Dioba nasljedstva prije ili nakon ostavinske rasprave-opcije

[Ana59]

Poštovanje,

Moji roditelji su se razveli kada sam imala 3 godine. Ostala sam živjeti s ocem i bakom koja je bila nosioc stanarskog prava na stan, koje je nakon njene smrti naslijedio moj otac. Kada sam imala 12 godina otac se  ponovo oženio i nakon par godina iz tog braka je dobio sina. Taj brak je potrajao nekih dvanaestak godina,  nakon čega se otac razveo, oženio po treči put i sa novom ženom zasnovao novo domaćinstvo (bez djece)u kojem je živio do smrti. Polubrat iz drugog braka je  prilikom razvoda imao desetak godina, od rođenja je bio jako vezan za mene i zbog njega sam ostala živjeti s maćehom sve do svoje 29. godine,  pri čemu sam se na sudu morala opredijeliti tj. dati izjavu da želim ostati živjeti s maćehom i polubratom. S njima sam živjela do odlaska na drugi kraj države, prije 32 godine. Ostali smo u vrlo bliskim odnosima (s ocem također) i sve ove godine financijski i na sve druge načine sam ih pomagala kada god bi nešto zapelo, a zapinjalo je (nakon bratove ženidbe i vrlo komplicirane rastave) prilično često.

Prije desetak dana maćeha je umrla (bez oporuke) i jedino što bi se u ostavinskoj raspravi moglo razmatrati u ostavinskoj masi je stan od stotinjak kvadrata (svojevremeno podijeljen u dvije stambene jedinice -u kojoj je s njom živio polubrat s najmlađim kćerkom od 12 godina) i dugovi. 

Polubrat bi htio da stan naslijedimo po pola i  smatram da bi to bilo sasvim pravedno rješenje. Međutim, budući da se ne radi o krvnom srodstvu,  pretpostavljam da osobno neću biti niti pozvana na ostavinski raspravu, osim ako moja odluka da nastavim živjeti s maćehom i polubratom nakon razvoda od mog oca ima ikakvu pravnu težinu i značenje.

Vezano uz to imam nekoliko pitanja:

1. Imam li pravo na nasljedstvo polovine stana, ako imam po kojem kriteriju/ stopi bi se odredio porez na moj dio nasljedstva

2. Ako nemam pravo na nasljedstvo, može li se moj polubrat odreći polovine stana u moju korist, ili mi ga darovati ili ustupiti na neki treči način i ako može koja bi opcija bila financijski najpovoljnija i koliki bi tu bio eventualni porez.

Mislim da je važno napomenuti da će osim stana nakon pokojnice ostati  dugovi (trečina mirovine joj je bila pod ovrhom radi povratka kkredit, kojeg će trebati nastaviti vraćati). Znam da postoji veliki dug za struju, a ostali dugovi su poprilično ddubiozn. Godinama sam “gasila požare", ali uvijek su se javljali novi i/ili nepoznati dugovi, koje je trebalo rješavati - uglavnom po hitnom postupku.

Polubrat je samohrani otac, s kreditom (možda i dugovima koji mi nisu poznati), niskim primanjima i neizvjesnim poslom. U slučaju samostalnog nasljeđivanja, bojim se da bi i taj stan mogao dospjeti pod ovrhu. Neudata sam i nemam djece,  pristoijno zarađujem, ali za par godina idem u mirovinu i moram konačno početi misliti i na svoje potrebe.

Molila bih Vas za savjet za najpovoljnije rješenje navedenog problema s nasljedstvom polovine stana,  ako u ovakvoj situaciji uopće ima pomoći.

Unaprijed hvala!

[Ana59]

Nakon nedavne smrti tatine druge (bivše) supruge, moj polubrat je postao jedini zakonski nasljednik stana, u kojem sam rođena i nastavila živjeti s tatinom drugom suprugom i polubratom, sve do zapošljavanja na drugom kraju Hrvatske  u 29. godini života.  Budući da sam u doba razvoda bila punoljetna nisam mogla biti posvojena, a skrbništvo od strane tatine druge supruge mi je prestalo u 26. godini, nakon završetka fakulteta i zaposlenja. Premda sam s polubratom (koji se u međuvremenu oženio i rastao) te s njegovom majkom i djecom sve ovo vrijeme bila u  vrlo bliskom  odnosu i godinama ih nesebično financijski pomagala, sada na udio u tom stanu nemam apsolutno nikakvog prava. Stan je velik stotinjak kvadrat (svojevremeno je bio podijeljen u dvije manje stambene jedinice) i polubrat se slaže da bi bilo fer da polovina stana bude moja, a da u drugoj on živi s maloljetnom kćerkom koja je s njim ostala nakon razvoda (ostalih dvoje nećaka živi s majkom u inostranstvu). Premda bih po polubratu mogla doživotno biti u drugoj polovini stana, ne želim prihvatiti takvu ponudu jer bi se mogla pokazati "medvjeđom uslugom" ako se on jednog dana ponovo oženi ili ako, ne daj bože umre prije mene. Ja sam petnaest godina starija od njega, ali bolesti i nesreće se, nažalost,  dešavaju i mlađima. Neudata sam i nemam djece tako da će, ako me brat nadživi, ta "moja" polovina oporučno opet pripasti njemu, odnosno njegovoj djeci.

