Zagrebparkig - povrat uplate za premještanje vozila

[cyclone]

Klasicni scenario,

pauk digao auto, odvezao ga u Strojarsku,

ja otisao po auto, nisam nista platio nego pobrao prekrsajnu prijavu, uplatnice i auto.

 

Nemam namjeru platiti kaznu nego pisem prigovor jer sam uvjeren da cu dobiti spor posto auto NIJE bio na nogostupu kako je navedeno u prekrsajnoj prijavi (sto nadam se mogu i dokazati) gdje se komunalni redar poziva na clanak 112 stavak 3 (Na području Grada zabranjeno je za zaustavljanje i parkiranje vozila koristiti nogostup koji nije označen prometnom signalizacijom kao javno parkiralište.)

 

Pitanje:

Posto bi Zagrebparkingu u roku 8 dana morao platiti premjestanje vozila bez obzira na moj prigovor komunalnom redarstvu koji je izdao nalog za premjestanje vozila,

zanima me na koji nacin tj. koji je postupak povrata uplate od Zagrebparkinga za premjestanje vozila kad jednog dana dobijem oslobadjajucu presudu prekrsajnog suda vezano uz navodno krivo parkiranje?

Da li je dovoljno s navedenim rjesenjm otici u Zagrebparking ili trebam otici u Komunalno redarstvo pa oni daju nalog Zagrebparkingu za povrat uplate ili moram nekoga tuziti da mi vrate moj novac ili ...?

 

Dodatno pitanje:

Da li je mozda pametnije nista ne platiti Zagrebparkingu i cekati rjesenje prekrsajnog suda pa onda otici u Zagrebparkig s rjesenjem da storniraju izdani racun?

 

Unaprijed hvala na odgovorima (iz struke ili iz vlastitog iskustva)

[KronicnaStranka]

Ako ne platite, oni će pokrenuti ovrhu, a na ovršni prijedlog opet možete prigovoriti, pa se nastavlja kao parnica. Sve to skupa će potrajati, pa možda prije toga dobijete rješenje po prigovoru na prekršaj.

 

Naravno, sve troškove ovrhe - ako ne uspijete u prigovoru - plaćate, pa se iznos znatno povećava, uz kamate.

 

Što se tiče parkiranja, vozila se prije premještanja fotografiraju pa će biti lako utvrditi da li ste ili niste bili na nogostupu.

 

Premještanje vozila temelji se na čl. 184 Zakona o sigurnosti prometa na cestama u kojem je u stavku (1) u 12 točaka opisano u kojim se slučajevima vozilo može premjestiti. Taj članak ne daje diskrecijsko pravo ovlaštenoj osobi (tj. nema uobičajenog ".. i u drugim sličnim situacijama" ili nešto slično) da naredi premještanje vozila u drugim slučajevima osim u onima opisanima u tih 12 točaka. Budući da je parkiranje na nogostupu izrijekom dopušteno u Zakonu o sigurnosti prometa na cestama pod određenim uvjetima (dovoljan razmak za prolaz pješaka), onda je očito da takav prekršaj kojim se krši odluka lokalne samouprave ne može biti i razlog za premještanje. Kad bi bilo tako, onda bi te dvije odredbe Zakona o sigurnosti prometa bile u koliziji.

 

Međutim, ovo se sistematski krši. Prvo tako da vam policija u odluci ne napiše temeljem koje točke stavka (1) je naređeno premještanje, već citiraju samo prvu polovicu te jedne rečenice koja čini stavak (1).

 

Drugo, ako podnesete uvjerljivi prigovor na prekršajni nalog, postupak naprosto stane tj. niti ga obustave niti ga proslijede prekršajnom sudu, a koncesionar ima pravo naplatiti premještanje prije pravomoćne odluke.

 

Treće, suci se ne zamaraju s goreopisanim formalnopravnim filozofiranjem kao što se nisu zamarali niti s ugovornim kaznama, već štancaju kopipejst presude.

 

Kakva je praksa komunalnog redarstva u odnosu na policiju, ne znam iz osobnog iskustva ali sam prilično uvjeren da se oslanjaju na "najbolje tradicije" svojih prethodnika u tom poslu.

