Izvanredni otkaz zbog osobito teške povrede obveza iz radnog odnosa

[Njonjo]

Dakle, 30.03.2020. telefonski mi je uručen izvanredan otkaz. Isti sam potpisao u firmi 3-4 sata nakon konzultiranja sa svim akterima odgovornim za otkaz. Otkaz smatram nezakonitim i neosnovanim. Podnio sam zahtjev za zaštitu prava preko odvjetnika i dobio potvrdu odluke o otkazu.

Kao razlog za izvanredan otkaz poslodavac navodi sljedeće:

"Radnik je u periodu od 23. do 27.03.2020. neopravdano izostao s rada te je nedostupan Poslodavcu za izvršenje poslova sukladno opisu poslova iz ugovora o radu, čime je teško povrijedio obveze iz radnog odnosa na način da je umjesto obavljanja rada za Poslodavca sukladno uputama i odredbama ugovora o radu, samovoljno i za svoje privatne potrebe službenim automobilom otputovao na Korčulu te ondje boravio u navedenom periodu. Člankom 5. Ugovora o radu ugovoreno je mjesto rada u Zagrebu pa radnik nije imao apsolutno nikakve osnove za svoje postupanje kako je to ranije opisano. 

Sukladno članku 55. Pravilnika o radu, radnik je time počinio osobito teške povrede iz radnog odnosa, odnosno: 

• neopravdano odbijao radne naloge,
• neopravdano izostao s posla preko dva (2) dana uzastopce
• upotrijebio sredstva Poslodavca u osobne svrhe 

Obzirom da nedolaskom na rad ne ispunjava svoju osnovnu obvezu iz radnog odnosa proizlazi da radnik teško krši svoje obveze i samovoljno uzima za pravo da određuje kad će doći na posao, a posebno imajući na umu prethodno trajanje radnog odnosa odlučeno je kao u izreci ove odluke.

Prije donošenja odluke o izvanrednom otkazu ugovora uvjetovanog ponašanjem radnika, Uprava poslodavca je omogućila radniku da iznese svoju obranu, u kojoj radnik ni na koji način nije opravdao svoj izostanak već je i dalje pokazao da opisano postupanje predstavlja njegovu samovolju, nepoštivanje radnih obveza, svojih nadređenih i poslodavca"

Činjenično stanje u bitnome odstupa od gore predstavljenog:

• 13.03. predstavljen sam kao pojačanje u odjelu druge firme u istoj grupaciji te mi je dodijeljena nova nadređena
• odobrenje (usmeno) da odem na Korčulu i od dolje radim dobio sam od nove nadređene pod uvjetom da su sve stvari s bivšom firmom pod kontrolom. Obzirom da se takav čin smatra ustupkom u odnosu na ostale kolege koji su prisiljeni biti u Zagrebu, zamoljen sam da odobrenje zadržim za sebe. To je bilo 16.03.
  • napominjem da je Uprava propisala rad od doma za sve koje ne trebaju dolaziti u ured, a kako sam radio u prodaji, to se odnosilo i na mene
• usprkos odobrenju, na Korčulu ne odlazim taj tjedan jer mi nije odgovaralo. Na raspolaganju sam i za vikend kad sam obavio zadatak za bivšu firmu.
• na dan potresa završavam zadatak za bivšu firmi te uz ponovni izraz nakane da odem na Korčulu obaviještavam novu nadređenu 22.03, 15:30, pozivom u trajanju od 2m40s
• u ponedjeljak popodne odlučujem ići, obzirom na promjenu privatnih okolnosti
• u utorak me zove direktor bivše firme, razljućen činjenicom da sam bez najave otišao. Na pitanje na čije odobrenje sam otišao rekao sam jasno na odobrenje nove nadređene. Rekao je da ćemo se čuti kasnije. Nismo se čuli vezano za tu temu do četvrtka istog tjedna.
• u četvrtak se čujem s bivšim šefom, ispričavam se za ne javljanje oko odlaska, objašnjavam da mi je bio kaos i da nisam dobro odreagirao. Tri su konfliktne struje; privatna potreba za odlaskom, odobrenje od nove nadređene, zamolba da ne širim informaciju o odlasku. Isti dan me pita bivši šef kad mogu biti tu. Rekao sam da ću provjeriti i javiti i da dolazim u najkraćem mogućem roku. Whatsapp porukom kažem da dolazim u petak u 18h u Zagreb, na što dobivam OK.
• u petak, prema dogovoru, odlazim prema Zagrebu. Zbog poslovnih obaveza i sastanka s novom firmom preko MS Teamsa odgađam putovanje za 4 sata. U Zagreb dolazim oko 11, bivšem nadređenom javljam malo prije 00
• u ponedjeljak 30.03. mi je uručen izvanredan otkaz od strane šefa bivše firme u kojoj sam u tom trenutku bio zaposlen zbog "odbijanja poslušnosti i ugrožavanja tvrtke", bez ikakve mogućnosti iznošenja obrane

