Jump to content

Bespravna gradnja na tuđem zemljištu


punta

Preporučene objave

pozdrav,

nedavno sam kupio zemljište u istri koje je bilo u vlasništu općine na kojem je susjed proširio terasu za oko 1m po cijeloj dužini,i tako mi je oduzeo oko 25m2.

To nismo skužili sve dok nismo sa geodetom otišli na teren i utvrdili pravo stanje.

Saznali smo da je taj dio susjed dao legalizirati.

što mi je činiti da sve završi bezbolno.

parcela je velika pa me ne interesira tih 25m2,ali dali ja mogu dobiti dozvolu za gradnju ako mu prepustim te kvadrate?

Dali da tužim općinu?jer u natječaju je pisalo da se nekretnina kupuje viđeno-kupljeno..

Hvala na pomoći

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

zbog pravnih nedostataka možeš tužiti općinu i tražiti smanjenje cijene.

nisi pristao kupiti nekretninu na kojoj je napravljen dio tuđe građevine.

predhodno pismeno(preporučeno i sa povratnicom, što čuvaš sa kopijom pismena) nadležne pozvati da otklone pravne nedostatke.

pod uvjetom da od saznanja za pravne nedostatke nije prošlo godinu dana.

 

ukoliko nadležni iz općine ne otklone pravne nedostatke traži smanjenje cijne.

 

bitno pitanje je dali je terasa bila izgrađena u vrijeme sklapanja kupoprodajnog ugovora ?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Hvala na odgovoru,

Da terasa je bila izgrađena u vrijeme sklapanja ugovora.Nismo skužili jer se na starim austrougarskim kartama ne kuži ništa i tako je ispalo..

Dali mogu odrezati komad parcele gdje se nalazi bespravni dio i tužiti općinu ili susjeda koji je sagradio na tuđem?A na drugom dijelu bi tražio dozvolu za kuću.

što mislite?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

šta se zamaraš.

prodavatelju uputi dopis(preporučeno, sa povratnicom) da tražiš da otkloni pravne nedostatke ili smanjenje cijene (za dio nekretnine koji ne možeškoristiri).

 

susjeda nemožeš tužiti (nisi bio vlasnik) . gradio je na općinskom vlasništvu.

kupio si zemljište sa izgrađenom terasom.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Poštovani!

Stari Austro-Ugarski planovi su prvi puta 1924.g. uredbom stavljeni van snage upotrebe .Kasnije u Hrvatskoj su se ipak prešutno primjenjivali radi naplate poreza . Ti su planovi bili grafički .Godine 1999.Donijet je Zakon o državnoj izmjeri ,koji nalaže izradu novih digitalnih planova,koji se od tada imaju primjenjivati .Da se vratim na AU planove koji su netočni i imaju samo povijesni značaj a nikako upotrebni.Po tim planovima bila su velika odstupanja. Ako su k.č. još bile odijeljene suhozidima razlike su bile i za 1m.Vaš susjed kada je kupovao nekretninu, moguće je da je kupio i stekao posjed na ukupan dio kako ga danas koristi.

Vi se ne možete oslanjati na stare planove ,još ako ste kupili po sistemu viđeno k. ako ste vidjeli terasu ,tada bi bilo za Vas korisno da se ne upuštate u rasprave i sporove .

Vi u ugovoru o kupoprodaji k.č. trebate imati određeni broj m2 površine ili čhv. kako već stoji,pa tek ako ste zaista oštećeni trebate dalje problem rješavati sa prodavateljem.

Vaš susjed ne bi mogao graditi tj. legalizirati objekat izgrađen s otvorima na međi .,već mora graditi na određenoj udaljenosti kako je određeno UP te lokalne samouprave ..

Vi bi trebali najprije tražiti urbanističke uvjete , zatim s rješenjem o uvjetima i vlasničkim listom tražiti u Uredu za urbanizam formiranje građevinske čestice,te bi na taj način mogli parcelirati k.č. i odvojiti tih 25 m2.

Pozdrav!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

...

Vaš susjed ne bi mogao graditi tj. legalizirati objekat izgrađen s otvorima na međi .,već mora graditi na određenoj udaljenosti kako je određeno UP te lokalne samouprave .....

Pozdrav!

 

Netočno.

 

Legalizirati se mogu svi objekti, a ne samo oni koji su u skladu s urbanističkim uvjetima. Kad bi bilo suprotno, veliki dio nezakonitih objekata ne bi se mogao legalizirati niti po odredbama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (kolokvijalno: Zakon o legalizaciji).

 

Točno je da se po posebnoj odredbi toga zakona (čl. 6) ne mogu legalizirati zgrade koje su na međi, a imaju na tu stranu prozore, otvore za odzračivanje ili istake.

 

Međutim, to se odnosi samo na zgrade apsolutno točno na međi. Prema službenom tumačenju nadležnih tijela zgrada koja je izgrađena i preko međe ne smatra se zgradom na međi, nego zgradom sagrađenom na više čestica pa se na nju ta odredba ne odnosi. Zgrada koja je sagrađena tako da je graditelj samovoljno uzurpirao prelaskom preko međe dio susjedne čestice (prema pravomoćnoj sudskoj presudi, a ne odokativnoj procjeni) može se legalizirati, iako se ne bi mogla legalizirati po čl. 6 da je gradio točno na međi.

 

Budući da se u ovom konkretnom slučaju radi o prelasku međe za 1 m (ako zanemarimo da zapravo nije jasno gdje je doista međa kako je prethodno objašnjeno), onda se na takvu gradnju ne odnosi čl. 6. zakona.