 

Dakle, u praksi vam ispada da vam je bolje da platite, ako niste spremni na nekoliko godina sudovanja i bitku sve do Ustavnog suda uz jako dvojbeni ishod.

[Zoc05]

Imam gotovo identičan primjer samo što je moj auto bio parkiran na nogostupu, s tim da je taj nogostup u zadnjih nekoliko godina bio označen kao parkirališno mjesto. Netko je skinuo znak, ja se parkirao i pauk mi digao auto.

Po kojem pravilu ispunjavam članak 112. čl. 3. ako je taj isti nogostup bio godinama predviđen kao parking a i u samom produžetku toga parkinga Zagrebparking ima identična mjesta za parkiranje i vozila koja su tamo parkirana ne smetaju ni pješacima ni vozilima.

 

Također sam preuzeo auto u Strojarskoj i nisam ništa platio i imam namjeru podnjeti prigovor komunalnom redarstvu, iako prigovor redarstvu ne odlaže naplatu premještanja vozila.

Inače, 300,00 +100,00 kn kazna i 500,00 kn pauk.

 

Ne znam kako će se sve završiti. Pretpostavljam kao što je objasnio KronicnaStranka.

Stvarno nema smisla da je zadnjih najmanje petnaest godina postojao znak za parkiranje na tom mjestu a to znači da su postojale zakonske i pravne odredbe da taj dio pločnika služi kao parking a sada bez znaka to odjedanput više nije tako. Isto tako, na mjestu gdje je nekad stajao prometni znak s oznakom parkirališnog mjesta, nije postavljen znak zabrane zaustavljanja i parkiranja. Dakle i bez znaka koji označava parkirališno mjeto, parkiranje bi trebalo biti dopušteno jer ispunjava sve uvjete da to bude, kao što i je prošlih godina, jer u protivnom ne bi bio postavljen znak. Što se tiče neoznačenih parkirališta u gradu Zagrebu i općenito državi - takva mjesta prevladavaju. Pa neće valjda naplačivati kazne na svim mjestima koja nisu označena i k tome zvati pauka. Pa onda će pola Zagreba biti u Strojarskoj.

Btw, zna se da je Holding u komi i da nemaju novaca ali nismo im mi krivi pa da sada od nas građana na sve moguće načine ostvaruju prihode, nebi li pokrpali rupe i manjak koji je napravila njihova nesposobna uprava svojim načinom "poslovanja".

Naravno nisam jedini kojem se tako nešto dogodilo, a u biti smo svi na neki način nemoćni po receptu plati pa se žali ili zavadi pa vladaj. Ova zemlja samo tako zna funkcionirati. Samo da se puni buđet. Te plaćaj prirez, plaćaj prihode gradu, plaćaj krizni porez, plaćaj porez, plaćaj mirovinske stupove,.....ni pola plaće ne dobijemo netto, i još im nije dosta i sad nam još i aute dižu ko pomahnitali i naplaćuju nesuvisle i neopravdane kazne,...i sl.

To je prestrašno i di je tome kraj. To je doslovno pljačka običnog poštenog čovjeka i građanina. S druge strane, kad se bliže izbori u gradu, slobodno ostavite auto gdje god hoćete. Čak i tamo gdje stvarno nema smisla, ali svi su odjednom puni razumjevanja i nema nikakvih problema. Samo sa jako dobrim razlogom pauk će odvesti auto i to sa suzama u očima . Tih dana pauka se ne može ni vidjeti na ulicama. Valjda tada idu na kolektivni godišnji a dežura samo jedan za hitne slučajeve.

[KronicnaStranka]

Ako ste parkirali na pločniku na kojem nije bila oznaka parkirališnog mjesta, onda ste nažalost učinili prekršaj i tako će biti tako dugo dok netko ne uspije osporiti tu odredbu lokalne samouprave.

 

Međutim, bilo bi jako zanimljivo saznati temeljem koje točke stavka (1) je određeno premještanje:

 

Članak 84.