U opširnom odgovoru od 6 strana na Zahtjev za zaštitu prava poslodavac, između ostalog, navodi sljedeće:

• direktor Poslodavca je u utorak 24.03.2020 u 10:16 telefonski razgovarao s radnikom NN koji se požalio da radnik JA ne odgovara na mailove (istina, postojala su 4 neodgovorena maila)
• nakon tog telefonskog razgovora direktor Poslodavca naziva radnika JA da ga upozori na taj problem i i obveze i tek tada saznaje da se nalazi na Korčuli. Nakon prozivke Radnika zbog neovlaštenog putovanja, direktor odmah upućuje radnika da se vrati u Zagreb (istina, osim toga da je samo pitao tko mi je odobrio i rekao da ćemo se čuti kasnije, nikakve naredbe za povratak nije bilo)
• odmah nakon poziva, radnikova neposredno nadređena također naziva radnika i upućuje ga da se vrati u mjesto rada nakon čega Radnik odgovara da se vraća isti dan (neistina, rekla je da se neka konzultiram s bivšim direktorom, izmuljam da je bio nesporazum i dogovorim povratak)
• sljedeći dan, u srijedu 25.03.2020. uz uvjerenje direktora da se Radnik vratio na vratio u Zagreb, upućuje radnika NNN da radnika JA uputi korisniku po jedan uređaj, nakon čega radnik NNN obaviještava direktora da je radnik JA i dalje na Korčuli i ne može ići obaviti zadatak, nakon čega je zadatak morao obaviti drugi radnik (istina, ali vidi dolje u tekstu)
• sljedeći dan, u četvrtak 26.03.2020. direktor Poslodavca ponovno zove Radnika JA u 10:59, ponavlja mu da istog trena krene u Zagreb. Naknadno, isti dan, direktor naziva Radnika uz uputu da se javi kada točno stiže u Zagreb. Radnik se tijekom dana javlja porukom na Whatsapp da sutradan 27.03. oko 18h stiže u Zagreb. (istina, osim što mi ni tada nije rečeno da odmah krenem, već da vidim koje su mi opcije i javim kad se vraćam)
• sutradan 27.03.2020. u 23:57 Radnik porukom javlja direktoru da je stigao u Zagreb (istina)

Iz ovakvog postupanja, prilično je jasno da Poslodavac ne može računati na ovog radnika niti je dužan trpjeti ovakvo postupanje i svoje poslovne procese izlagati ovakvo neizvjesnom ponašanju.

Također, u odogovoru se negira usmeno odobrenje nove nadređene i ustraje u svim argumentima za izvanredni otkaz. 

 

Savjeti za daljne postupanje? Kako formulirati tužbu? Šanse za ostvarivanje pravde?

Mogu li na temelju SMS-a u kojem sam novu nadređenu (za koju sam smatrao da mi je jedina nadređena) obavijestio da mi je 'lokacija otkrivena' tj. da bivši direktor zna gdje sam temeljiti postojanje odobrenja za odlazak?

