,,nisu prikazani troškovi, dakle što tu država traži,,gdje je ona oštećena,,,KUPLJENO/PRODANO,,

lp

 

[Mario137]

Prije 38 minuta, kira je napisao:

Još jednom veliko hvala,,,

No nije mi jasno dali će porezno tijelo iću procjenu(to nije porez na promet nekretnina),cijena postignuta na tržištu i ovjerena kod JB,zaključno: poduzeće nekretnnu kupilo sredstvima vlasnika(pozajmica),tada platilo 5% poreza na nekretninu/2007.nekretnina nije korištena za poslovne svrhe,,nisu prikazani troškovi, dakle što tu država traži,,gdje je ona oštećena,,,KUPLJENO/PRODANO,,

lp

 

Neće se ići u procjenu zbog poreza na promet nekretnina, nego da bi se eventualno utvrdilo radi li se o prividnom pravnom poslu u smislu članka 12 OPZ-a:

Prividni pravni poslovi

Članak 12.

Ako se prividnim pravnim poslom prikriva neki drugi pravni posao, tada je osnova za utvrđivanje porezne obveze prikriveni pravni posao.

Drugim riječima, inspektor ima zadatak utvrditi da li je nekretnina prodana po cijeni po kakvoj se inače prodaju nekretnine na toj lokaciji. Ako je cijena značajno manja, onda se javlja sumnja (koju je vrlo teško dokazati) da se tim poslom prikriva neki drugi posao (npr izuzimanje nekretnine po  povoljnijoj cijeni). Naravno, ponekad postoje itekako objektivni razlozi za cijene koje su bitno drugačije od prosječnih tržišnih.  

Ova sumnja javlja se češće kod neaktivnih firmi, jer se postavlja pitanje zašto firma uopće postoji ako nema aktivnosti, odnosno ako joj jedine aktivnosti nisu usmjerene na ostvarivanje prihoda. Znamo da su stranci kod nas osnivali firme da bi došli u posjed nekretnine, s obzirom da su imali velikih problema sa ishođenjem suglasnosti od Ministarstva vanjskih poslova, ali to je općepoznata stvar koja se tolerira ako nema drugih porezno rizičnih radnji. 

Neaktivnost firme, strani vlasnik, firma bez zaposlenih i slično, su izraziti faktori rizika koji dobar inspektor uvijek uzima u obzir, a isti su i važni težinski parametri u programima za upravljanje rizicima ((C)RMS) u svim (razvijenim)  Poreznim upravama svijeta. Naša Porezna uprava, koliko znam, je tek na početku korištenja tog RMS sustava, a prosječan inspektor u našoj Poreznoj upravi u pravilu nema razvijene posebne vještine da bi bio dorastao tom poslu, što nije čudno s obzirom na negativnu selekciju u Ministarstvu. 

Ne mislim da morate posebno strahovati zbog ovog nadzora, ali svakako javite daljni tijek. 

 

uređeno: 9. kolovoz 2019. od Mario137

[kira]

Prije 3 minuta, Mario137 je napisao:

Neće se ići u procjenu zbog poreza na promet nekretnina, nego da bi se eventualno utvrdilo radi li se o prividnom pravnom poslu u smislu članka 12 OPZ-a:

Prividni pravni poslovi

Članak 12.

Ako se prividnim pravnim poslom prikriva neki drugi pravni posao, tada je osnova za utvrđivanje porezne obveze prikriveni pravni posao.

Drugim riječima, inspektor ima zadatak utvrditi da li je nekretnina prodana po cijeni po kakvoj se inače prodaju nekretnine na toj lokaciji. Ako je cijena značajno manja, onda se javlja sumnja (koju je vrlo teško dokazati) da se tim poslom prikriva neki drugi posao (npr izuzimanje nekretnine po cijeni povoljnijoj cijeni). Naravno, ponekad postoje itekako objektivni razlozi za cijene koje su bitno drugačije od prosječnih tržišnih.  

Ova sumnja javlja se češće kod neaktivnih firmi, jer se postavlja pitanje zašto firma uopće postoji ako nema aktivnosti, odnosno ako joj jedine aktivnosti nisu usmjerene na ostvarivanje prihoda. Znamo da su stranci kod nas osnivali firme da bi došli u posjed nekretnine, s obzirom da su imali velikih problema sa ishođenjem suglasnosti od Ministarstva vanjskih poslova, ali to je općepoznata stvar koja se tolerira ako nema drugih porezno rizičnih radnji. 