Na koji način bi se način problem vlasništva „moje polovine stana“ mogao pravno regulirati, t a da to bude pravično i obostrano prihvatljivo? Ostavinska rasprava će biti uskoro pa mi je savjet hitno potreban. Koliko mi je poznato postoje 3 opcije: 1) bratovo odricanje od cjelokupnog nasljedstva (uključujući majčine dugove), 2. ustupanje dijela nasljedstva i 3. darovanje dijela nasljedstva. Ako postoji još kakva mogućnost rješenja prije ostavinske rasprave molim da me posavjetujete.

Koliko mi je poznato: ad 1) neprihvaćanje  ostavine moguće je jedino na ostavinskoj raspravi i ne može biti djelomično,  ad 2)ustupanje je moguće samo između supružnika, odnosno roditelja i djece pa stoga u ovom slučaju ne dolazi u obzir i ad 3) darovnim ugovorom se  može darovati najviše pola naslijeđenog stana  i to nakon ostavinske rasprave.  Da li je to sve točno? Ako jest, ostale bi mogućnosti pod 1 i 3. 

U prvom slučaju, bratovim odricanjem od cjelovitog nasljedstva na ostavinskoj raspravi (drugih nekretnina osim stana nema) dobila bih u vlasništvo cijeli stan i pokojničine dugove (oni ukupno iznose više od polovine otkupne vrijednosti  stana, koji je još uvijek u otkupu). Ako je to točno koliki bi porez na to trebala platiti?  Naravno nakon ostavinske rasprave bratu bih vratila u vlasništvo drugu polovinu stana (darovni ugovor bi  vjerojatno bio najpogodnije  rješenje), pa me zanima koliki  bi porez  trebala platiti i u tom slučaju.  

Druga mogućnost je darovni ugovor kojim bi mi brat poklonio polovinu stana nakon ostavinske rasprave. U tom slučaju me zanima, koliki bi porez trebala platiti kao daroprimac?

Unaprijed zahvaljujem na savjetima i srdačno vas pozdravljam.

 

[Matrix]

prije 21 sati , Ana59 je napisao:

2)ustupanje je moguće samo između supružnika, odnosno roditelja i djece

Ustup je moguć između sunasljednika, dakle između osoba koje su pozvane na nasljeđivanje

 

prije 21 sati , Ana59 je napisao:

U tom slučaju me zanima, koliki bi porez trebala platiti kao daroprimac?

3%

 

prije 21 sati , Ana59 je napisao:

3) darovnim ugovorom se  može darovati najviše pola naslijeđenog stana

Može se darovati sve

[Borbena7]

Na 17. 05. 2021. at 11:50, Ana59 je napisao:

jedino što bi se u ostavinskoj raspravi moglo razmatrati u ostavinskoj masi je stan od stotinjak kvadrata

Kako je stečen ovaj stan?

[Ana59]

Na 20. 05. 2021. at 22:28, Matrix je napisao:

Ustup je moguć između sunasljednika, dakle između osoba koje su pozvane na nasljeđivanje

 

3%

 

Može se darovati sve

Vezano uz ovaj odgovor imam tri pitanja:

1) da li su ustup i ustupanje sinonimi ili se radi o različitim pravnim instumentima?

2) ako nisam zakoniti nasljednik logično mi je na neću biti pozvana na ostavinsku raspravu - postoji li način tj. što treba uraditi da bih bila pozvana?

3) koja je razlika između darovanja i ustupanja u smislu prava, obaveza, poslijedica i troškovi za obje strane?

Unaprijed hvala!

[Ana59]

Na 21. 05. 2021. at 11:04, Borbena7 je napisao:

Kako je stečen ovaj stan?