Kao dokaze imam sve mailove, pozive i poruke u spornom tjednu koji potvrđuju moj angažman, izvještaje o radu, potvrde o prisustvu na sastancima. U spornom periodu radio sam za 2 firme, daleko više od 8h na dan. 

Za spomenuti neobavljeni zadatak 1) odgovoran je servisni tim bivše firme, 2) ne radi se o mom projektu, a prelaskom na novu poziciju prestale su i moje obveze u smislu preuzimanja novih poslova za staru firmu, iako bih iste vjerojatno rado obavljao da sam još zaposlen, 3) pronađen je naknadno, u nedostatku materijala za zakonit otkaz. 

Ljuti me činjenica da je moj bivši poslodavac podlo i uz primjerenu dozu neistina ovako prikazao moj rad, obespravio me i izbacio na ulicu. Osim toga, otkaz je isplaniran tako da me se dovede pred gotov čin i oduzme računalo i mobitel, kako ne bih imao nikakve dokaze za postupak. Mogu reći da sam im se fino ponudio; imajući povjerenja u novu nadređenu odlazak sam temeljio na usmenom odobrenju, da kasnije ista ne bi stala iza mene i usprotivila se otkazu. Obzirom na to, na sudu će iznijeti neistinu. Bivši direktor je elegantno smanjio troškove poslovanja jer sam mu trebao biti na trošku do formalnog premještaja, bar još nekoliko mjeseci. Sve se ovo dogodilo u jednoj od najjačih tvrtki koja se bavi prodajom i servisom medicinskih i laboratorijskih uređaja i ostale opreme u Hrvatskoj, u kojoj sam želio napredovati i ostvariti dugogodišnju karijeru. Mislio sam da su moje ambicije nagrađene unaprijeđenjem u spomenuti odjel druge firme iste grupacije, ali ipak ne.

Sve je ovo dosta žalosno. Mlada sam, visokoobrazovana i sposobna osoba. Zalagao sam se i doprinosio bivšoj firmi iznad očekivanja, namjeravao to isto raditi na novom radnom mjestu, ali zbog smicalica i spletkarenja u menadžmentu ostao sam bez posla. 

Komentari?

[Njonjo]

Evo i prijedlog tužbe. 

Tužitelj je kao radnik bio u radnom odnosu kod tuženika kao poslodavca, temeljem Ugovora o radu na neodređeno vrijeme, sklopljenog tada i tada, a za radno mjesto nešto u prodaji (dalje: Ugovor o radu).

            DOKAZ: ugovor o radu, u privitku

Tuženik je uručio tužitelju dana 30. ožujka 2020. godine, Odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu (dalje: Odluka o otkazu), čime mu je otkazan Ugovor o radu zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa. Iz obrazloženja pobijane Odluke o otkazu proizlazi da je tužitelj kao radnik neopravdano izostao s rada u vremenskom razdoblju od 23. ožujka do 27. ožujka 2020. godine, zatim da je bio nedostupan tužitelju kao poslodavcu za izvršenje poslova sukladno opisu poslova iz ugovora o radu, te da je samovoljno i za svoje privatne potrebe službenim automobilom otputovao na Korčulu gdje je boravio u navedenom periodu.

            DOKAZ: odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu

Tužitelj je u zakonskom roku, 06. travnja 2020. godine, podnio tuženiku zahtjev za zaštitu prava iz radnog odnosa, kojim se detaljno očitovao na svaku pojedinačnu navodnu povredu obveze iz radnog odnosa zbog koje mu je tuženik izvanredno otkazao ugovor o radu, te je pozvao tuženika da pobijanu odluku o izvanrednom otkazu stavi izvan snage kao nezakonitu i nedopuštenu i da ga posljedično tome vrati na posao.

            DOKAZ: zahtjev za zaštitu prava iz radnog odnosa (potvrda o primitku, povratnica)

Tužitelj je 24. travnja 2020. godine, zaprimio odluku tuženika povodom prethodno navedenog zahtjeva za zaštitu prava iz radnog odnosa, a kojom odlukom je odbijen zahtjev tužitelja za stavljanjem izvan snage odluke o izvanrednom otkazu, te slijedom istoga tužitelj podnosi ovu tužbu.