Neaktivnost firme, strani vlasnik, firma bez zaposlenih i slično, su izraziti faktori rizika koji dobar inspektor uvijek uzima u obzir, a isti su i važni težinski parametri u programima za upravljanje rizicima ((C)RMS) u svim (razvijenim)  Poreznim upravama svijeta. Naša Porezna uprava, koliko znam, je tek na početku korištenja tog RMS sustava, a prosječan inspektor u našoj Poreznoj upravi u pravilu nema razvijene posebne vještine da bi bio dorastao tom poslu, što nije čudno s obzirom na negativnu selekciju u Ministarstvu. 

Ne mislim da morate posebno strahovati zbog ovog nadzora, ali svakako javite daljni tijek. 

 

Hvala Vam lijepa na iscrpnoj informaciji,,svakako javim tijek poreznog nadzora,,ohrabri li ste me u ovom postupku i neizvjesnosti..HVALA,

LP i ugodane dane,,

[kira]

, kira je napisao:

Hvala Vam lijepa na iscrpnoj informaciji,,svakako javim tijek poreznog nadzora,,ohrabri li ste me u ovom postupku i neizvjesnosti..HVALA,

LP i ugodane dane,,

Poštovani,,lijepo molim za mišljenje,,

Koliko se bilanca može mijenjati tijekom nadzora a i kasnije,dakle promjena u stavkama bez prihoda i rashoda,,(primjerice promjena na strani financijskog rashoda,/izdataka/. i sl.),,

[Mario137]

Prije 58 minuta, kira je napisao:

Poštovani,,lijepo molim za mišljenje,,

Koliko se bilanca može mijenjati tijekom nadzora a i kasnije,dakle promjena u stavkama bez prihoda i rashoda,,(primjerice promjena na strani financijskog rashoda,/izdataka/. i sl.),,

Ako mislite na ispravke koje sami vršite, onda to trenutno nije moguće. Prema OPZ-u bilo koja prijava Poreznoj upravi se može ispravljati u roku od 3 godine, osim ako je u tijeku porezni nadzor. Tijek nadzora počinje teći uručenjem obavijesti o nadzoru. 

Bilanca je isto tako izvješće koje je uz godišnju prijavu PD predano Poreznoj upravi, pa možete mijenati samo one bilance koje još uvijek nisu predane Poreznoj. 

Međutim, s obzirom kakvo se inspektori pripreme za nadzor, uopće se ne bih čudio da ne primijete te ispravke. 

Što konkretno mislite mijenjati i zašto? 

[kira]

Prije 2 minuta, Mario137 je napisao:

Ako mislite na ispravke koje sami vršite, onda to trenutno nije moguće. Prema OPZ-u bilo koja prijava Poreznoj upravi se može ispravljati u roku od 3 godine, osim ako je u tijeku porezni nadzor. Tijek nadzora počinje teći uručenjem obavijesti o nadzoru. 

Bilanca je isto tako izvješće koje je uz godišnju prijavu PD predano Poreznoj upravi, pa možete mijenati samo one bilance koje još uvijek nisu predane Poreznoj. 

Međutim, s obzirom kakvo se inspektori pripreme za nadzor, uopće se ne bih čudio da ne primijete te ispravke. 

Što konkretno mislite mijenjati i zašto? 

Mislio sam mijenjati,,na kontu financijski izadataci DI(73),,zapravo umjesto kamata na pozajmice konto (71) koje su mi sumnjive i nekako se uvijek zakače za iste,,mislim,,a nisam pogreškom knjižio izdatak nabavnu vrijednost prodane nekretnine,,(naime radilo se o nabavci nekretnine iz 2007.g, a jedan dio te iste prodan je 2016.g,..bez prethodnog ikakvog ulaganja,zapravo priznavanja troškova, uključivo i amortizacije,,pa mi je bilo teško utvrditi što prikazati u toj nabavnoj vrijednosti,,,"kupljeno ro-bau" a po uređenju prodavanao,,

Hvala

 

[Mario137]

Prije 2 minuta, kira je napisao:

Mislio sam mijenjati,,na kontu financijski izadataci DI(73),,zapravo umjesto kamata na pozajmice konto (71) koje su mi sumnjive i nekako se uvijek zakače za iste,,mislim,,a nisam pogreškom knjižio izdatak nabavnu vrijednost prodane nekretnine,,(naime radilo se o nabavci nekretnine iz 2007.g, a jedan dio te iste prodan je 2016.g,..bez prethodnog ikakvog ulaganja,zapravo priznavanja troškova, uključivo i amortizacije,,pa mi je bilo teško utvrditi što prikazati u toj nabavnoj vrijednosti,,,"kupljeno ro-bau" a po uređenju prodavanao,,

Hvala

 

Koliko se sjećam, radi se o kamatama koje vlasnik zaračunava firmi i koje su normalne visine, tako da ne vidim zašto bi se zakačili za to. Vjerojatno bi se zakačili da je obratno, tj da je firma dala pozajmicu vlasniku. Ali možete probati to maknuti sa konta pozajmice na financijske izdatke, nije nešto posebno bitno. 

Što se ovog drugog dijela tiče, možete pokušati promijeniti - jedini način da se to utvrdi je usporedba bilance predane na Poreznu i te ispravljene bilance, a uopće ne vjerujem da će uspoređivati stavku po stavku.

Ako to nema utjecaja na prihode i rashode te godine, relativno je svejedno hoćete li sami ispravljati ili će vam oni to naložiti kroz zapisnik. Prilikom prodaje dugotrajne imovine trebalo bi isknjižiti nabavnu vrijednost i (eventualni) ispravak vrijednosti, inače u aktivi bilance stoji vrijednost dijela nekretnine kojom firma više ne raspolaže. Kako se radi o maloj privatnoj firmi, ne vidim tu nekakav poseban problem, ali trebalo bi ispraviti. 

 

 

 

[kira]

Prije 33 minuta, Mario137 je napisao:

Koliko se sjećam, radi se o kamatama koje vlasnik zaračunava firmi i koje su normalne visine, tako da ne vidim zašto bi se zakačili za to. Vjerojatno bi se zakačili da je obratno, tj da je firma dala pozajmicu vlasniku. Ali možete probati to maknuti sa konta pozajmice na financijske izdatke, nije nešto posebno bitno. 

Što se ovog drugog dijela tiče, možete pokušati promijeniti - jedini način da se to utvrdi je usporedba bilance predane na Poreznu i te ispravljene bilance, a uopće ne vjerujem da će uspoređivati stavku po stavku.

Ako to nema utjecaja na prihode i rashode te godine, relativno je svejedno hoćete li sami ispravljati ili će vam oni to naložiti kroz zapisnik. Prilikom prodaje dugotrajne imovine trebalo bi isknjižiti nabavnu vrijednost i (eventualni) ispravak vrijednosti, inače u aktivi bilance stoji vrijednost dijela nekretnine kojom firma više ne raspolaže. Kako se radi o maloj privatnoj firmi, ne vidim tu nekakav poseban problem, ali trebalo bi ispraviti. 

 

 

 

Koja bi to bila normalna kamata,,u ugovoru je naznačeno da se kamate računaju po onima koje propisuje HNB,,s tim da te kamate vlasniku nisu ni isplaćene, ako bi ovaj podatak zadržao u biti kako sam sve prethodno i napravio onda nema niti potrebe iskazivati nabavnu vrijednost prodane dugotrajne imovine,,

Kako je vlasnik inozemni državljan kako bi se njemu zaračunale kamate od kapitala,,?

Hvala

lp

 

[Mario137]

, kira je napisao:

Koja bi to bila normalna kamata,,u ugovoru je naznačeno da se kamate računaju po onima koje propisuje HNB,,s tim da te kamate vlasniku nisu ni isplaćene,

Nije to bitno uopće u ovom slučaju ako je razumna kamata u pitanju bilo to 2% ili 10%. Bilo bi bizarno da vlasnik posuđuje novac vlastitoj firmi po lihvarskim kamatama, zato spominjem. 

, kira je napisao:

Kako je vlasnik inozemni državljan kako bi se njemu zaračunale kamate od kapitala,,?