Stan je u kući staroj oko 150 godina, u kojoj su očevi roditelji  živjeli od 30-ih godina prošlog stoljeća, a koji je nakon II svjetskog rata postao Općenarodno vlasništvo u kojem je baka dobila stanarsko pravo. Nakon bakine smrti (1971. god.) stanarsko pravo je prešlo na tatu, takvi stanovi su nakon uspostave RH išli u otkup. Stan je još uvijek u otkupu (ostalo je, koliko mi je poznato, još nekih par rata za uplatu cjelovitog iznosa).

[Matrix]

prije 6 sati , Ana59 je napisao:

da li su ustup i ustupanje sinonimi ili se radi o različitim pravnim instumentima?

Ista pravna radnja

 

prije 6 sati , Ana59 je napisao:

ako nisam zakoniti nasljednik logično mi je na neću biti pozvana na ostavinsku raspravu - postoji li način tj. što treba uraditi da bih bila pozvana?

U tom slučaju jednostavno niste stranka u ostavinskom postupku

 

prije 6 sati , Ana59 je napisao:

koja je razlika između darovanja i ustupanja u smislu prava, obaveza, poslijedica i troškovi za obje strane?

U oba slučaja se radi o besteretnom raspolaganju, s tim što se darovanje ugovara, dok je ustup u smislu nasljeđivanja radnja nasljednika u ostavinskom postupku kojim svoj nasljedni dio ustupa sunasljedniku, dakle radi se o jednom vidu nasljedničke izjave koja je neopoziva. 

[Ana59]

prije 14 sati , Matrix je napisao:

Ista pravna radnja

 

U tom slučaju jednostavno niste stranka u ostavinskom postupku

 

U oba slučaja se radi o besteretnom raspolaganju, s tim što se darovanje ugovara, dok je ustup u smislu nasljeđivanja radnja nasljednika u ostavinskom postupku kojim svoj nasljedni dio ustupa sunasljedniku, dakle radi se o jednom vidu nasljedničke izjave koja je neopoziva. 

1) Ako sam pravilno shvatila prije i/ili tijekom ostavinske rasprave ne može se ništa riješiti, budući da nisam sunasljednik.

2) S obzirom na razvod oca od druge supruge vjerojatno nemam pravo ni na nužni dio (preda sam nakon razvoda ostala s njom živjeti) s obzirom da sam bila punoljetna i pravno sposobna.

3) Nakon ostavinske rasprave polubrat nasljeđuje cjelokupni stan i dio (npr. 1/3 ili 1/2) mi može dati i bez naknade isključivo darovanjem (ne i ustupanjem), a u tom slučaju plaćam porez od 3%. Plaćam li na taj porez PDV? Ima li polubrat, kao darodavac obavezu plaćanja poreza ili nekih drugih tražbina?

4) Postajem li (kao budući daroprimac) vlasnik darovanog dijela ili suvlasnik u dijelu nekretnine, te da li je potrebno etažiranje?

Unaprijed hvala,

[Matrix]

Na 25. 05. 2021. at 14:40, Ana59 je napisao:

prije i/ili tijekom ostavinske rasprave ne može se ništa riješiti, budući da nisam sunasljednik

Upravo tako

 

Na 25. 05. 2021. at 14:40, Ana59 je napisao:

i dio (npr. 1/3 ili 1/2) mi može dati i bez naknade isključivo darovanjem (ne i ustupanjem), a u tom slučaju plaćam porez od 3%.

Da

 

Na 25. 05. 2021. at 14:40, Ana59 je napisao:

Plaćam li na taj porez PDV?

Plaćate porez na promet nekretnina, i to je to. 

 

Na 25. 05. 2021. at 14:40, Ana59 je napisao:

Ima li polubrat, kao darodavac obavezu plaćanja poreza ili nekih drugih tražbina

U smislu zakona o porezu na promet nekretnina, porez plaća stjecatelj nekretnine, što će reči u konkretnom slučaju, obdarenik. 

 

Na 25. 05. 2021. at 14:40, Ana59 je napisao:

Postajem li (kao budući daroprimac) vlasnik darovanog dijela ili suvlasnik u dijelu nekretnine

Suvlasnik

 

Na 25. 05. 2021. at 14:40, Ana59 je napisao:

da li je potrebno etažiranje

Etažiranje možete riješiti naknadno. 

[Ana59]

Puno hvala, mislim da ste mi sve razjasnili :-). Pohvale na jezgrovitosti pojašnjenja! Srdačan pozdrav, Ana