            DOKAZ: odluka poslodavca kojom se odbija zahtjev za zaštitu prava iz radnog odnosa

 II. Budući da su zahtjev tužitelja za zaštitom prava iz radnog odnosa, te odluka poslodavca o odbijanju zahtjeva priložene u cijelosti, te s ciljem da se izbjegne nepotrebno ponavljanje navoda, tužitelj u nastavku ukazuje samo na odlučne činjenice, te predlaže izvođenje dokaza podobnih za njihovo utvrđenje.

Među strankama nije sporno da su u razdoblju od 23. ožujka do 27. ožujka, a za koje razdoblje tuženik tvrdi da je tužitelj neopravdano izostao s posla, na snazi bile mjere zbog suzbijanja epidemije bolesti COVID-19, te da je sukladno istima tuženik kao poslodavac temeljem svoje zakonske obveze organizirao poseban režim rada koji podrazumijeva rad od kuće. Detaljne upute o novom režimu rada tuženik je dostavio radnicima, između ostalih i ovdje tužitelju, mailom od 13. i 14. ožujka 2020. godine, a koji se dostavljaju u privitku. U istima je između ostalog naglašeno da djelatnici Prodaje (op.a. odjel u koji je tužitelj raspoređen) cit. „dolaze u ured samo u nužnim situacijama kada se dio posla mora odraditi u uredu. Sve ostale aktivnosti se provode od kuće. Posjete korisnicima od strane Servisa i Prodaje  treba svesti na one nužne i u dogovoru s krajnjim korisnicima.“

            DOKAZ: mailovi tuženika od 13 i 14. ožujka 2020.g.

Isto tako nije sporno da je tužitelj u razdoblju od 23. ožujka do 27. ožujka, boravio na Korčuli, odnosno da nije bio u Zagrebu.

Međutim, među strankama je sporno da li je odlazak za Korčulu bio samovoljan, te da li je tužitelj unatoč fizičkom odsustvu iz mjesta rada (Zagreba) uredno obavljao svoje radne zadatke, odnosno da li se postupanje tužitelja kao radnika može smatrati neopravdanim izostankom s rada.

 

III. Tužitelj najprije ističe da se nije radilo o nikakvom samovoljnom odlasku na Korčulu, već je prije namjeravanog odlaska zatražio i dobio usmeno odobrenje od [nove nadređene], voditeljice odjela, kao neposredno nadređenog.

            DOKAZ: saslušanje svjedoka gđa [nove nadređene]

Po dobivenom odobrenju tužitelj odlazi na Korčulu 23. ožujka (ponedjeljak), te sljedećeg dana dobiva poziv direktora tuženika, g. bivšeg direktora, koji je vidno iznenađen činjenicom da se tužitelj nalazi na Korčuli. Direktor tuženika poziva tužitelja tek u četvrtak (27. ožujka) da se vrati u Zagreb, a na što je tužitelj reagirao na način da se neposredno po pozivu vratio u Zagreb, te obavijestio direktora tuženika o svom povratku.

            DOKAZ: saslušanje tužitelja

                            saslušanje dir. tuženika, g. bivšeg direktora

Radi boljeg razumijevanja stanja stvari, treba naglasiti da je tužitelj odlukom poslodavca premješten u Odjel, kojim rukovodi prethodno navedena nova nadređena i to samo tjedan dana prije spornog događaja, odnosno konkretno dana 16.ožujka 2020. godine. To je upravo razlog zbog kojeg se tužitelj sukladno novoj klasifikaciji radnog mjesta obratio izravno nadređenom po hijerarhijskoj strukturi, umjesto bivšem direktoru.