(1) Policijski službenik ili službenik jedinice lokalne samouprave, naredbom će odrediti da se vozilo premjesti na drugo mjesto ako je zaustavljeno ili parkirano na cesti na kojoj ugrožava sigurnost prometa ili ometa normalan tok prometa i kad je parkirano ili zaustavljeno:

1) na mjestu rezerviranom za zaustavljanje i parkiranje vozila osoba s invaliditetom,

2) na obilježenome pješačkom prijelazu, pješačkom otoku i pješačkoj zoni,

3) na nogostupu ako pješak prilikom kretanja mora zbog vozila silaziti na kolnik ili drugu površinu (slobodan prolaz između parkiranog vozila i zgrade manji od 100 cm), 4) na prijelazu ceste preko željezničke ili tramvajske pruge u istoj razini ili u blizini tih pruga ako se time sprječava promet vozila koja se kreću po tračnicama,

5) na raskrižju i na udaljenosti manjoj od 5 m od najbližeg ruba poprečnog kolnika, ako smanjuje preglednost prometa, 6) u tunelu, na mostu, u podvožnjaku, na nadvožnjaku te na dijelu ceste ispod mosta i nadvožnjaka,

7) na dijelu ceste u blizini vrha prijevoja i u zavoju gdje je preglednost ceste nedovoljna i gdje se vozila ne bi mogla obići bez opasnosti,

8) na mjestu na kojem bi parkirano vozilo onemogućilo pristup drugom vozilu radi parkiranja ili izlazak nekom već parkiranom vozilu i ispred kolnog ulaza u zgradu, garažu ili dvorište,

9) na biciklističkoj stazi ili traci, ili na prijelazu biciklističke staze, odnosno trake preko kolnika,

10) na dijelu kolnika koji je kao stajalište za vozila javnog prijevoza putnika obilježen oznakama na kolniku ili postavljenim prometnim znakom,

11) na mjestu na kojem bi vozilo zaklanjalo postavljeni prometni znak ili uređaj za davanje znakova prometnim svjetlima,

12) na dijelu ceste gdje bi širina slobodnog prolaza od zaustavljenog ili parkiranog vozila do neisprekidane uzdužne crte na kolniku ili do neke zapreke na cesti, bila manja od 3 m, odnosno do suprotnog ruba kolnika manja od 4 metra.

(2) Vozilo koje je nepropisno zaustavljeno ili parkirano na mjestima iz stavka 1. ovoga članka ne može se blokirati na tome mjestu u smislu odredaba članka 5. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona.

(3) Prije izdavanja naredbe za premještanje vozila po stavku 1. ovoga članka, položaj nepropisno zaustavljenog ili parkiranog vozila utvrđuje se fotografijom, skicom ili video zapisom.

 

Naime, ako se radi o bivšem parkirališnom mjestu onda je malo vjerojatno da se parkiranjem na takvom mjestu ispunjava ijedan od tih 12 mogućih preduvjeta za premještanje. Nekako slutim da će u obrazloženju pisati samo naredbom će odrediti da se vozilo premjesti na drugo mjesto ako je zaustavljeno ili parkirano na cesti na kojoj ugrožava sigurnost prometa ili ometa normalan tok prometa, a ostatak stavka (1) će prešutjeti.

[cyclone]

Auto je bio parkiran na kvadratnoj povrsini velicine cca. 5x2.5m koja je sjedne strane omedjena kolnikom, s druge i trece drvecima drvoreda (tj, betonskim uzvisenjima oko drva), a sa cetvrte strane biciklistickom stazom i iza nje nogostupom. Biciklisticka staza i nogostup su oznaceni horizontalnom (iscrtana biciklisticka na podu) i vertikalnom signalzacijom (prometni znak koji oznacava sto je biciklisticka staza a sto je nogostup za pjesake). Auto nije bio niti na biciklistickoj niti na navedenom nogostuput nego na trecoj povrsini izmedju dva drveta drvoreda. Navedena povrsina takodjer nije na kolnom ulazu, autobusnoj stanici, pjesackom prijelazu, udaljena manje od 5m od raskrsca, ..., niti na bilo koji nacin moze sluziti kretanju pjesaka (osim ako ce prolaziti kroz drvece ili pretrcavati cestu).