Tu trebate vidjeti ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa tom konkretnom državom, odredbe o oporezivanju kamata. Ukoliko pravo oporezivanja ima RH isključivo, radite klasični JOPPD za kamate, kao porez na dohodak od kapitala. 

[kira]

, Mario137 je napisao:

Nije to bitno uopće u ovom slučaju ako je razumna kamata u pitanju bilo to 2% ili 10%. Bilo bi bizarno da vlasnik posuđuje novac vlastitoj firmi po lihvarskim kamatama, zato spominjem. 

Tu trebate vidjeti ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa tom konkretnom državom, odredbe o oporezivanju kamata. Ukoliko pravo oporezivanja ima RH isključivo, radite klasični JOPPD za kamate, kao porez na dohodak od kapitala. 

Vlasnik poduzeća je Austrijski državljanin, bez adrese u RH,.kamata je obračunata ali ne i isplaćena,, stim da sam negdje pročitao da se porez na kamatu plaća od 01.siječnja 2015.g, to znači da mu se obračunava samo za dvije godine obračunatih kamata,,

 

[kira]

, kira je napisao:

Vlasnik poduzeća je Austrijski državljanin, bez adrese u RH,.kamata je obračunata ali ne i isplaćena,, stim da sam negdje pročitao da se porez na kamatu plaća od 01.siječnja 2015.g, to znači da mu se obračunava samo za dvije godine obračunatih kamata,,

 

Kako se pripremam za taj nadzor koji još nije počeo,,imam još jednu dilemu,,a to je,,, dio prodane nekretnine je nekretnina koja je kupljena,,još 2007.g, roh-bau, u međuvremenu je uređena,i dio prodan 2015,.g no etažni elebaorat je izrađen tek ove godine,,pa vidim u elebarotu da je omjer/udjel M2 različit u odnosu na ugovor,,moje pitanje je što je sada ta nabavna vrijednost koju trreba rasknjižit,,

hvala

,,,

[kira]

, kira je napisao:

Kako se pripremam za taj nadzor koji još nije počeo,,imam još jednu dilemu,,a to je,,, dio prodane nekretnine je nekretnina koja je kupljena,,još 2007.g, roh-bau, u međuvremenu je uređena,i dio prodan 2015,.g no etažni elebaorat je izrađen tek ove godine,,pa vidim u elebarotu da je omjer/udjel M2 različit u odnosu na ugovor,,moje pitanje je što je sada ta nabavna vrijednost koju trreba rasknjižit,,

hvala

,,,

Nadzor je napokon započeo,,traži se bruto bilanca i konto kartice pojednih konta,mislim da je sve uredu,jedino me zabrinjava pogreške u knjiženju umjesto na konto 021 ja sam knjižio na konto 258(pozajmice), no vidi se da je ta promjena u odnosu protukonto 73/..u jednoj stavci,,s tim da pozajmica nije isplaćena, i onaj dio koji se odnosi na jedan dio računa koji datiraju iz prethodne godine,,ne veliki iznosi,,

Isto tako traži poneki podatak izvan godine nadzora(2016), primjerice ugovore o pozajmici, koji datiraju iz 2006-2008.g,dali je to uredu,,

Hvala

 

[kira]

, kira je napisao:

Nadzor je napokon započeo,,traži se bruto bilanca i konto kartice pojednih konta,mislim da je sve uredu,jedino me zabrinjava pogreške u knjiženju umjesto na konto 021 ja sam knjižio na konto 258(pozajmice), no vidi se da je ta promjena u odnosu protukonto 73/..u jednoj stavci,,s tim da pozajmica nije isplaćena, i onaj dio koji se odnosi na jedan dio računa koji datiraju iz prethodne godine,,ne veliki iznosi,,

Isto tako traži poneki podatak izvan godine nadzora(2016), primjerice ugovore o pozajmici, koji datiraju iz 2006-2008.g,dali je to uredu,,

Hvala

 

Molim "Mario137", za vašu pozornost i mišljenje,,

lp

 

[Mario137]

, kira je napisao:

Nadzor je napokon započeo,,traži se bruto bilanca i konto kartice pojednih konta,mislim da je sve uredu,jedino me zabrinjava pogreške u knjiženju umjesto na konto 021 ja sam knjižio na konto 258(pozajmice), no vidi se da je ta promjena u odnosu protukonto 73/..u jednoj stavci,,s tim da pozajmica nije isplaćena, i onaj dio koji se odnosi na jedan dio računa koji datiraju iz prethodne godine,,ne veliki iznosi,,

Isto tako traži poneki podatak izvan godine nadzora(2016), primjerice ugovore o pozajmici, koji datiraju iz 2006-2008.g,dali je to uredu,,

Hvala

 

Za sada ne vidim ništa zabrinjavajuće (ne vidim porezne posljedice vezano za ta knjiženja), a ugovori i drugo se moraju dostaviti bez obzira na razdoblje nadzora. 