            DOKAZ: mail od 14.03.2020 (pošiljatelj: nova nadređena)

I ovom prilikom tužitelj naglašava da ne može biti kriv, niti se može smatrati povredom obveze iz radnog odnosa, ako unutar hijerarhijske strukture Poslodavca nije došlo do pravovremenog prijenosa informacije

Tuženik kao razlog za otkaz navodi činjenicu da je tužitelj samovoljno koristio službeni automobil u privatne svrhe. Navedena tvrdnja nije istinita i to najprije iz razloga jer je za odlazak na Korčulu dobio odobrenje kao što je prethodno navedeno. Nadalje, tuženik je odobrio korištenje službenog vozila Radniku, još od dana kada je sklopljen Ugovor o najmu sa rent-a-car društvom

            DOKAZ: Ugovor o najmu 

Naime, iz prethodno navedenog Ugovora o najmu proizlazi da je tuženik odredio kao vozača vozila uzetog u najam od dana 04.11.2019. godine, upravo ovdje tužitelja. Vozilo je predano tužitelju na korištenje 24h dnevno, a o čemu je tuženik upoznat, te se u vremenskom razdoblju za koje se tvrdi da ga je tužitelj samovoljno koristio, nije tražilo od tužitelja da ga vrati, već je upravo suprotno kao što je prethodno navedeno, tuženik bio obaviješten o namjeri putovanja na Korčulu.

IV. Drugo je pitanje koje je u ovom predmetu sporno, da li je tužitelj u predmetnom vremenskom razdoblju, uredno obavljao povjerene mu poslove u skladu sa opisom poslova radnog mjesta i izvanrednim okolnostima uvjeta rada.

Uvodno se tužitelj očituje na navode tuženika iz odluke poslodavca kojom se odbija zahtjev za zaštitu prava iz radnog odnosa, te ističe da nije točno da tužitelj smatra odnosno da se poziva „na nemogućnost dobivanja otkaza zbog izostanka s rada kada su na snazi posebne mjere zbog suzbijanja bolesti COVID-19….“. Takva interpretacija tužiteljevih navoda je (ne)namjerno iskrivljena, te tužitelj ponavlja da u spornom vremenskom razdoblju nije izostao s rada, već je obavljao poslove po nalogu tuženika.

U korist svojih navoda, tužitelj u privitku dostavlja tjedni izvještaj o radu (23. – 27. ožujka), te popis svih mailova poslanih u tom razdoblju.

            DOKAZ: tjedni izvještaj o radu

                            popis poslanih mailova

Iz priloženog se vidi da je tužitelj upućivao klijentima tuženika više desetaka mailova dnevno i to konkretno na adrese (...) i drugi, zatim da je aktivno sudjelovao na video-konferencijama putem platformi za rad na daljinu (sastanak tvrtke Bivše firme, sastanak novog odjela, seminari), sukladno uputi Poslodavca, te je bio dostupan u svakom trenutku putem službenog mobitela.

Po prirodi stvari osoba koja izostane s rada ne može tijekom razdoblja izostanka podnositi izvještaje o radu, a već iz priloženih dokaza se može zaključiti da je tužitelj udovoljio svojoj obvezi izvještavanja poslodavca, te obavljanju rada po uputi poslodavca.

V. Budući da je tužitelj u svom zahtjevu za zaštitu prava iz radnog odnosa, ukazao tuženiku da su njegovi navodi o neopravdanom izostanku s rada izneseni u Odluci o izvanrednom otkazu neutemeljeni i paušalni, te da ne postoji niti jedan konkretan primjer radnog zadatka ili naloga koji je povjeren tužitelju, a koji je tužitelj odbio izvršiti ili se na njega oglušio, tuženik u svom odgovoru (odluci poslodavca kojom se odbija zahtjev za zaštitu prava iz radnog odnosa), navodi nalog poslodavca upućen tužitelju da „posjeti korisnika u Zagrebu i to dana 25.03.2020.“

Vezano za taj jedan jedini sporni događaj na temelju kojega tuženik opravdava svoju odluku o izvanrednom otkazu i na kojem temelji svoje tvrdnje o navodnoj samovolji tužitelja koji „bira poslove koje smatra da su bitni“, tužitelj se očituje da su okolnosti u kojem se predmetni događaj odvio drugačije od onih kako ih predstavlja tuženik.