 

Prema clanku 84. "Zakon o sigurnosti prometa na cestama" policijski sluzbenik moze traziti premjestanje vozila (niti po bilo kojoj stavki navedenog clanka takodjer nisam napravio prekrsaj), ali u mom slucaju zahtjev za premjestaj je predan od strane komunalnog redara koji se poziva na clanak 112 stavak 3 "Odluke o komunalnom redu", te na clanak 152 stavka 3 iste odluke koja glasi:

"Komunalni redar naložit će uklanjanje vozila parkiranog na nogostupima iz članka 112. stavka 3. ove odluke i premještanje na za to određeno mjesto, preko fizičke ili pravne osobe kojoj je to Grad povjerio, a na trošak vlasnika vozila. "

 

Iz svega navedenog smatram da nisam napravio preksaj tj. da vozilo nije bilo na nogostupu i da vozilo nije trebalo biti micano i zato cu predati prigovor i ocekujem pozitivno rjesenje.

 

Ono sto me muci je sad samo sto napraviti s lesinarima iz Zagrebparkinga, da li im platiti premjestanje vozila pa poslije traziti svoju lovu nazad (hoce li mi vratiti i zakonske kamate , mos si misliti) ili im ne platiti i cekati pozitivno rjesenje pa sa rjesenjem im onda otici i neka si naplate od komunalnog koji je predao nalog za premjestanje)

Ima li tkogod iskustva po tome pitanju? Hvala

[KronicnaStranka]

Odgovoreno vam je gore.

 

Ako ne platite, koncesionar može pokrenuti ovršni postupak.

 

Što će prije završiti - prekršajni postupak ili ovršni postupak - nije moguće unaprijed reći.

 

Dakle, oni ne moraju, ali mogu, čekati da se završi prekršajni postupak pa da im odnesete pozitivno rješenje. Ako su prije toga pokrenuli ovršni postupak, možete to rješenje iskoristiti u tom postupku, ali se može desiti i da vas "ovrše" prije nego što uopće dobijete rješenje u prekršajnom ostupku.

 

Osim toga, to što ste u pravu uopće ne znači da ćete uspjeti s prigovorom na prekršajni nalog, jer se ti postupci vode daleki ispod minimuma pravnih standarda za pošteno suđenje.

 

I usput jedna digresija:

 

Što se tiče premještanja vozila, ono je regulirano čl. 84 Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

 

Lokalna samouprava ovlaštena je čl. 5 stavkom (1) točka 6 Zakona o sigurnosti prometa na cestama odrediti parkirališne površine i način parkiranja, zabrane parkiranja i mjesta ograničenog parkiranja.

 

Lokalna samouprava je čl. 5 stavkom (4) ovlaštena da poslove nadzora nepropisno zaustavljenih i parkiranih vozila, upravljanja prometom te premještanja nepropisno zaustavljenih i parkiranih vozila, sukladno odredbama ovoga Zakona, mogu, osim ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, obavljati i jedinice lokalne samouprave, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za unutarnje poslove.

 

Međutim, lokalna samopurava niti jednim slovom toga Zakona nije ovlaštena definirati uvjete za premještanje vozila drugačije nego što je to propisano čl. 84 toga Zakona, već se naprotiv posebno ističe da komunalni redar koji je za to ovlašten prema gornjem navodu to mora raditi sukladno odredbama toga zakona, a ne odredbama odluke lokalne samouprave.

 

Drugim riječima, odredbe čl. 152 Odluke o komunalnom redu koje nisu u skladu s čl. 84 Zakona za postupanje komunalnog redara nisu mjerodavne zbog hijerarhije propisa i izričite odredbe Zakona. Hijerarhija propisa je nešto na što bi sud trebao paziti po službenoj dužnosti, što se ističe i u nekim presudama Ustavnog suda.

 

Ali niti to vam neće pomoći sve dok to netko ne sruši na Ustavnom sudu.

[bovu]

ako platiš premještanje vozila

nema povratka novca.

