Kaznena prijava kao dokaz u kaznenom postupku

[AlexOne]

Kazneni postupak za prijetnju je na prvostupanjskom sudu, sad ide obrana.

Kod ispitivanja svjedoka koji je inače diplomirani pravnik i koji je na policiji protiv mene predao kaznenu prijavu za prijetnju na ročištu sam postavio pitanje kako to da je na ODO dao sasvim drugi opis događaja, osobito motiva, samo je osnova optužbe ostala ista, dakle prijetnja.

Sudac me prekinuo i rekao da kaznena prijava nije dokaz.

Uspio sam još upitati zašto sada iskazuje drugačije. Nisam dobio odgovor niti je itko na to reagirao ili stavio u zapisnik.

Pitanje je kako to da kaznena prijava u policiji nije dokaz u postupku kad je to temelj na kojemu nastala osnovana sumnja, moje uhićenje i pokretanje postupka.

Pa nije to službena bilješka da bude nezakonit dokaz, to je potpisana kaznena prijava.

Unaprijed zahvaljujem na odgovorima.

[frenki zg]

1. Prijava nije dokaz, već Osnova, za pokretanje kaznenog postupka.
2. Prijavu  DORH kad prouči sav materijal, odbacuje ili prihvča. 
3. Sud ako prihvati DORH-ov prijedlog , pokreče postupak.
4. Nitko vam nije rekao, da su Dokazi, nezakoniti ili pribavljeni  nezakonito.
To se Pravno naziva - Procesno Pravo, tijek, cijelg sudskog postupka.
Rdosljed : Policija Dorhu, Dorh Sudu, a isti donosi Presudu. 
Na sudu se Sucu obrača, samo kad se od istoga dobije odobrenje,da se 
nešto kaže ili pojasni - Ne, komentira .
Sve što smatrate danije u redu,ili porutuzakonito, pišete u žalbi,ili tijekom 
postupka, psanim putem tražite određenu radnju, ništa van toga.
Za to pstoje Odvjetnici, koji usmjeravaju klijenta , pišu podneske,prijedloge, prigovore, žalbe.

[AlexOne]

To je meni sve jasno.

Ali mi nije jasno kako to da prvostupanjski sudac na ročištu prilikom ispitivanja svjedoka/žrtve ne dopušta pitanje zašto je svjedok/žrtva prilikom podnošenja kaznene prijave u bitnome tvrdio sasvim drugačije, samo je šturi dio inkriminacije "prijetnja" ista i u KP i u davanju iskaza pred ODO. Sve ostalo je promijenio.

Po meni, sve što se nakon izdvajanja nezakonitih dokaza nalazi u spisu je dokaz nečega. Zato se i nalazi u spisu. I vraćena dostava. Ne mora biti nužno dokaz da djelo nije počinjeno ili je počinjeno ali bi (po mojem laičkom mišljenju) mogao biti dokaz okolnosti, kronologije, motiva, odnosa sa žrtvom, koliko je žrtva pridonijela okolnostima i sl., a upravo na tome se temelji sudačka odluka o stupnju krivnje, odmjeravanju kazne i/ili propisanih mjera ako se okrivljenik na kraju i proglasi krivim. 

A ovom konkretnom slučaju to je dokaz izuzetne nevjerodostojnosti žrtve/svjedoka što je jako bitno jer se inkriminacija temelji na rekla-kazala. Tim više što je žrtva/svjedok diplomirani pravnik s dugogodišnjim radnim iskustvom.

[bobo4]

Možda se i na nezakonite dokaze može gledati iz druge perspektive, npr. one okrivljenika, ako je izdvajanjem narušeno neko njegovo pravo... Iz udžbenika "Nezakoniti dokazi":

Sud razmatra pitanje pravne dopuštenosti  uporabe nekog dokaza (admissibility of evidence) i to u okviru primjene kriterija "pravičnog postupka". Ovaj kriterij počiva na tzv. "holističkom pristupu" u primjeni čl. 6. Konvencije,19 kod kojeg Sud uzima u obzir sve okolnosti pojedinog slučaja ocjenjujući koliki je bio utjecaj počinjene povrede na pravičnost postupka u cjelini.