Točno je da je tužitelj dobio nalog da od korisnika preuzme uređaj, te da isti nije mogao neposredno sam izvršiti budući da je u tom razdoblju bio na Korčuli. Tužitelj je kontaktirao kolegu NNN, koji je preuzeo premetni uređaj od klijenta, čime je nalog u cijelosti uspješno izvršen.

Ono što tužitelj želi naglasiti jest da se radilo o rutinskom poslu, za kojeg i u normalnim okolnosti nije neobično da se zamoli kolegu za pomoć. U svakom slučaju, nije se radilo o događaju koji utjecao na proces rada kako to nastoji prikazati tuženik, te kojim je narušen poslovni ugled tuženika i radi kojeg je došlo do „gubitka povjerenja korisnika u njegovo poslovanje“.

O svemu možda najbolje svjedoči i pismo preporuke koje je izdao prethodno spomenuti kolega tužitelja, g. NNN, koji za tužitelja navodi da je svoje poslove obavljao „profesionalno i odgovorno, točno i u vremenski dogovorenim rokovima…“

DOKAZ: pismo preporuke

                saslušanje svjedoka g. NNN

 

VI. Tuženik također u svojoj odluci kojom odbija zahtjev za zaštitu prava iz radnog odnosa, navodi dvije mail poruke koje čine dio korespondencije između njega i tužitelja, ali ih ne citira u cijelosti.

Za jednu se tvrdi da se radi o pisanoj uputi poslodavca upućenoj radniku, ovdje tužitelju. Točno je da se zapravo radi o tome da poslodavac traži od radnika, između ostalog i tužitelja, status o tekućim aktivnostima, odnosno doslovno „status on going prodajne aktivnosti s financijskim impactom“. Ono što je zanimljivo je da je upit poslan 16.03.2020.g.u 13.28h, a tuženik je na isti detaljno odgovorio isti dan u 14:21h, a što također svjedoči o radnoj disciplini tužitelja.

Druga mail poruka se odnosi na tuženikovo obrazloženje svojih postupaka, poslano tužitelju dana 30.03.2020.g.pa budući da je isto preneseno samo djelomično i to na način kako ga shvaća tuženik, u privitku se dostavlja u cijelosti.

            DOKAZ: mail korespondencija od 16.03.2020.g

                            mail tužitelja od 30.03.2020.g

 

VII. Zaključno, tužitelj ističe da u konkretnom slučaju nije počinjena osobito teška povreda obveze iz radnog odnosa koja se ogleda u činjenici da je tužitelj neopravdano izostao s rada u vremenskom razdoblju od 23. ožujka do 27. ožujka 2020. godine, zatim da je bio nedostupan tužitelju kao poslodavcu za izvršenje poslova sukladno opisu poslova iz ugovora o radu, te da je samovoljno i za svoje privatne potrebe službenim automobilom otputovao na Korčulu gdje je boravio u navedenom periodu.

Izostanak s rada podrazumijeva da radnik uopće nije dostupan poslodavcu za obavljanje poslova predviđenih ugovorom o radu, a što u ovom predmetu nije slučaj. Ukoliko poslodavac nije zadovoljan načinom izvršenja povjerenih poslova, zakon o radu predviđa druge mjere, a izvanredni otkaz je po slovu zakona predviđen za iznimni slučaj „osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.“

Ne tražeći alibi za svoje postupke, tužitelj još jednom naglašava da se prilikom odlučivanja o urednosti ispunjavanja radnih obveza u razdoblju od 23. ožujka do 27. ožujka 2020. godine, moraju uzeti u obzir posebni uvjeti rada za koje nitko, ni radnici ni poslodavci nisu bili pripremljeni, te da to svojevrsno izvanredno stanje zahtjeva od svih sudionika radnog odnosa prilagodbu i modifikaciju ispunjavanja radnih obveza, te međusobno uvažavanje.