 

ako dođe rješenje za ovrhu

pisati žalbu ,osporavati potraživanje u cijelosti

do predhodnog rješavanja po kaznenom postupku zbog parkiranja na nogostupu.

 

ako sudsko rješenje bude negativno

tada plaćaš sudske troškove ,kaznu,premještanje vozila uz zatezne kamate i druge troškove.

 

ako sudsko rješenje bude pozitivno

neka onaj ko je dao nalog za premještanje vozila istu uslugu i plati.

 

odluko može donijeti samo onaj ko zna činjenice.

[cyclone]

Hvala svima na odgovorima i sugestijama,

pogotovo kolegi KronicnaStranka (svasta nesta sam proucio ali ovo o hijerarhiji propisa nisam znao) i kolegi bovu na potvrdi mojih razmisljanja.

 

Jos samo jedno dodatno pitanje vezano uz hijerarhiju propisa.

Ako sam dobro shvatio, Zakon o sigurnosti prometa na cestama je na visem nivou od Odluke o komunalnom redu, navedeni clanak 152 Odluke o komunalnom redu je u suporotnosti sa Zakonom o sigurnosti prometa na cestama, ali to ne sprijecava komunalne redare da se pozivaju na njega i naplacjuju kazne i premjestanje vozila!? Cista pljacka? I to jos nitko nije srusio na Ustavnom sudu? Pa od kada je taj 152. clanak Odluke o komunalnom redu na snazi?

 

Ako jos netko ima iskustva po navedenim pitanjama ili kakav dodatni savjet neka se slobodno ukljuci u raspravu. Vjerujem da ce dani odgovori pomoci ne samo meni nego mnogima zapelima u mrezu "legalne" pljacke.

 

Ja cu se javiti za koji mjesec (s obzirom na brzinu naseg sudstva) sa konkretnim odgovorima vezanim uz moj slucaj.

[petpetica]

Lokalne vlasti određuju odluke o komunalnom redu po ovlaštenju iz Zakona o komunalnom gospodarstvu.

 

Takvi paralelni propisi odavno postoje po pitanju javnog reda i mira, nisu nikakva novost i sve je zakonito.

 

Nema tu nikakve pljačke. Sud će ispitati komunalnog redara, vjeru prikloniti svjedoku a ne okrivljeniku i to je sve.

 

Jedino vas mogu spasiti fotografije tog mjesta gdje ste parkirali i to samo ako se stvarno ne radi ni o kakvom nogostupu, a što nitko od nas nije vidio.

 

Prekršajni sud ima pravo napraviti pravnu prekvalifikaciju nekog djela, što znači da vas može kazniti po propisu koji do sada nitko nije ni spomenuo, a ima ih dosta i uređeni su do detalja.

 

Da sam na vašem mjestu, ja bih to platio.

[saboter]

Prekršajni sud ima pravo napraviti pravnu prekvalifikaciju nekog djela,

 

gosp.petpetica možete li detaljnije objasniti prekvalifikaciju

djela od strane prekršajnog suda ili me uputiti na čl anke stavke koji to objašnjavaju ili ranije postove .

 

unaprijed hvala

[cyclone]

>Prekršajni sud ima pravo napraviti pravnu prekvalifikaciju nekog djela ...

 

Hocete reci da ako ja npr. dokazem da nisam kriv po navedenom clanku 112 tj. da se ne radi o nogostupu, onda se sud moze pozvati na neki drugi clanak nekog drugog (ili istog zakona/uredbe)?

Ako je to istina kako onda to ne nazvati nego "legalna" pljacka? Optuzen si za ABC, ti dokazes da nisi kriv, onda cemo te optuziti po DEF, ako i to dokazes da nis kriv e onda cemo te optuziti po GHI, ...!?

[KronicnaStranka]

Budući da komunalni redar u pitanjima premještanja vozila djeluje temeljem Zakona o sigurnosti prometa na cestama koji ga izričito obavezuje da u tim pitanjima djeluje po tom zakonu, onda odluku o premještanju vozila ne može donijeti temeljem ovlaštenja prema nekom drugom zakonu. Temeljem tog drugog zakona može imati neka druga ovlaštenja u kojima se ne preklapa s ovlaštenjima policije u prometu, ali se ona koja se temelje na spomenutom zakonu i odnose se na promet mogu biti samo onakva kakva su propisana tim zakonom.