 

Caka je, naravno, u slijedećem. Geodetska mjerenja ne mogu biti apsolutno točna, pa se zapravo niti za jednu zgradu ne može dokazati da se nalazi doista točno na međi, ili od nje malo odstupa na jednu ili drugu stranu. To znači da čl. 6 zapravo nema nikakvog smisla, osim jednog prikrivenog - zbog mogućnosti manipulacije s točnom crtom međe taj članak ima visoki "korupcijski potencijal" (a o mogućnosti dugotrajnog natezanja po sudovima da ne govorimo). Drugim riječima, omogućuje da se i prema zakonu koji ne postavlja gotovo nikakva ograničenja tražiteljima pa maksimalno suzuje službenicima nadležnih tijela mogućnost da "naplate" svoju "uslužnost" njihove "potrebe" ipak nekako zadovolje. A i geodeti i sudski vještaci će biti zadovoljni.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Poštovani!

Čl. 155 ZV -prekoračenje međe građenjem .ZV rješavaju se imovinski odnosi ,koji su preduvjet za pravo građenja .

 

U konkretnom slučaju među treba tek utvrditi .Kod legalizacije vrijede odredbe Zakona o gradnji .Objekat se može legalizirati ako je to u skladu s UP i Zakonom .

Pozdrav!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/12, 143/13) - popularno: zakon o legalizaciji, čl. 1:

 

Ovim se Zakonom uređuju uvjeti, postupak i pravne posljedice uključivanja u pravni sustav nezakonito izgrađenih zgrada (u daljnjem tekstu: ozakonjenje zgrada).

 

Ovom odredbom taj zakon postaje lex specialis u odnosu ostale relevantne zakone - one o gradnji, prostornom uređenju i vlasništvu.

 

Zakon o legalizaciji uopće ne određuje koje se građevine mogu legalizirati, već samo koje se NE mogu legalizirati. Sve građevine koje ne podliježu odredbama koje sprečavaju legalizaciju se mogu legalizirati.

 

Zakon o legalizaciji uzima u obzir samo one urbanističke uvjete koji su izrijekom nabrojeni u čl. 6. i nikakve više.

 

Zakon o legalizaciji uopće se ne odnosi na vlasničko-pravne odnose, pa zato rješavanje vlasničko-pravnih odnosa nije preduvjet legalizacije. (To ujedno znači da je popularni termin "legalizacija" potpuno promašen kad se govori o tom zakonu i njegovoj primjeni, kao npr. povlaštenost kod "povlaštenih" mirovina, ali to je samo terminološki a ne i stvarni problem tako dugo dok vodimo računa o čemu pričamo.) Čl. 32:

 

Članak 32.

 

Rješenje o izvedenom stanju nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava na zgradi za koju je doneseno i zemljište na kojemu je ta zgrada izgrađena.

 

Ovo zadnje ne znači da ste vi Ude u krivu. Najmanje jedan zahtjev za ocjenu ustavnosti u vezi odredbi toga zakona i vlasničkih odnosa čami već oko godinu dana na Ustavnom sudu. Ali u međuvremenu se donose rješenja o izvedenom stanju a Ustavni sud se ne oglašava, što je s obzirom na istek rokova propisanih ovim zakonom isto kao i da je odbio zahtjev.

 

A za građane je pak bitan učinak zakona kakav je u praksi, a ne kakav bi trebao biti.

 

U konkretnom slučaju dovoljno je da se NE utvrdi da je susjedna građevina TOČNO na međi, pa da bude legalizirana. A ne može se utvrditi da je točno na međi iz razloga koje sam napisao pa neću ponavljati, a ako bi se to i utvrdilo onda je moguć duuugogodišnji spor.

 

Iz određenih razloga za investitora koji legalizira građevinu blizu međe je čak dugoročno i povoljnije da dokaže da je prešao na susjednu česticu nego da je gradio unutar svoje čestice, ali to sada neću obrazlagati jer bi ispao jako dugi tekst.

 

Vidim da vas zbunjuje zakon o legalizaciji. Objasnit ću vam to na primjeru.

 

Kazneni zakon je izmišljen, između ostaloga, da bi se zaštitilo pojedince od određenih vrsta nasilja drugih pojedinaca. Dakle, država sebi stavlja u obavezu da sprečava nasilje i bez posebnog zahtjeva pojedinca, a iz očiglednog razloga da je državi potrebno i korisno da se njezini državljani ne obračunavaju međusobno.

 

Urbanistički zakoni služe istome kad je riječ o prostoru. Budući da je nemoguće zauzimati prostor (graditi) tako da to ne utječe na nikoga u okolici, individualno (susjedna parcela) ili šire (dovoljno široka prometnica), onda se tim zakonima uspostavlja kompromis između potrebe pojedinca-graditelja i drugih.

 

Sad zamislite da država kaže ovako. Nasilnik vas mlati, vi pozovete policiju, oni ga privedu, sud mu dosudi novčanu kaznu. Nakon toga nasilnik se vrati i nastavi vas mlatiti. Vi pozovete policiju, a oni kažu da je nasilnik plaćanjem kazne "legalizirao" svoje pravo da vas mlati i oni više s tim nemaju ništa. Možete ga privatno tužiti pa tražiti odštetu itd. itd. ali nasilnik je s državom kvit.

 

Sad to preslikajte na urbanizam. Država se odrekla toga da štiti drugoga (uključujući i sebe) od "prostornog nasilnika" i obećaje nasilniku da ga - ako podnese zahtjev i sve što treba - više neće dirati. Oštećeni se može privatno parničiti, ali država je digla ruke od toga da ga štiti. Eto, to vam je što je država učinila zakonom o legalizaciji.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.

  • Temu je nedavno pogledalo   0 korisnika

    • No registered users viewing this page.
  • Korisnici koji su trenuto na stranici

    No members to show



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija