ja i pravo objavljeno: 1. travanj 2014. Dijeli objavljeno: 1. travanj 2014. Evo jednog čudnog pravnog pitanja te molim vaše mišljenje. Imamo privatnu nekretninu koja se nalazi između dva java dobra. Recimo dvije ceste. Dugo godina mnogi ljudi su prelazili preko te , neograđene nekretnine bež da je iza njih ostajao neki trag, odnosno za prolaz su je koristili na mjestima gdje je tko htio i kada je htio. To je u zadnje vrijeme počelo smetati upisanom vlasniku te je u 2012 godini ogradio svoju nekretninu ogradom. To večina nije poštovala i dalje je povremeno prelazila preko njegove nekretnine preskačuči ogradu i rugajuči mu se pritom. Vlasnik je nakon godine dana od postavljanja ograde podnio tužbu protiv osobe uhvačene u prelaženju nekretnine i ograde, za zaštitu posjeda (čl. 20,21 i 22 ZV), u njoj dokazao da je činom postavljanja ograde stekao faktički posjed nad nekretninom, te čin smetanja tuženog. Sud donosi rješenje, da tužitelj nema pravo na zaštitu jer iako je postavio ogradu, tuženi je imao pravo stvarne služnosti puta preko te nekretnine (nalazi se između dva javna dobra???)jer je sadržaj tog prava vršio duže vrijeme pa je preskakanjem ograde samo nastavio vršiti to svoje pravo koristeći se dopuštenom samopomoći u smislu čl 27 ZV. ??? Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Matrix odgovoreno: 5. travanj 2014. Dijeli odgovoreno: 5. travanj 2014. Jel stvarna sluznost upisana u zemljisnim knjigama,kao teret nekretnine. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
ja i pravo odgovoreno: 7. travanj 2014. Autor Dijeli odgovoreno: 7. travanj 2014. Jel stvarna sluznost upisana u zemljisnim knjigama,kao teret nekretnine. Ma nije. Treba reći da se na to zemljište takvo pravo dosjelošću ne bi moglo steći a kamali upisati. Naime, zemljište je bilo upisano kao društveno vlasništvo. E da u obrazloženju presude stoji Da je suvlasnik ostvario 2012 g faktički svoj posjed, postavljanjem ograde i na takav način što je iskljućio predmetnu nekretninu od javne upotreba, ali da ga ne pripada pravo na posjedovnu zaštitu jer je tužena i dalje nastavila prelaziti nekretninom služeći se samopomoći na način što je preskakala ogradu:tikvan: Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Matrix odgovoreno: 9. travanj 2014. Dijeli odgovoreno: 9. travanj 2014. Hmm da,sud je uzeo u obzir fakticko stanje posjeda,a ono je takvo da je tuzena koristila nekretninu i prije vaseg ogradjivanja,no takvom radnjom tuzena nije izgubila posjed,buduci da nekretninu koristi i dalje,cak sta vise Vi ste iz pozicije tuzitelja vrlo lako mogli preci u tuzenog,da je kojim slucajem tuzena strana postavila protutuzbeni zahtjev,koji bi vjerovatno bio usvojen. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
ja i pravo odgovoreno: 16. travanj 2014. Autor Dijeli odgovoreno: 16. travanj 2014. Hmm da,sud je uzeo u obzir fakticko stanje posjeda,a ono je takvo da je tuzena koristila nekretninu i prije vaseg ogradjivanja,no takvom radnjom tuzena nije izgubila posjed,buduci da nekretninu koristi i dalje,cak sta vise Vi ste iz pozicije tuzitelja vrlo lako mogli preci u tuzenog,da je kojim slucajem tuzena strana postavila protutuzbeni zahtjev,koji bi vjerovatno bio usvojen. Hvala vam na odgovoru. Ipak, nije mi jasno, kako je ta žena mogla steći posjed prava služnosti ako njena nekretnina ( povlasna) ne nalazi uz moju (poslužnu), već se između njih nalazi javni put? S druge strane, tamo gdje ide tužena i za to koristi moju nekretninu jer joj je tu proči lakše i bliže, je druga javna površina, a ta druga javna površina poslje moje nekretnine ponovno se spaja sa javnim putem? Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Preporučene objave
Uključi se u diskusiju
Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.