 

No, iako se ne slažem u tumačenjima zakona s Petpeticom, moram naglasiti da njegova tumačenja uglavnom odgovaraju onome kako se zakoni (zlo)rabe u praksi.

 

Točno je da u Hrvatskoj lokalne samouprave mogu faktički kreirati takvim odlukama paralelni pravni parasustav jer tijela središnje države jako slabo provode nadzor takvih odluka po službenoj dužnosti.

 

S tim imam osobnih iskustava u drugim područjima, ali neću sad duljiti opisima već ću ponovno podsjetiti na općepoznati slučaj kad su tisuće, a vjerojatno i deseci tisuća, sudskih odluka o obvezi plaćanja ugovorne kazne za parkiranje donesene suprotno sasvim jednostavnoj odredbi Zakona o obveznim odnosima.

 

Dakle, pravna strana vam uopće neće pomoći osim možda (!) ako si bavljenje ovim postupkom ne mislite pretvoriti u profesiju. Zato sami ocijenite isplati li vam se platiti ili ne.

 

Usput, što se tiče hijerarhije propisa - stav Ustavnog suda:

 

Također, Ustavni sud ukazuje i na odredbu članka 37. stavka 2. Ustavnog zakona kojom je propisano da ako sud u postupku utvrdi da drugi propis koji bi trebao primijeniti, odnosno pojedina njegova odredba, nisu suglasni s Ustavom i zakonom, na konkretan slučaj će neposredno primijeniti zakon, što je Županijski sud u Splitu u konkretnom slučaju i učinio kada je kao mjerodavno pravo primijenio odredbu članka 27. stavka 3. Zakona o obveznim odnosima.

 

http://sljeme.usud.hr/usud/praksaw.nsf/Pojmovi/C12570D30061CE53C12575D700273B52?OpenDocument

[petpetica]

saboter je napisao:

gosp.petpetica možete li detaljnije objasniti prekvalifikaciju

djela od strane prekršajnog suda

Pročitajte dostavljene sudske presude ako imate uvid u njih.

 

Prekvalifikacije se najčešće događaju u problematici javnog reda i mira (čl. 6, 13, 14, 17) i prometu (ZSPC i lokalne odluke).

[KronicnaStranka]

petpetica je napisao:

Lokalne vlasti određuju odluke o komunalnom redu po ovlaštenju iz Zakona o komunalnom gospodarstvu.

 

Takvi paralelni propisi odavno postoje po pitanju javnog reda i mira, nisu nikakva novost i sve je zakonito.

 

Nema tu nikakve pljačke. ....

 

 

Ustavni sud ukinuo je odredbu Odluke o komunalnom redu u Zagrebu po kojoj se sa 300 kuna kažnjavaju vozači zbog zaustavljanja i parkiranja na nogostupu koji nije označen prometnom signalizacijom kao javno parkiralište.

...

...

Utvrdili su i da je riječ o ''ustavnopravnoj nedopuštenoj kumulaciji'' jer je nepropisno parkiranje na nogostupu istodobno prometni i komunalni prekršaj pa se za istu stvar vozači dvostruko kažnjavaju, što je, po ocjeni sudaca, neprihvatljivo.

 

Ukinuta komunalna kazna za parkiranje na nogostupu

[petpetica]

Ispričavam se, ali dok sam pisao onaj odgovor ipak je sve bilo zakonito.

 

Ma ovakva "kumulativna" odluka ima da promjeni pola zakonodavstva, najviše u odnosu sa pitanjima zaštite od nasilja u obitelji i sprječavanja nereda na športskim natjecanjima.

 

Živo me zanima kako će se situacija dalje razvijati.

[KronicnaStranka]

Pa nije se potrebno ispričavati. Po mojem mišljenju nije bilo zakonito ni prije ove odluke, ovom odlukom je to samo utvrđeno, ali je nesumnjivo da je citirani odgovor bio u skladu s načinom primjene zakona.