[kira]

Prije 43 minuta, Mario137 je napisao:

Za sada ne vidim ništa zabrinjavajuće (ne vidim porezne posljedice vezano za ta knjiženja), a ugovori i drugo se moraju dostaviti bez obzira na razdoblje nadzora. 

Hvala da ste se javili, kako se radi o nekretninama(dugotrajna imovina/dio) porezno tijelo nam traži za iste građevinsku i uporabnu dozvolo,,no mi imamao legalizaciju, zapravo rješenje o izvedenom stanju čl.149 Zakona o građenju,,istina ta legalizacija je iz 2013.g, isto tako etažni elaborat je izrađen ove godine, i predat u zemljišnu knjigu,,

 

[kira]

, kira je napisao:

Hvala da ste se javili, kako se radi o nekretninama(dugotrajna imovina/dio) porezno tijelo nam traži za iste građevinsku i uporabnu dozvolo,,no mi imamao legalizaciju, zapravo rješenje o izvedenom stanju čl.149 Zakona o građenju,,istina ta legalizacija je iz 2013.g, isto tako etažni elaborat je izrađen ove godine, i predat u zemljišnu knjigu,,

 

Nadzor se odužio, sada je porezno tijelo fokusirano na tu 2016.nadziranu godinu i traže nam zapravo isprave za prihode i rashode, ranije sam rekao da imam dvojbu u prikazanim računima u 2016. a sa datumom su iz prethodne godine,no, dali bi to mogao biti problem,radi se o malim iznosima,(vlasnik je u inozemstvu pa je distribucija računa spora),

lp

 

 

[kira]

, kira je napisao:

Nadzor se odužio, sada je porezno tijelo fokusirano na tu 2016.nadziranu godinu i traže nam zapravo isprave za prihode i rashode, ranije sam rekao da imam dvojbu u prikazanim računima u 2016. a sa datumom su iz prethodne godine,no, dali bi to mogao biti problem,radi se o malim iznosima,(vlasnik je u inozemstvu pa je distribucija računa spora),

lp

 

 

Punomoć,,

Tijekom poreznog nadzora došli smo do "punomoći", Članak 17.OPZ, dakle,kome porezni obveznik može izdatu punomoć tijekom poreznog nadzora, zapravo tko ga može zastupati,vođenje cjelokupnog postupk uključivo i onaj pred US, dali su to samo odvjetnici i porezni savjetnici, Članak 69 i 122 OPZ.

Hvala

 

 

[Mario137]

Prije 16 minuta, kira je napisao:

Punomoć,,

Tijekom poreznog nadzora došli smo do "punomoći", Članak 17.OPZ, dakle,kome porezni obveznik može izdatu punomoć tijekom poreznog nadzora, zapravo tko ga može zastupati,vođenje cjelokupnog postupk uključivo i onaj pred US, dali su to samo odvjetnici i porezni savjetnici, Članak 69 i 122 OPZ.

Hvala

 

 

Ma ne, može ga zastupati tko god je poslovno sposoban. Poželjno je da zna nešto, ali nema govora da je to uvjetovano nekim certifikatima. Punomoć samo znači da odgovorna osoba na nekoga prenosi svoje ovlasti za sudjelovanje u postupku, ništa više. 

 

[kira]

Prije 46 minuta, Mario137 je napisao:

Ma ne, može ga zastupati tko god je poslovno sposoban. Poželjno je da zna nešto, ali nema govora da je to uvjetovano nekim certifikatima. Punomoć samo znači da odgovorna osoba na nekoga prenosi svoje ovlasti za sudjelovanje u postupku, ništa više. 