 

Osim toga, treba pričekati na tekst odluke da se vidi što je točno i kako Ustavni sud odlučio.

 

Ono što sam htio ovime reći je da određeni način primjene zakona u praksi nažalost ne znači da se i zakonito postupa, i tu ne treba uzimati stvari zdravo za gotovo.

 

Moje osobno iskustvo u drugim, građanskim, stvarima je da kad je riječ o podzakonskim aktima, tu postoji pravi kaos, čak bi se moglo reći da postoji paralelni pravni sustav. Razlog tome je na prvom mjestu to što tijela središnje države (ministarstva) uopće ne provode upravni nadzor odluka lokalnih samouprava, a sudovi "voze" po inerciji. Intervencije Ustavnog suda su nešto izuzetno, ne može se očekivati od Ustavnog suda da kontinuirano nadzire lokalne propise niti je to njegov zadatak.

[MariusMax]

Zanima me ovaj slučaj jer imam vrlo sličan primjer, pa ako mi netko može dati savjet da li se žaliti na rješenje o prekršaju policije te ne plaćati troškove odvoženja auta pauk-službom nego čekati ovrhu pa i na to uložiti prigovor i nadati se pozitivnom rješenju prve žalbe.

Ukratko, Hvidra koja u Splitu ima koncesiju, po nalogu prometnog policajca, digla mi je auto na dijelu nogostupa koji to zapravo - nije. Na nekih tridesetak metara uz jedan rub kolnika postoji kvazi nogostup, jer je u cijeloj toj duljini postavljeno toliko prepreka (stupovi javne rasvjete, hidrant, stabla te dva kontejnera za smeće uz dvije salonitne đardinjere - ako su pješaci uspjeli slalomom izbjeći ove prve prepreke, kontejneri i đardinjere koje su tu fiksirane ih primoravaju da ih zaobiđu preko kolnika) da svi pješaci idu drugom stranom ceste, na nogostupu koji je neprekinut i uređen cijelom duljinom ulice, petstotinjak metara. S ove "moje" strane, osim tih tridesetak metara, uopće nema nogostupa (zid tik do prometnice), a ja sam se parkirao na jedinom dijelu koji je nešto širi. Doista je od mog auta do najbližih stabala ostalo manje od propisanog metra (nekih 70-ak cm) ali pješaci ni inače tu nemaju dovoljno mjesta zbog opisanih razloga. Dakle, zanima me da li je moj argument da to u stvari nije nogostup u smislu čl.2 st.20 ZSPC ima šanse na sudu?

Hvala svima na pomoći

[petpetica]

Troškovi pauka nisu troškovi prekršajog postupka i treba ih platiti.

 

Za plaćen iznos tužiti Republiku Hrvatsku jer vam je policajac nanio štetu obavljajući svoju službu, a čiji je postupak pravomoćnom presudom suda proglašen neispravnim (ako presuda jest pravomoćna).

[KronicnaStranka]

Da malo oživom ovu temu, ima tu još dvojbi.

 

Došla mi je u ruke presuda županijskog suda u kojoj se utvrđuje da koncesionar ima pravo naplatiti troškove premještanja vozila bez obzira na to što postojanje prekršaja nije pravomoćno utvrđeno, a da tuženik ima pravo na regresni zahtjev ako se pokaže da je bio u pravu - upravo kako je Petpetica napisao.

 

Ali...

 

U presudi se navodi da se regresni zahtjev treba uputiti lokalnoj samoupravi (u konkretnom slučaju Gradu Zagrebu) dok Petpetica tvrdi da treba ići Republici Hrvatskoj. Što je od toga točno i kojim je propisom određeno? Da li to ovisi o tome tko je izdao nalog za premještanje - komunalni redar ili policajac?

 

Nadalje, u presudi se navodi da se regresni zahtjev može postaviti na temelju odgovarajuće odluke Prekršajnog suda ili u parničnom postupjku, kojom bi se utvrdilo da nije bilo prekršaja koji je zahtijeva premještanje.

 

U praksi policija dvojbene prekršajne naloge koji bi mogli pasti na prekršajnom sudu tome sudu uopće ne dostavlja, pa tako onemogućuje vlasnika/korisnika vozila da dokaže da je nalog bio neosnovan.

 

Što ako je pri donošenju odluke o tužbi koncesionara prvostupanjski sud već upoznat s činjenicom da je vlasniku onemogućen pristup sudu, jer je nastupila zastara u prekršajnom postupku? Je li utemeljeno da sud svjesno dosuđuje trošak za koji zna da ga tuženik neće moći regresom vratiti čak i ako bi imao pravo na to?

 

Nadalje, opisanim postupanjem policije krši se čl. 6 Evropske konvencije o ljudskim pravima po kojem svatko ima pravo na pristup poštenom sudu (ako i zanemarimo razumni rok).

 

Protiv toga samovoljnog postupanja policije nema lijeka jer redovni sudovi i Ustavni sud štite to pravo samo za predmete u sudskom postupku, a ovdje se radi o tome da se predmet sudu i ne dostavi, odnosno ostaje kod izvršne vlasti. U Zakonu o sigurnosti prometa na cestama i Prekršajnom zakonu nema sredstva koja bi okrivljenom omogućila da osigura pristup sudu, kao što to npr. ima u upravnim postupcima za "šutnju administracije" gdje se može doći do Upravnog suda i ako upravna tijela ne donose odluke.

 

Dakle, pravo regresa se uvjetuje postupcima za koje se zna da su tuženiku nedostupni, i to još u situaciji povrede osnovnih prava iz čl. 6 Konvencije, i time se opravdava odluka o obvezi plaćanja troška premještanja.

[petpetica]

@KS

 

u vašoj četvrtoj rečenici navodite neistinu.

 

Uvijek pišem, ne samo u ovoj temi nego i u stotinama drugih koje možete prelistati, da treba potraživati od onog tko je izdao nalog za premještanje.

 

Posada pauka se sastoji od vozača koji je osposobljen za upravljanjem kamionom i rukovanjem dizalicom.

 

Oni nemaju pojma o prometnim propisima, postupaju po nalogu za premještanje, njihov se rad mora platiti, a za posljedice koje mogu proizići radi nezakonito izdatog naloga odgovara država za postupanje policajaca, odnosno tijelo lokalne samouprave ukoliko se radi o prometnom ili komunalnom redaru.

 

Što se tiče odgovornosti države ona je opisana u članku 115. Zakona o policiji.

[KronicnaStranka]

Moja četvrta rečenica glasi:

 

U presudi se navodi da se regresni zahtjev treba uputiti lokalnoj samoupravi (u konkretnom slučaju Gradu Zagrebu) dok Petpetica tvrdi da treba ići Republici Hrvatskoj.

 

Rečenica Petpetice u prethodnoj poruci glasi:

 

Za plaćen iznos tužiti Republiku Hrvatsku jer vam je policajac nanio štetu obavljajući svoju službu, a čiji je postupak pravomoćnom presudom suda proglašen neispravnim (ako presuda jest pravomoćna).

 

Dakle, što je tu neistinito!?

 

Osim toga, moja rečenica je u upitnom kontekstu pa nije konačna tvrdnja - ja upravo i pitam na temelju čega se to određuje. Citat:

 

Što je od toga točno i kojim je propisom određeno? Da li to ovisi o tome tko je izdao nalog za premještanje - komunalni redar ili policajac?

 

Sad znam na temelju vašeg odgovora - za policajca državi, a za komunalnog redara lokalnoj samoupravi.

 

Hvala na odgovoru, bez obzira na prethodno.

[petpetica]

Imate presudu u kojoj treba vratiti kruške, a ja pisao o jabukama. Ne mogu se uspoređivati kruške i jabuke.

 

Ok, mala zabuna, obostrano.

[KronicnaStranka]

Iz moje perspektive su ukradene trešnje sa stabla u oba slučaja, samo nisam znao kako odrediti kojeg susjeda tužiti