 

Hvala

A što je sa postupkom pred US, zastupanje, navodno da tu meže(mora),porezni obveznik osobno,odvjetnik ili navodno zaposlenik poreznog obveznik, dakle za ovo zastupanje ne može biti Knjigovodstveni servis, koji ima ugovor s pravnom osobom poduzetnika.

Ovo mi je vrlo važno, pa molim i zakonske odrebe,gosp,"Mario137"

Hvala

lp

 

[Mario137]

Prije 53 minuta, kira je napisao:

Hvala

A što je sa postupkom pred US, zastupanje, navodno da tu meže(mora),porezni obveznik osobno,odvjetnik ili navodno zaposlenik poreznog obveznik, dakle za ovo zastupanje ne može biti Knjigovodstveni servis, koji ima ugovor s pravnom osobom poduzetnika.

Ovo mi je vrlo važno, pa molim i zakonske odrebe,gosp,"Mario137"

Hvala

lp

 

Za sud ne znam. Logično je da zastupati nekoga na sudu treba imati određene formalne kompetencije, ali tu nemam iskustava pa ne bih nagađao. 

[kira]

prije 5 sati , Mario137 je napisao:

Za sud ne znam. Logično je da zastupati nekoga na sudu treba imati određene formalne kompetencije, ali tu nemam iskustava pa ne bih nagađao. 

Osoba je dobila rješenje poreznog tijela da mu se punomoć o zastupanju odbacije s pozivom na članak 17.stavak 5.OPZ, navodno da je izmjena od 01.01.19.g, ako je to tako onda se ova odredba primjenjuje za nadzirane poslovne godine sve do 31.12.2018.g,

[kira]

Porezni nadzor se nastavlja, zapravo se proširuje, sada i porez na dohodak za 2016, i porez na dohodak i dobit za 2017.g, ne znam na što se aludira porezom na dohodak, možda ova prodaja u suvlasništvu kao prodavatelja fizičkih osoba,(1/2 poduzeće i fizičke osobe), ne znam dali to podpada pod onaj dohodak od prodaje nekretnina 3/5(tri nekretnine u pet godina), no ovdje je riječ o nekretnini koja u vrijeme prodaje nije bila dovršena,useljiva, bez uporabne dozvole, i starija više od deset godina, ranije sam pisao da je poduzeće naznačenu nekretninu nabavilo još 2007.g, a prva prodaja je bila 2013.g dijela te iste nekretnine,(ne legalizirana,ne dovršena,bez uporabne dozvole),koja se izdaje tek 2019.g,

Dakle prodaje nekretnine je bila u 2013.,2014,2015, i 2017.g, od strane fizičke osobe i poduzeča, no nadzor je za  2016 i 2017,g, dakle ne može se nadzirati ono što je u zastari, no imam dvojbu uplata koje su bile na osbni račun prodavatelja, s tim da je poduzeće imalo zapravo valsnik  i svoje pozajmice, pa se može promatrati kao povrat pozajmice, zaključenjem ugovora o pozajmici.

Lijepo molim za Vašu pozornost,,

[kira]

Isprika na kasnom javljanju na gore naznačenu temu,,

Naime nadzor je negdje u proljeće zaključen sa dvije utvrđene nepravilnosti, temeljem kojih se traži povećanje poreznih obveza a to je:

1.porez na dobit na ime kratkoročnih pozajmica koje nisu iskazane u prihodima budući nisu vraćene u ugovorenom roku, HSFI 15, (u kratko: pozajmice vlasnika prema ugovorima trebali su biti vraćeni do 31.12.2013.g, a nisu pa su s tim u zastari i  i trebalo ih prikazati u prihodu, unatoč tome što su pozajmice od vlasnika i on odlučuje o zastari za koju se može i odreći, isto tako mi mislimo da porezna nema pravo nadzirati poslovanje 2013 i 2014.g, budući je nastupila zastara.,nadzor je otvoren 2019.g

2.porez na dohodak od izuzimanja, utvrdili su da je jedan stan koji je etažnim elaboratom a prethodnim sporazumom s drugim suvlasnikom pripao drugom suvlasniku, i koji je od njega prodan, s točnom oznakom stana, ,dakle stan prodaje drugi suvlasnik a ne poduzeće, no unatoč tome traže da se plati porez budući je prodani stan bio u suvlasništvu s poduzećem,